DAVOR TOMAŠKOVIĆ

PRVI ČOVJEK HT-a ZA JUTARNJI 'Ulažemo dvostruko više od svih konkurenata zajedno i zato smo najveći investitor'

'Cijene roaminga padaju već godinama pa nam ukidanje neće biti veliki udar', kaže predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma
 Biljana Gaurina / CROPIX

Hrvatski telekom d.d., kompanija koja drži 77,2 posto hrvatskog tržišta telekomunikacija, a 51 posto je u vlasništvu Deutche Telekoma, zabilježila je u prvih devet mjeseci ove godine rast svih ključnih financijskih pokazatelja. Uz to, HT postaje treći telekom operator u Europskoj uniji, koji će sve svoje korisnike i usluge prebaciti u takozvano allIP okruženje, pojednostavljeno govoreći, prestaje biti “telefonska”, a postaje “internetska” kompanija.

O tome smo razgovarali s Davorom Tomaškovićem, predsjednikom Uprave HT-a, kojem na tom mjestu teče puna druga godina staža. Samo par mjeseci nakon dolaska u HT iz rovinjske Tvornice duhana, Tomašković je privukao pozornost poslovne javnosti “sječom direktora”, kada je broj menadžera u tvrtki smanjio za trećinu. No, čini se da je to sada iza njega...

Samo dvije centrale

Dovršavate IP migraciju i bit ćete jedna od samo tri kompanije u Europi koje su to uspjele. Što to znači?

- IP migracija je nadogradnja i unapređenje fiksne mreže, prelazak s klasičnog modela telefonskih centrala na IP protokol na kojem funkcionira internet. Za korisnike to znači da će u glasovnoj komunikaciji puno brže uspostaviti poziv, čut će puno jasniji i čišći glas. Nama to omogućava puno bržu implementaciju pojedinih usluga. Osim toga, IP migracija znači gašenje centrala: ugasili smo 72 centrale i imat ćemo samo dvije, po jednu u Zagrebu i u Rijeci. Zamislite samo količinu nekretnina u kojima smo do sada smještali centrale. Zamislite količinu energije koju smo trošili. To je sada sve nestalo. Dakle, osim kvalitete i jednostavnosti upravljanja, IP migracija donosi i logističke i financijske uštede.

Ide li u IP migraciju i najveći dio vaših planiranih investicija?

- Da, ove će godine to biti milijardu i 300 milijuna kuna, što je 20 posto više nego lani,a investiramo u tri segmenta - u izgradnju nove optičke fiksne mreže i mobilne 4G mreže, u povećanje brzine širokopojasnog interneta i u IP transformaciju. Mi smo najveći investitor u hrvatskoj telekom industriji, investiramo dvostruko više od svih naših konkurenata zajedno. Pritom je točno da držimo oko 80 posto tržišta fiksne, ali samo 46 posto tržišta mobilne telefonije, u televiziji 65 posto, u ICT-u tek 12 posto...

Što je s DTK mrežom, je li se to razriješilo, koliko vam je ona još bitna?

- To se sporo rješava. Kroz DTK kanale sada idu optički kabeli: kanali su isti, samo se vrsta kabela promijenila. Fizička veza mora postojati svuda bez obzira na tehnologiju. Kanali su u mnogim slučajevima još vlasnički neriješeni, tamo gdje su riješeni, plaćamo pravo puta, međutim, u jednom dijelu, posebno u gradovima, još nisu kompletirani zemljišne knjige i katastar.

EU ukida naplatu roaminga, što to znači za vas?

- To nama znači gubitak jednog ozbiljnog dijela prihoda. No, s obzirom na to da se cijene roaminga smanjuju već godinama, roaming je već sada samo jedan, mali dio naših ukupnih prihoda, pa to nije neki veliki udar. Međutim, Hrvatska ima jako puno posjetitelja tijekom turističke sezone, a nama kao operateru to stvara problem jer nam se tada strašno poveća potražnja za kapacitetima. Jedno je kad izgradite infrastrukturu za lokalno stanovništvo, a drugo je kad vam dođe još milijun ljudi na samo dva mjeseca. Imamo fiksnu infrastrukturu i fiksni trošak, a s ukidanjem roaminga ne možemo ga naplatiti. To zemljama poput naše stvara ogromne poteškoće.

