PROMETNA IZOLACIJA

Reduciran broj plovidbi na liniji Donje Čelo i grad Dubrovnik, otočani odaslali apel

Stanovnici otoka smatraju da je nužno pristajanje broda Postire u Donje Čelo i svako drugo rješenje je neprihvatljivo
 Glas Otoka

Otok Koločep, odnosno Kalamota kako ga autohtono stanovništvo naziva, najjužniji je naseljeni otok Hrvatske i administrativno pripada Gradu Dubrovniku, a plovidba iz gruške luke traje 30 minuta.

Županijska lučka uprava (ŽLU) Dubrovnik u svibnju ove godine je potpisala Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije u iznosu od 29.943.717,83 kn za projekt “Rekonstrukcije rive u luci Donje Čelo otok Koločep”. Nakon provedenog postupka javne nabave za izvođača radova i formalnog odabira, potpisan je Ugovor o izvođenju radova koji su trebali započeti 15. rujna.

Iz ŽLU Dubrovnik objavljeno je da je zbog izvođenja radova potpune rekonstrukcije rive potrebno zatvoriti luku Donje Čelo te u dogovoru s Jadrolinijom i Agencijom za obalni linijski pomorski promet dogovoreno je privremeno pristajanje broda “Postira” u luci Gornje Čelo.

Kako piše Glas otoka, u subotu 12. rujna u luci Gornje Čelo održano je testno pristajanje na rivu koja je ranijih godina rekonstruirana baš za potrebe pristanka Jadrolinijinog broda “Postira”.

Iako je brod u subotu uredno pristao, Glas otoka u posjedu je fotografija koje pokazuju koliko nedostaje brodu na pristanu od doticanja morskog dna. Prema slobodnoj procjeni radi se o svega 15-ak cm “slobodnog hoda” između trupa i morskog dna, s time da treba naglasiti kako je “Postira” pristala po mirnome moru, bez tereta i putnika. Također je posebno problematično kada “tuče” tramuntana, odnosno bura.

image
15-ak cm “slobodnog hoda” između trupa i morskog dna
Glas Otoka
image
Glas Otoka

Fotografije su proslijeđene brodaru Jadrolinija i ŽLU Dubrovnik uz molbu da informiraju hoće li Koločep zbog ovoga do daljnjega ostati odsječen od kopna ili će Postiru zamijeniti, nažalost po otočane, manji brod. Prema pričama otočana, od utorka je plovidbu navodno trebao preuzeti privatni brod “Europa”, koji pak ne zadovoljava potrebe prijevoza dovoljnog broja otočana, posebno tereta.

image
Glas Otoka

Apel otočana

O ovoj situaciji oglasili su se stanovnici Koločepa koji u svom apelu iznose da je situacija nedopustiva što se tiče povezanosti s kopnom.

- Život na otocima oduvijek je predstavljao izazov. U prijašnjim vremenima na manjim hrvatskim otocima stanovništvo je posao moglo pronaći u svojim mjestima, škole su bile otvorene i sl. te nije postojala potreba za brodom kao što je to danas. Otok Koločep udaljen je od kopna svega 3 km i svakodnevno je povezan brodom ”Postira” sa svojim administrativnim središtem.

Nužno je napomenuti da su stanovnici Koločepa ujedno i građani grada Dubrovnika. Donje Čelo jedno je od dva naseljena mjesta na otoku i u njemu živi većina stanovništva. U njemu se nalazi jedina trgovina. Tu su još i pošta, osnovna škola za učenike do četvrtog razreda te hotel. Mjesto je povezano brodom s Dubrovnikom te njime svakodnevno putuju osnovnoškolci viših razreda, srednjoškolci, studenti te oni koji su zaposleni na kopnu. Ovaj vremešni brod je žila kucavica stanovnika našeg mjesta. Posebno je značajan za održavanje života na cijelom otoku, a ponajviše u Donjem Čelu.

Drugo mjesto na otoku također je svakodnevno povezano s Dubrovnikom brodom ”Europa” koji nije pogodan za zimske uvjete iako se u službenim podacima navodi suprotno. Često puta zimi se dogodi da zbog jake bure ili juga on ostaje privezan u Gružu te je Postira jedina veza otočana s kopnom. Uz to brod Europa ima vrlo mali zatvoreni prostor, kapaciteta 33 osobe, te nije adekvatan za zimsku vožnju.

