RADOVAN DOBRONIĆ

Prvi potez novog šefa Vrhovnog suda: Odluka o ovrhama odgađa se za mjesec dana, doznajemo što će prvo učiniti

Dobronić najprije namjerava pojedinačno razgovarati sa svim sucima o ovrhama, pa definirati pitanja za Opću sjednicu
Radovan Dobronić
 
 Ranko Suvar/Cropix

Opća sjednica Vrhovnog suda na kojoj se treba zauzeti stajalište o provođenju ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, a koju je najavio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, trebala bi se održati za mjesec dana.

Neće je biti prije jer Dobronić, prenio nam je glasnogovornik Vrhovnog suda, sudac Željko Pajalić, najprije namjerava pojedinačno razgovarati sa svim sucima Vrhovnog suda, a kad u tim razgovorima čuje njihova razmišljanja o ovrhama, definirat će konkretna pitanja koja će razmotriti Opća sjednica.

U jednome od prvih javnih istupa u ulozi predsjednika Vrhovnog suda Dobronić je rekao da nije samo pravo, nego i obveza i dužnost svakog suca odbiti primjenu Ovršnog zakona u dijelu u kojem se odnosi na potrošače i pravila koja nisu sukladna pravu EU.

Dobronić, naime, smatra da se krše pravila EU koja se odnose na prava potrošača kad se ovrhe provode na temelju vjerodostojne isprave, a bez da se prethodno provjeri je li obaveza nastala na temelju poštenog ugovora koji je sklopljen s potrošačem.

Dobronićev istup ponajprije je motiviran ovrhama koje se temelje na ugovorima o CHF kreditima koji u sebi sadrže odredbe o kamatama koje može određivati banka.

Javni bilježnici

Dobronićev istup potaknuo je i pitanje uloge javnih bilježnika u ovršnom procesu, no ona je, ističe bivši državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, Kristijan Turkalj, neupitna jer je o tome svoje stajalište već ranije rekao Europski sud. Riječ je o slučaju Zulfikarpašić i Pula parking u kojima je rečeno da se javnobilježnička ovrha ne može primijeniti na strance jer u tome postupku nema kontradiktornosti.

No, u istoj odluci koja je kasnije dobila potvrdu u predmetima koje su pred tim sudom pokrenuli bivši sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić i Općinski sud u Novom Zagrebu navodi se da je uređivanje sustava ovrha stvar unutarnjeg prava Hrvatske. U međuvremenu je još izmijenjen zakon tako da je u ovršni postupak uključen i sud.

Problem koji predsjednik Vrhovnog suda vidi u ovrhama prema njemu bi se jednostavno mogao riješiti tako da se u Ovršni zakon doda rečenica da se ovrha na temelju vjerodostojne isprave putem javnih bilježnika ne primjenjuje na potrošačke ugovore.

Prigovor potrošača

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica na to je rekao da ne vidi problem u zakonu, da je Ovršni zakon dobio potvrdu na europskim sudovima, kao i na Ustavnom sudu, no napomenuo je da je otvoren za razgovor i Dobronićeve sugestije te najavio njihov sastanak.

U odnosu na potrošačke ugovore Turkalj kaže da sud ne treba po službenoj dužnosti prilikom svake ovrhe ispitivati je li ugovor nepošten. Prema njemu, sud to treba ispitivati na prigovor potrošača, a tek potom, ako se utvrdi da je ugovor ništetan, onda će sud prilikom ovrhe provjeriti ugovor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 07:49