Razgovarali smo sa stručnjakom za ponašanje potrošača, misli da ovo može biti prijelomnica, evo što je po njemu sljedeći korak

Mnogi su mu predviđali propast i unaprijed ga otpisali kao besmislenog, no nakon što su stigli podaci o fiskalizaciji koji su jučer do 16 sati pokazali da je promet pao za čak 50 posto, postalo je jasno da je prvi potrošački pokret otpora uspio te da će ga mnogi shvatiti kao inspiraciju za buduće, možda i ozbiljnije akcije.

Stručnjak za ponašanje potrošača i profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu Dario Miočević ide i malo dalje od toga - kaže kako bojkot pokazuje da su potrošači, ako su ekonomski pritisci toliko akutni da dotaknu svakodnevne živote, spremni na mobilizaciju.

- Bojkot dovodi u pitanje mišljenje da je potrošački aktivizam slab ili nepostojeći u našem društvu. Iako je velik dio diskursa u javnom prostoru usmjeren na pripisivanje krivnje za streloviti rast cijena potrošačkih proizvoda unutar opskrbnog lanca - bilo da su to trgovci na malo, veletrgovci, proizvođači ili regulatori - ne smijemo zanemariti veće, sociološke sile koje signaliziraju rijedak, ali snažan trenutak kolektivne akcije koja se dogodila. Ukratko - potrošačima se probudila svijest da trebaju biti aktivniji - objašnjava Miočević.

I dosad je znanost bila zatrpana dokazima da su potrošački otpor i aktivizam važan instrument u korekcijama trgovaca i ponašanja tržišnih aktera, kako regulatornih tako i privatnih tvrtki.

- Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da potrošački bojkoti utječu na značajne korekcije na tržištu u obliku normalizacije cijena, eliminacije nepoštenih trgovačkih praksi, pojačanja regulatornih nadzora i slično. Generalno mislim da je ovaj bojkot bio dobra i korisna stvar. U konačnici, ovaj je trenutak dokaz snage kolektivnog djelovanja i nekako miče stigmu s Hrvatske kao potrošačkog društva s neosjetljivim i ignorantskim mindsetom. Ovo je važan podsjetnik, a rekao bih i opomena, da čak i na tržištu trgovine na malo, koje je poprilično koncentrirano i kojim dominiraju veliki igrači, potrošači imaju značajnu moć kada odluče djelovati kolektivno - smatra Miočević. Dodaje kako postoje dodatni načini i da potrošači mogu doskočiti "maniji kupovanja" te time bojkot učiniti još uspješnijim.

PROČITAJTE VIŠE Obišli smo iste trgovine kao i jučer, prvo iznenađenje, onda opća gužva i svađe: ‘Očekivali smo navalu, imamo i zaštitara‘

Naš sugovornik ističe da se brojni sistemski problemi ističu kao rezultat nemara aktera javnog i privatnog sektora koji nerijetko zanemaruju da su potrošači dionici koji imaju moć pregovaranja i djelovanja, što, smatra, ovaj bojkot i potvrđuje.

- Ovakav kratkoročni diskurs koji djeluje u javnom prostoru, o sistemskoj krivnji u lancima vrijednosti, pomalo je infantilan i zanemaruje našu individualnu odgovornost. Smatram da trebamo dati odgovor na ova pitanja: trebamo li kupovati toliko? Trebamo li toliko često kupovati? Trebaju li blagdanske košarice i naši kućni frižideri biti prepunjeni, a da od toga značajan dio propadne? Možemo li živjeti optimalnije a da ne umanjujemo svoju dobrobit i blagostanje? To su ključna pitanja nas kao društva, kao civilizacije, gdje se suočavamo s brojnim ograničenjima kao što su klimatske promjene, zagađenje i oskudnost resursa -ističe ovaj stručnjak. Dodaje da o ovim temama trenutno diskutiraju i vodeći marketinški znanstvenici koji sve više u prvi plan stavljaju negativne eksternalije koje marketinški sustav stvara.

PROČITAJTE VIŠE Porezna je upravo objavila podatke, sad točno znamo koliko je jučer pao promet u trgovinama

Miočević kaže da je prerano znati hoće li se bojkot trgovina, nakon ovog početnog ushita, ipak malo ispuhati, no napominje da se slaže s analitičarima koji smatraju da takvi kratkoročni otpori imaju manje uočljive ekonomske efekte.

- Umjesto da ovo odbacimo kao jednokratnu ekonomsku reakciju na rastuće cijene, važno je promatrati ovaj bojkot kroz prizmu društvenog kapitala. Smatram da je glavna uloga ovakvih bojkota zahtjev za veću transparentnost i pravednost, ne samo od strane poduzeća, već i od političara koji kroje zakonodavni i regulativni okvir. Uspjeh ovog bojkota trebao bi potaknuti dublja pitanja. Koji su uvjeti potrebni da potrošački aktivizam u Hrvatskoj zaživi? I kako se ovaj zamah može iskoristiti za rješavanje sistemskih problema u gospodarstvu kojih nam, nažalost, ne nedostaje - zaključuje Miočević.