'RUŠIT ĆEMO LINIĆEV ZAKON SVE DO AMERIKE!' Banke najavljuju rat protiv novih pravila

Članovi stambenih štedionica neće dobiti poticaje za 2014. godinu, a odluku o tome hoće li se oni potpuno ukinuti, ministar financija Slavko Linić odgodio je i drugi put pa će se donijeti za godinu dana.

Zasad je postignut politički kompromis prema kojem se će se poticaji privremeno ukinuti jer, kako je pojasnio premijer Zoran Milanović, “ušli smo u proceduru prekomjernog deficita i uštede su nam potrebne više nego ikad”. I zato “nema zezanja”.

Hrvatska udruga banaka, očekivano, izrazila je razočaranost ovim kompromisom jer on ništa ne rješava i predlaže povlačenje prijedloga Zakona o stambenoj štednji iz hitne procedure, kao i ponovnu javnu raspravu u skladu sa zakonskom procedurom.

Ušteda tek 2016.

Najvažniji argument HUB-a je da, suprotno tvrdnjama Vlade da će uštedjeti oko 200 milijuna kuna, odgoda poticaja ne donosi uštede odmah, ni u spomenutom iznosu, već tek 2016.

- Potencijalne uštede proračunskih rashoda od oko 100 milijuna kuna nisu moguće prije 2016. godine, budući da je novčani izdataka u 2014. već predodređen isplatom poticaja za 2012., a izdatak za 2015. već je predodređen isplatom poticaja za 2013. - objašnjava HUB.

Ništa manje bankari nisu ogorčenim ni Vladinom odlukom da prihvati izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, čije su povlačenje iz procedure također zatražili prije nekoliko dana zbog brojnih manjkavosti. Na njegovu štetnost ukazala je i analiza HNB-a, koja pokazuje da će banke njegovom primjenom godišnje ostajati bez 760 milijuna kuna zbog refundiranja dužnika u švicarskim francima, a imat će i više negativnih posljedica na buduće poslovanje, prije svega u smislu odobravanja novih kredita.

Kako nisu našli zajednički jezik s ministrom financija i Vladom, bankari najavljuju da će se u idućem koraku obratiti saborskim zastupnicima. Ni na toj instanci, međutim, njihov manevarski prostor nije osobit. Uglavnom se iscrpljuje u pisanju amandana na sporne odredbe Zakona, s vrlo malim izgledima da budu i usvojeni.

Diskriminacija dužnika

Na koncu, ostaje im pravna bitka, a sudeći prema borbenom raspoloženju u bankarskim redovima, u nju će se sigurno i upustiti.

Najveća slabost Zakona o potrošačkom kreditiranju, čini se, leži u njegovu diskriminacijskom karakteru, ne samo između dužnika u švicarskim francima, nego i u odnosu na dužnike u drugim valutama. Drugi je problem retrogradni učinak jer će zadirati u već sklopljene ugovore između banaka i klijenata. Stoga je upitna ustavnost Zakona i, ako prođe, banke su najavile tužbu.

Osim domaćoj sudbenoj vlasti, neslužbeno se može čuti da se bankari spremaju obratiti i međunarodnim institucijama koje su nadležene za spornu problematiku. To je, prije svega, Europski sud u Luksemburgu, a spominju se i institucije u Washingtonu.

Lobiranje u Saboru

Među ostalim, tamo je sjedište Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) koji se bavi slučajevima između ulagača i država. Lobiranje u Saboru, na koje je bankare nedavno uputio ministar Linić, očito ni oni ne shvaćaju ozbiljno, pa se već pripremaju za mnogo zahtjevniju bitku. Vrlo je izgledno da će ona biti dugotrajna i skupa, potencijalno i za državu.