Jedan od razloga zašto ovaj brod ne može voziti zimi po grubim vremenima je i taj što se more s krme prelijeva među putnike kad je brod na udaru velikih valova. Stanovništvo Koločepa je redom treće životne dobi pa vožnja ovim brodom po nevremenu predstavlja potencijalnu opasnost za život. Pristanište u Donjem Čelu izgrađeno je početkom 20. stoljeća i u skorašnje vrijeme doživjet će rekonstrukciju i proširenje.

Stoga dolazimo do problema održavanja redovne brodske linije. Nedavno je brod Postira imao probno pristajanje u pristanište u Gornjem Čelu te je dokazano da je dubina premala i da između trupa broda i morskog dna ostaje svega nekoliko desetaka centimetara. Moramo napomenuti i to da navedeno pristanište nije pogodno za zimu jer je direktno na udaru bure i velikih valova uzrokovanih jugom pa pristajanje broda u većem dijelu zimskih mjeseci ne bi bilo moguće. Smatramo da je jedino adekvatno rješenje za održavanje brodske linije da se Postiri omogući pristajanje u luci Donje Čelo, a za to postoji nekoliko solucija.

'Osjećamo se kao građani drugog reda'

Prva je da izvođač radova pronađe drugi način korištenja velikog mula i da cijelo vrijeme bude omogućen pristup Postiri. Drugo rješenje je postavljanje pontona na dio obale uz Vila Ružu, dakle na drugu stranu uvale. Ovo rješenje je najbezbolnije i njegova realizacija svodi se samo na nabavu pontona, što ne predstavlja prevelik trošak. Planirano vrijeme izvođenja radova je 15 mjeseci i to znači da su mještani Koločepa osuđeni dvije zime na život bez Postire.

Pitamo se hoće li nadležne institucije htjeti preuzeti odgovornost kad neki Kalamotez ostane bez radnog mjesta zbog konstantnih nedolazaka na posao ili kad učenik izostane više dana iz škole? Rješenje koje nam trenutno nameću institucije je za njih najbezbolnije, a mi se s pravom osjećamo kao građani drugog reda.

Moramo napomenuti da su stanovnici Koločepa u prošlosti već imali neugodnih iskustava za vrijeme zime kada bi došlo do kvara na Postiri. Liniju 807 u tom bi slučaju preuzeo trajekt s iznimkom da ne bi pristajao na Koločepu, već bi ovaj najjužniji hrvatski naseljeni otok ostao osuđen na neadekvatne brodove, kojima je primarna zadaća prijevoz turista ljeti. Znalo se dogoditi da bi Koločep bio odsječen od kopna sve do povratka Postire.

U nedjelju se u Donjem Čelu okupilo stotinjak mještana Koločepa te se na sastanku razgovaralo o problemima života na otoku. Donesen je opći zaključak da je za život stanovnika Koločepa nužno pristajanje Postire u Donje Čelo i svako drugo rješenje je neprihvatljivo. Apeliramo na institucije koje su nadležne da osiguraju normalan život otočana. To je život koji nije nimalo lagan i nije ga lako razumjeti ako niste bar jednu zimu proveli na nekom otoku.

Što bi bilo da se izvode radovi na Jadranskoj magistrali i da stanovnici Župe ili Konavala nisu sigurni mogu li ujutro doći na posao u Dubrovnik, ovisno o vremenskim prilikama? Zbog svih prethodno navedenih razloga zahtijevamo od institucija na lokalnoj i državnoj razini da zaštite prava mjesnog stanovništva - navodi se u njihovom apelu.

Glas otoka doznaje od ravnatelja ŽLU Dubrovnik, da je umjesto dosadašnje četiri dnevne vožnje, odnosno dvije nedjeljom (četiri u sezoni), broj linija smanjen na tri dnevno.

- Zbog nerazumijevanja između agencije za obalni promet i brodara s kojima smo tražili sastanak puno prije dovedeni smo u situaciju da sami snosimo trošak linije koja će povezivati Donje Čelo i grad Dubrovnik 3 puta dnevno. U dogovoru s mještanima oni će odrediti koji su to termini - navodi u odgovoru ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik, Željko Dadić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:21