Jedan od najdramatičnijih prizora prilikom obilaska ustanova u prošloj godini zatekla sam u Domu za starije i nemoćne osobe u Gospiću - rekla je u četvrtak pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predstavljajući novinarima najnovije godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2024.
Gospićki dom za starije, smješten u idiličnom parku, u blizini samog središta grada, ali prizori iz soba na odjelu za smještaj nepokretnih korisnika, opisani u izvješću pravobraniteljice, nisu nimalo idilični:
"Korisnik je ležao u krevetu mokrom od urina, dok je drugi za pražnjenje posude s urinom koristio lavor ispod kreveta. Soba u kojoj su se nalazila ta dva korisnika imala je izrazito neugodan miris... U drugoj sobi, gdje su bile dvije nepokretne korisnice, jedna je imala fekalije na nogama, dok je druga kidala svoju prljavu pelenu i razbacivala je po sobi i krevetu. U trećoj sobi je zatečena korisnica oko koje je bilo puno fekalija. U više soba uočene su iskorištene i potrgane pelene po podovima, zamijećeno je da neki korisnici nekontrolirano uriniraju po podu sobe, dok pojedini satima leže na plahtama mokrima od urina. Dodatno je zabrinjavajuće da tim osobama nisu bile adekvatnim medicinskim pokrivalima zaštićene još uvijek nezacijeljene operacijske rane...."
Dom u kojem je zatekla opisano stanje u vlasništvu je Ličko-senjske županije, dakle državni. U njemu, ističe pučka pravobraniteljica, kao i nizu drugih, nedostaje zdravstvenog osoblja - liječnik, i to umirovljeni, dolazi dva puta tjedno na četiri sata, zdravstveno osoblje se osipa, a interes za zapošljavanje je loš. Domova za starije i nemoćne u Hrvatskoj i dalje nedostaje, a i postojeći su zbog cijene sve teže dostupni, u prošloj su godini u prosjeku poskupjeli oko 40 posto. U takvim okolnostima i dalje cvjeta posao privatnim obiteljskim domovima za starije, uključujući ilegalne koji sustavno plaćaju kazne, ali nastavljaju poslovati jer im se isplati...
Molbe slao 16 mjeseci
Izvor informacija za Godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje je pučka pravobraniteljica, do kraja ožujka za prethodnu godinu, dužna uputiti Saboru, nisu samo pritužbe građana koji joj se obraćaju za pomoć. Izvješće temelji i na nizu drugih izvora, a jedan od njih su i obilasci ustanova u kojima su smješteni najranjiviji - stari i nemoćni, psihijatrijski pacijenti, osobe lišene slobode.
PROČITAJTE VIŠE Plenković: ‘Koga briga?‘; Pravobraniteljica: ‘To je poruka građanima‘
Neslavna prva tri mjesta, kao i godinama ranije, i u 2024. drže pritužbe na razne vrste diskriminacije, zatim pritužbe na zdravstveni sustav i na socijalnu zaštitu. Alarmantan podatak iz najnovijeg izvješća je i rast broja siromašnih. U riziku od siromaštva lani je bilo 20,23 posto stanovnika Hrvatske, najviše od 2012., a siromaštvo dramatično raste s dobi. Čak 37 posto starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva, što je neslavni rekord otkad DSZ vodi tu vrstu evidencije, a siromaštvu su najizloženiji stariji samci - u riziku od siromaštva ih je čak 61,4 posto.
Prenapučenost zatvora je u 2024., ističe pučka pravobraniteljica, dosegnula dramatične razmjere: u zatvorima je tijekom prošle godine bilo 2370 osoba lišenih slobode više nego u godini prije. Najgore stanje je u dva zatvora u kojima je popunjenost veća i od 200 posto - u zadarskom 211 posto, a u karlovačkom 205 posto. I prošle se godine, baš kao i prethodnih, najviše zatvorenika žalilo na nedostupnost zdravstvene zaštite. Šimonović Einwalter navela je pred novinarima primjer zatvorenika koji je tek nakon 16 mjeseci slanja molbi zatvorskoj upravi odveden zubaru.
Različiti tipovi napada
Napadi na strane radnike u prošloj su se godini udvostručili - bilo ih je čak 160. - Ima različitih tipova napada na strane radnike - često se na njih službeno gleda kao na napade iz koristoljublja, gdje se dostavljača hrane napada zbog hrane ili sitnog iznosa novca. Međutim, zanemaruje se višestruka motivacija onih koji ta djela čine. Dodatni je oblik ponižavanja, stigmatizacije i izražavanja mržnje kad su mete napada upravo strani dostavljači. Čini mi se da rasističke motivacije ima više nego što se službeno bilježi u tim postupcima. Mnoge od tih napada počinili su mladi, i to je negativna pojava koja se provlači kroz brojna poglavlja ovog izvješća, gdje vidimo da mladima kroz obrazovni sustav nedostaje više učenja o ljudskim pravima i vrijednostima Hrvatskog ustava. Ono što neki ne dobiju kod kuće, ne dobiju, nažalost, ni u obrazovnom sustavu. A uz sve što čitaju na društvenim mrežama, imaju i političare, od kojih neki, pred izbore, raspiruju mržnju radi dobivanja glasova. Posljedica su onda ovakve situacije - kazala je novinarima Šimonović Einwalter.
PROČITAJTE VIŠE ‘Ostavljena sam da razbijam glavu‘: Mučan slučaj šokirao i pravobraniteljicu
Negativni su trendovi, dodaje, i u izražavanju u javnom prostoru i govoru mržnje. Češće su u 2024. javno korišteni i ustaški simboli i pozdravi, čemu pridonosi izostanak procesuiranja takvih ponašanja, ali i govori dijela političara, posebno u izbornim kampanjama.
Kada je riječ o pritužbama građana na diskriminaciju, koje su i najbrojnije od svih pritužbi u 2024., najviše ih se odnosi na područje rada i zapošljavanja. Građani se žale da su diskriminirani na temelju boje kože i nacionalnog podrijetla. - Najugroženiji su Romi koji žive u začaranom krugu siromaštva, a kod zapošljavanju su uz Rome najdiskriminiraniji Srbi. Romska i srpska manjina u Hrvatskoj još ne mogu ostvariti zajamčena manjinska prava u jednakoj mjeri kao ostale manjine - ustvrdila je pravobraniteljica Šimonović Einwalter.
Komentari
0