Kad se u EU razgovaralo o ukidanju roaminga, sve su mediteranske zemlje bile protiv. Skandinavske su zemlje bile za jer one imaju malo turista, njihovi građani su turisti koji dolaze na jug. Njima je u interesu da, kad dođu u turističku zemlju, ne plaćaju skupe pozive. No, treba biti pošten i reći da se povećava volumen prometa, pa s njim nadoknadimo jedan dio gubitka na roamingu. Sad kad nema naplate roaminga, ljudi više koriste telefone, šalju više podataka, a prije su se ustručavali.

Nakon šest godina pada stabilizirali ste prihod i dobit...

- Da, izuzetno smo zadovoljni rezultatom, u prvih devet mjeseci ove godine prihode smo povećali jedan posto, na 5,2 milijarde kuna, operativnu dobit (EBITDA) smo povećali 1,5 posto, na 2,1 milijardu kuna, i neto dobit nam je 730 milijuna kuna, što je porast od dva posto. Tako da su naši rezultati zaista dobri, osobito kad se zna da smo prvi put nakon šest godina preokrenuli trend i imamo rast u svim ključim financijskim pokazateljima.

Ulažemo puno, najveći smo investitor u telekom industriji i transformirali smo kompaniju, učinili je bržom. Spremni smo za rast.

Tri strateška cilja

Kako ste to postigli?

- Pojednostavili smo organizaciju kompanije, smanjili smo broj menadžerskih pozicija za trećinu. U prijašnjoj organizaciji između mene kao predsjednika Uprave i korisnika koji uđe u naš dućan, u T-shop, bilo je sedam razina hijerarhije. Danas su samo četiri. Učinili smo kompaniju agilnijom, više orijentiranom na korisnika. Danas cijela kompanija zna da nam je to jedan od tri strateška cilja. Za 2015. smo utvrdili da su nam strateški ciljevi povećati zadovoljstvo korisnika, povećati zadovoljstvo zaposlenih i isporučiti financijske rezultate koji su stabilizirani.

Koliko ste otpustili ljudi s obzirom na to da ste trošak osoblja smanjili za oko 20 milijuna kuna?

- Smanjen je broj zaposlenih, jedan dio non-core djelatnosti smo i outsourcali: s našim partnerom Ericssonom došli smo do dogovora o izdvajanju izgradnje i održavanja mreže, tako da je i kroz taj program jedan dio zaposlenika otišao, a imali smo i dobrovoljne odlaske zaposlenika, pa to nije izazvalo potrese.

Zašto su vas onda mediji nazvali ‘velikim čistačem HT-a’?

- To je bilo zbog smanjivanja broja menadžera. Kad sam došao 1. siječnja 2014., značajno smo smanjili broj menadžerskih pozicija, sa 300 na 200. To je bilo nužno. Organizacija je tada bila prespora, previše orijentirana na sebe, premalo prema tržištu i korisniku.

U HT ste došli s iskustvom iz McKinseyja, Tiska i TDR-a, koliko vam je to iskustvo koristilo?

- Ovo je treća velika kompanija u kojoj sam predsjednik Uprave, svaka je bila s više od tisuću ljudi, Tisak, TDR, pa sada Hrvatski telekom. Za hrvatske prilike to su velike kompanije. Iskustvo stečeno u Tisku i TDR-u sigurno mi je puno pomoglo. Postao sam predsjednik Uprave Tiska sa samo 34 godine i sigurno sam bio među najmlađim predsjednicima uprava velikih kompanija.

Sve ste ih restrukturirali?

