PRVE ĆIRILIČNE PLOČE NA CESTI Bauk: Ako ih netko dirne, očekujem osudu od svih, uključujući Kolindu

Table s ćiriličnim natpisima postavljene su jučer ujutro na ulasku i izlasku iz općine Donji Lapac. Prve su to dvojezične table koje su postavljene na prometnicama, a kojima se označava ulazak odnosno izlazak iz nekog mjesta.

Postavili su ih radnici Hrvatskih cesta, i to nakon višemjesečnog ignoriranja uputa koje su dobile od Ministarstva uprave, a koje je dužno osigurati da se provodi ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH.

Jasna pravila

U Ministarstvu uprave vjeruju da table neće biti nasilno skinute.

- Očekujem da se u Hrvatskoj poštuje pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina sukladno Ustavu i zakonima, ne samo u Donjem Lapcu nego u svim općinama i gradovima gdje su za to ostvareni uvjeti. Ako bi i došlo do pojedinačnih slučajeva oštećenja takvih natpisa, očekujem osudu od strane cjelokupne političke scene, uključujući i novoizabranu predsjednicu - poručuje ministar Arsen Bauk. Osim u Donjem Lapcu, iste table na prometnicama trebale bi biti postavljene u još 19 općina i gradu Vukovaru.

- Očekujem da županijske ceste pristupe provođenju zakona i dvojezične natpise postave i na županijskim cestama tamo gdje je obvezna ravnopravna uporaba jezika i pisma - kaže Bauk koji se stoga nada da će uskoro table na prometnicama biti postavljene i u drugim općinama.

- U svim tim jedinicama lokalne samouprave, osim u gradu Vukovaru, natpisi su trebali biti postavljeni prije 13 godina. To je propustila napraviti koalicijska Vlada SDP-HSS-HSLS-LS-HNS-IDS, a nakon toga i dvije Vlade HDZ-SDSS. Zašto to nije tada napravljeno, ne znam - priznaje Bauk. U Donjem Lapcu je, inače, dvojezična tabla na zgradi općine postavljena ranije, kao i u većini spomenutih općina.

U gradu Vukovaru, dodaje, ne planiraju postaviti natpis na ulasku u mjesto bez odluke Gradskog vijeća.

Dvojezične natpise propisuje, podsjetimo, ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina prema kojem se “ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika te jedinice”.