Prvi potez bivših SDP-ovaca - podržali HDZ! Potpisali im inicijativu za promjenu Ustava

Prvi politički potez tek osnovane stranke Socijaldemokrati je podrška HDZ-u! Od 18 saborskih zastupnika koji su izašli iz SDP-a, 13 ih je u subotu ušlo u novoosnovanu stranku, a od toga ih je 10 dalo HDZ-u potpise za pokretanje procedure izmjena Ustava. Od ukupno 151 saborskog zastupnika, HDZ je za svoju inicijativu prikupio 92 potpisa, što znači da bi im trebalo još devet ruku za konačno izglasavanje Ustava.

Već se ranije u političkim kuloarima spekuliralo da bi Socijaldemokrati mogli biti HDZ-ovi "rezervni igrači", ali se to uvijek odbacivalo. S takvim pitanjem susreli su se i u subotu na osnivačkoj skupštini kada su novinari predsjednika Socijaldemokrata, Davorka Vidovića, pitali kako gleda rad HDZ-ove Vlade te bi li bili spremni podržati Plenkovićeve prijedloge.

- Dizanje ruke za HDZ-ovu Vladu bilo bi od nas izdajnički. Mi smo svi u Sabor izabrani kao zastupnici oporbe. Ali jednako tako nećemo po svaku cijenu niti rušiti. Evo, sad je u Saboru četiri-pet zakona izglasano jednoglasno, takve situacije su potpuno normalne. Nismo mi neki opstruktori, a naravno da HDZ nudi premalo dobrih rješenja cijeloj državi - kazao je Vidović. Glavni tajnik stranke Nikša Vukas kaže da je to pitanje uvredljivo i da nije tema razgovora.

Iz toga stava proizlazi da je HDZ-ovo rješenje za ustavno definiranje referenduma dobro, pa su ga podržali. Na potpisnoj listi nije, međutim, ime Davorka Vidovića, ali ni bivšeg predsjednika SDP-a Davora Bernardića. Inicijativu su potpisali Romana Nikolić, Vesna Nađ, Erik Fabijanić, Ivana Posavec Krivec, Domagoj Hajduković, Katica Glamuzina, Željko Pavić, Renata Sabljar Dračevac, Nikša Vukas te Marina Opačak Bilić.

Prijedlog za promjenu Ustava u ponedjeljak je uvršten na dnevni red Sabora. U njemu se predlaže da za raspisivanje državnih referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača. Predlaže se i izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača. HDZ tvrdi da bi se ovakvim izmjenama olakšalo pokretanje narodnih inicijativa, ali bi se istodobno osigurao legitimitet odlučivanja.

U proceduru je uvršten i prijedlog izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu prema kojem se više ne bi čekalo prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu, nego bi Ustavni sud odlučivao o (ne)dopuštenosti pitanja i prije nego što se pristupi prikupljanju potpisa. Time bi se, obrazlaže HDZ, osiguralo stabilno funkcioniranje demokratskog društva, izbjegle nepotrebne napetosti i suvišni troškovi za organizatore referendumske inicijative.

Ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja moglo bi pokrenuti najmanje 15 zastupnika, predsjednik Republike ili Vlada, i to u roku od 30 dana od odluke organizacijskog odbora da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma. Ustavni sud bi mogao i samoinicijativno pokrenuti postupak ocjene ustavnosti referendumske inicijative, također u roku od 30 dana od najave referenduma.

Referendum bi se mogao zabraniti ako postoji "formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koja prijeti narušavanju ustavnog identiteta RH".

Ne bi se dopustio ako je pitanje u isključivoj nadležnosti Sabora, Vlade ili predsjednika Republike ili ako je protivno najvišim ustavnim vrednotama.