- Ne, nisam. Kad sam došao u TDR, on je već bio jedna od najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj, jedna od najuspješnijih, nova tvornica već je bila otvorena... Te tri kompanije su vrlo različite, Tisak je izašao iz stečaja i bio je u teškoj financijskoj situaciji, TDR je bio izuzetno bogata i uspješna kompanija, ali su joj se značajno mijenjale tržišne okolnosti pa je zato vlasnik i odlučio dovesti vanjskog menadžera, koji nije bio iz njegova sustava. Dok je HT opet jedna od najvećih hrvatskih kompanija, apsolutni tehnološki lider, ima izuzetnu društvenu odgovornost jer upravlja infrastrukturom za cijelu državu, i to je potpuno drukčija situacija. U svakoj kompaniji sam mogao jako puno naučiti. To su vrlo različite kompanije, što nije tipično za menadžera, oni se obično profiliraju u jednoj industriji.

Moj je put bio nešto drukčiji zbog moje želje da ostanem živjeti u Hrvatskoj, a tada nisam mogao raditi u više kompanija u istom sektoru jer je tržište premalo.

Vratili ste se u industriju za koju ste se školovali?

- Diplomirani sam inženjer elektrotehnike, završio sam MBA na Bocconiju u Milanu i nakon toga sam počeo raditi u McKinseyju u Beču. To mi je puno pomoglo jer je McKinsey odlična škola baš za to, da čovjek može pristupati problemima bez obzira na to kakve su vrste ili prirode i pokušava ih razložiti na elemente koje može rješavati. Kad dođete u novu industriju, u novu kompaniju, to vam je potrebno, da sagledate što je važno, a što nije, koji je biznis model, koje poluge utječu na rezultat, i da onda krenete s rješavanjem problema koje vidite. U svakoj kompaniji su bili neki drugi.

Od studija do ovog zaposlenja prošlo je puno vremena, kako ste se snašli u današnjoj tehnici?

- Na fakultetu su nam govorili da znanje inženjera zastarijeva za pet godina, a ja sam davno završio fakultet, tako da moja ekspertiza apsolutno nije u tehnici. Nikada ni nisam radio kao inženjer. Ni kad sam se prvi put zaposlio u HT-u, nisam se bavio tehnikom, nikad nisam radio inženjerski posao. Sad moram tehnologiju razumjeti kao menadžer, a kvaliteta ove kompanije je da ima izvrsne stručnjake, velika je i ima eksperte za svako područje, mi smo tehnološki najnapredniji, nas tu nitko ne može prestići. U mobilnoj mreži smo apsolutni lider, naša pokrivenost stanovništva sa signalom brzine 4G je sada 64 posto, upravo smo u Varaždinu i Zagrebu pustili brzine do 225 megabita u sekundi i to je najbrži internet u mobilnoj telefoniji u Hrvatskoj.

Moram priznati da je i naša konkurencija vrlo agilna i postaje sve agilnija, i to nama koristi. S njima se borimo, a financijski rezultati pokazuju tko je uspješniji.

Korporativna karijera

Niste došli u napast da pokrenete neki osobni poduzetnički tehnološki spin-off, sigurno ste imali puno prilika?

- Razmišljao sam o tome, ali sam se odlučio, barem za sada, za korporativnu karijeru, meni je to više ležalo. To je bila moja svjesna odluka, da karijeru gradim u korporacijama.

Dosta su vam pali povrat na vlasnički kapital, sa 15 na 10 posto, i na aktivu, sa 13 na 9 posto, no marža bruto operativnih zarada (EBITDA) još vam je velika?

- EBITDA marža HT-a za prvih devet mjeseci ove godine je 40,1 posto i to je za telekom industriju izuzetno dobra marža. Kod naših najbližih konkurenata je 20 i 10 posto. Ta marža je nama potrebna da bismo mogli investirati, mi nemamo otkud investirati osim iz vlastitog poslovanja.

'Deutche Telekom nije nesretan zbog pada dionica'

Cijena dionice u protekle se tri godine prepolovila. Je li vlasnik zbog toga nesretan?

- HT svake godine od IPO-a isplaćuje dividendu, a svaka ta isplata umanjuje vrijednost dionice. Cijena dionica na hrvatskom tržištu kapitala ne ovisi nužno o rezultatima poslovanja kompanije jer je hrvatska burza ‘preplitka’. Vlasnik nije zbog toga nesretan, niti nas tjera na daljnja otpuštanja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:01