RAT DOMAĆIH I STRANIH TRGOVAČKIH LANACA ‘Olako smo prepustili tržište strancima!’

Hrvatsko maloprodajno tržište izrazito je koncentrirano pa 10 najvećih trgovačkih lanaca drži 74 posto tržišta na kojem se zbog višegodišnjeg pada kupovne moći vodi žestoka bitka za svakog kupca.

Udar prije ulaska u EU

Proteklih deset godina obilježio je ulazak velikih stranih trgovačkih lanaca koji su donijeli jaku konkurenciju stranih proizvoda, dok Hrvatska ni na koji način nije štitila domaću proizvodnju. S obzirom na veliki udar strane konkurencije koji se već dogodio proteklih godina, u sektoru trgovine nije bilo dramatičnih promjena ulaskom Hrvatske u EU.

Zaključili su to vodeći trgovci i proizvođači iz poljoprivredne i prehrambene industrije na jučerašnjem skupu “MAGROS 2013”.

- Poduzetnici u maloprodaji bili su prepušteni sami sebi. Domaća trgovina svoj je rast financirala po kamatnim stopama od 5, 6 pa i 8 posto, a neki su, da bi spasili glavu, to činili iz kratkoročne likvidnosti. Istovremeno je u Hrvatsku ušla strana konkurencija s nižom cijenom kapitala i u startu je imala veću konkurentnost koju smo mi onda morali osiguravati na drugoj strani nižim plaćama i kroz dogovore s partnerima čije proizvode prodajemo. To je razlika u konkurentnosti koju je teško nadoknaditi - istaknula je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica koncerna Agrokor i predsjednica Udruženja trgovine Hrvatske gospodarske komore.

Partnerstvo za trgovinu

U cijelom tom izazovnom okruženju, dodala je Puljić, izuzetno je važno partnerstvo domaćih proizvođača i trgovaca jer su s druge strane jaki globalni igrači koji vrlo vješto upravljaju svojim proizvodima.

- Svi su pojačali konkurenciju brendova iz Europe pa vidimo brojne reklamne kampanje u kojima ‘Italija pozdravlja Hrvatsku’, pa ‘Francuska pozdravlja Hrvatsku’. Ja se znojim već tjedan dana jer čekamo francuska vina koja se reklamiraju i mi sad kao najveći proizvođač vina moramo štimati marže - poručila je Puljić i otvoreno upitala austrijski Spar, čiji su predstavnici sudjelovali na skupu, zašto, primjerice, nisu uzeli 10 hrvatskih proizvoda i u Austriji, u trenutku ulaska Hrvatske u EU, napravili veliku reklamnu kampanju kojom bi oni pozdravljali Hrvatsku.

Helmut Fenzl, generalni direktor Spara Hrvatska, odgovorio je tvrdnjom da imaju izvrstan odnos s hrvatskim dobavljačima, ali za jači iskorak na inozemno tržište treba imati dobar proizvod i jasnu viziju.

Puding kojeg nema

- Na našim policama imamo sve hrvatske brendove. I iz Agrokora su nas kontaktirali da im pomognemo u izvozu pa smo osigurali da PIK Vrbovec ima osam svojih proizvoda u Sparu u Mađarskoj. Godinama smo nudili hrvatskim dobavljačima da sudjeluju u proizvodnji naših trgovačkih marki, što je čisti izvoz. Krenuli smo u suradnju s jednim domaćim proizvođačem koji proizvodi pudinge koji je onda ušao u Spar Slovenija. Ja sam taj isti puding nosio na degustaciju u Spar u Austriju. Oni su ga željeli kupiti, a dobavljač nam je onda najavio da će ugasiti proizvod - ispričao je Fenzl.

Ni u Italiji, niti u Francuskoj, poručio je čelnik Spara Hrvatska, neće čekati hrvatske dobavljače da krenu u izvoz nego sami sada moraju naći svoje tržište.

Darko Radišić, član Uprave Kraša, kao predstavnik velikog hrvatskog proizvođača poručio je da je Hrvatska olako svoje tržište prepustila strancima koji bez obzira na sva uvjeravanja o slobodnom tržištu nisu učinili isto.

Bez novih lanaca

Budući da je Hrvatska već sada po broju kvadrata trgovina po stanovniku na razini europskog prosjeka, Nikola Knego, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, procjenjuje da ne treba očekivati daljnji ulazak stranih trgovačkih lanaca u većoj mjeri.

- Još 2002. godine predviđali smo ulazak stranih lanaca. Nema na tržištu dekreta prema kojem nekoga možete natjerati da s nekim surađuje jer je tu jedino pravilo zajednički tržišni interes. Trgovci svoju konkurentnost moraju graditi na novim uslugama, novim kanalima distribucije i smanjenju zaliha - zaključuje Knego.