NEOBIČNO VRIJEME

Ravnatelj DHMZ-a upozorava: 'Čekaju nas sve hladnije zime i sve vrelija ljeta!'

Ovu ćemo godinu pamtit po snježnom nevremenu, brojnim ciklonama koje su Dalmaciju okovale snijegom i ledom, po dugotrajnim sušama i ekstremnim vrućinama na početku ljeta
 Ivo Ravlić/CROPIX / cropix

Ako ćemo po nečemu pamtiti 2012. godinu, onda su to neobične vremenske pojave, od snježnog nevremena, brojnih ciklona koje su u veljači Dalmaciju okovale snijegom i ledom, preko dugotrajnih suša, do ekstremnih vrućina na početku ljeta. Što o ovakvim pojavama kaže mr. sc. Ivan Čačić, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda i predsjednik RA VI – Europa, te stalni predstavnik Hrvatske pri Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, piše Slobodna Dalmacija.

- Nakon izuzetno toplog početka zime u Europi u prosincu i većem dijelu siječnja, nastupilo je izuzetno hladno vrijeme uzrokovano snažnom i postojanom sibirskom anticiklonom koja je omogućila kontinuiran dotok arktičkog zraka sa sjeveroistoka na područje južne Europe, odnosno Sredozemnog mora.

Usporedno, na relativno toplijem Sredozemlju u veljači 2012. godine formirao se ciklonalni vrtlog koji je, opet, prema rubnom jugozapadnom području sibirske anticiklone dugotrajnije zabacivao relativno topao i vlažan sredozemni zrak.

U takvim okolnostima, u jugoistočnoj Europi nastali su povoljni uvjeti za razvoj oblaka i snježnih oborina. Ti su procesi tipični za hladnija zimska razdoblja, no izvan prosjeka je bila njihova jačina, osobito na Jadranu. Proljeće je proteklo u prosječnim temperaturnim granicama, a neposredni uzrok toplijeg dosadašnjeg ljetnog razdoblja posljedica je djelovanja postojane azorske anticiklone koja je sprječavala frontalne prodore s relativno vlažnim i svježim oceanskim zrakom.

Navedeni meteorološki ekstremi tijekom 2012. godine izravna su posljedica atmosferske cirkulacije čiji su uzroci vrlo složeni. U njihovoj sve većoj učestalosti i jakosti ipak možemo prepoznati simptome koji idu u prilog zapažanjima vezanim uz promjenu klime pod djelovanjem globalnog zatopljenja.

Nezahvalno je izlaziti s prognozama mnogo vremena unaprijed, no možemo li ipak otkriti hoće li opet biti velike zime kao u veljači?

Iako globalni klimatski scenarij ukazuje na sve učestalije toplije zime, u nešto manjoj žestini mogu se očekivati i relativno hladnije zime.

Je li zato ova godina posebna ili su ovakva meteorološka zbivanja ipak uobičajena?

Ova godina donijela nam je brojne vremenske ekstreme od kojih neki po svojoj jačini znatno odstupaju od višegodišnjeg prosjeka. Globalno zatopljenje po svojoj prirodi intenzivira pojavu klimatskih ekstrema kao što su topli i hladni valovi, suše i poplave. To ne znači da je pojava tih ekstrema novost. Njih je bilo i u prošlosti. Sigurno je još mnogima u sjećanju vrlo toplo ljeto 2003. godine koje je uzrokovalo znatne štete gospodarstvu Europe uz ljudske žrtve. Ovu i prošlu godinu pamtimo i po velikim sušama koje su donijele probleme u poljoprivredi. Izuzetno suho razdoblje trajalo je do sredine travnja iako se u nekim krajevima Hrvatske nastavilo i dalje. Ako je vlažnost zraka smanjena i vjetar pojačan, onda suša postaje još izraženija zbog isušivanja zemljišta putem isparavanja. Također, izravni uzrok suše je atmosferska cirkulacija. Znanstvena istraživanja otkrila su vezu između atmosferske cirkulacije koja stvara intenzivnije vremenske i klimatske ekstreme, osobito na globalnoj razini, i globalnog zatopljenja.

Ljeto 2012. pokazalo se ekstremno vrućim, što možemo očekivati u nastavku, kakva je sezonska prognoza?

Do sada je ljeto 2012. godine bilo iznadprosječno toplo, dok dugoročne prognoze pokazuju da će iznadprosječno toplo vrijeme potrajati do kraja ljeta. Ipak to ne znači da neće biti relativno hladnijih razdoblja, osobito u kontinentalnom području Hrvatske, a to nam potvrđuje već ovaj vikend. Ovogodišnji lipanj i srpanj donijeli su temperaturne rekorde, niz od punih 37 dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva, koji spada u povijesni rekord jer je prvi koji je započeo u lipnju.

Jesmo li zato svjedoci globalnog zatopljenja?

Na globalno zatopljenje najviše ukazuje izraženiji porast srednje globalne temperature zraka koji je vidljiv i na lokalnoj razini, osobito u zadnjih tridesetak godina. Upravo pojave sve češćih i jačih vremenskih i klimatskih ekstrema koji su prisutni u globalnim razmjerima vrlo rječito ukazuju na simptome globalnog zatopljenja, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 07:12