PADALE OPTUŽBE

SABOR IZGLASAO DEKLARACIJU O POLOŽAJU HRVATA U BiH I ZAKON O UDŽBENICIMA Sjednicu obilježio sukob Bernardića i Bačića

 
Davor Bernardić
 Damjan Tadić / CROPIX

Hrvatski sabor je u petak sa 81 jednim glasom za, 4 sudržana i 11 protiv izglasao Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Na deklaraciju je bilo podneseno dva HDZ-ova amandmana, četiri Mostova te 15 SDP-ovih. Zastupnici Mosta nisu glasali.

Od dva HDZ-ova amandmana djelomično je prihvaćen onaj kojim se 'pozdravlja rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja pripadnika HVO-a', te onaj kojim se od MVEP-a traži da jednom godišnje Saboru podnese izvješće o provedbi Deklaracije.

Izglasan je i Zakon o udžbenicima koji je posljednjih dana izazvao prijepore među koalicijskim partnerima. Zakon je prihvaćen sa 81 glasom za, 19 suzdržanih i 3 protiv. Protiv su glasali zastupnici Neovisnih za Hrvatsku, dok su suzdržani bili SDP-ovci, HDZ-ov Miroslav Tuđman, nezavisni Marko Vučetić i Bojan Glavašević.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić prozvao je HDZ zbog nepotizma, korupcije, netransparentnosti, političke trgovine u zagrebačkoj Gradskoj Skupštini i Hrvatskom saboru, no šef HDZ-ova Kluba Branko Bačić mu je poručio kako "nije dobra politika da jednim naočalama” promatra jedne, a s drugim naočalama ono što se događa u SDP-u.

Bernardić je u svom obraćanju u saborskoj stanci za slobodan govor citirao majku koja je danas zavapila u sudnici hrvatskog suda da će odvesti djecu iz države, zabrinuta za njihovu sudbinu zbog odluka pravosuđa, rekavši kako „ljudi ne bježe samo zbog plaće nego i jer nemaju povjerenja u institucije koje bi je trebale štititi od nasilja i kriminala”.

"Nasilje je u porastu, nasilnici šetaju na slobodi, dobivaju oslobađajuće presude, DORH ne poduzima ništa”, nabrajao je predsjednik SDP-a.

Ustvrdio je i kako se "članovi HDZ-a zapošljavaju u javnoj upravi, a predsjednik vlade zapošljava pola rodbine u dubrovačkoj zračnoj luci".

"Sva ta nepravda i sve što se događa tjera dnevno tri autobusa ljudi iz zemlje. Svjedočimo da nas pokušavaju da su nenormalne stvari normalne”, isticao je Bernardić.

Poručio je i kako smo „jučer svjedočili besramnom činu političke korupcije kod izglasavanja zagrebačkog proračuna. "Trojica koji su ga podržali nisu to napravili zbog ljubavi prema Zagrebu već su zbog svojih interesa izdali svoje stranke i birače, baš kao i u Saboru”, rekao je.

Sabor, mišljenja je, nikada u svojoj 27 godina dugoj povijesti nije manje odražavao volju naroda nego sada.

"Preko 20 zastupnika napustilo je svoje političke ideje i stranke. Indikativno je da je najveći Plenkovićev saveznik gospodin Bandić prednjačio u toj trgovini koja nema nikakvih principa. Da ima sigurno opravdanje za glasanje Polovanca ne bi se tražilo u nečijem prezimenu i porijeklu”, poručio je čelnik SDP-a.

HDZ-ov Branko Bačić mu je uzvratio kako se upravo ono što on (Bernardić) predbacuje drugima, događa u njegovoj stranci.

"Bez traga su nestale vaše izjave kako je u politici nužna vjerodostojnost, transparentnost, odgovornost prema biračkom tijelu. Kako vam jučer nije bilo gadljivo koruptivno podržavanje proračuna u Primorsko-goranskoj županiji gdje je jedna oporbena vijećnica Živog Zida u drugom glasovanju podržala proračun kojeg je predložio gospodin Komadina”, pitao je Bačić Bernardića.

Predložio mu je i da u skladu s transparentnosti SDP-a hitno sazove sjednicu Predsjedništva i izbaci „zbog te prljave trgovine Zlatka Komadinu”.

Sabor donio zakone o brdsko-planinskim i o potpomognutim područjima

Hrvatski sabor u petak je većinom glasova donio zakone o brdsko-planinskim i o potpomognutim područjima kojima se kroz različite programe i mjere želi potaknuti razvoj tih, slabije razvijenih područja i omogućiti ravnomjeran razvoj svih dijelova države.

Novim Zakonom o brdsko-planinskim područjima redefinira se obuhvat brdsko-planinskih područja, uvode Program i Fond za razvoj tih područja, predviđa razvoj "Hrvatskoga gorskog proizvoda" po uzoru na koncept "Hrvatskog otočnog proizvoda". Uvodi se "Gorska iskaznica'' kao sredstvo autentifikacije za pristup sustavu prava, povlastica i mjera stanovnika sa brdsko-planinskog područja.

Procjenjuje se da će novom metodologijom oko 85 jedinica lokalne samouprave steći status brdsko-planinskog područja.

Oporba tvrdi da je taj zakon diskriminirajući te da neće osigurati oporavak brdsko-planinskih područja.

Zakon predstavlja još jednu prevaru stanovnika brdsko-planinskih područja, posebice Gorskog kotara, netransparentan je, diskriminirajući i neambiciozan", kazao je Željko Jovanović (SDP), uspoređujući zakon sa poklonom koji, kad se razmota, unutra nema ništa.

Ovo je PR zakon, pamflet, zadnji čavao u lijes dvije trećine Hrvatske, ocijenio je Miro Bulj (Most). Navodi da 40 milijuna kuna, predviđenih za razvoj brdsko-planinskih područja, nije dovoljno. "Ukrali ste Božić dvije trećine Hrvatske", poručio je Bulj nezadovoljan odbijanjem svih 30-ak amandmana Mosta.

Zakon o potpomognutim područjima predviđa donošenje Programa održivog društvenog i gospodarskog razvoja tih područja, Program će utvrditi konkretne mjere i projekte, kao i izvore sredstava za njihovu provedbu. Za provedbu tog zakona u proračunu za iduću godinu i iz fondova EU osigurano je 95 milijuna kuna.

Sabor: Odbijena interpelacija SDP-a oko "Za dom spremni", izglasan Zakon o minimalnoj plaći

Hrvatski sabor u petak nije prihvatio Interpelaciju o radu Vlade radi njenog nečinjenja u vezi s učestalom zlouporabom ustaškog pozdrava “Za dom spremni”, koju je podnio Klub zastupnika SDP-a.

SDP-ovci su tražili da Sabor raspravi tu temu i jasno obveže Vladu da svojim djelovanjem spriječi korištenje simbola i pozdrava koji su u Hrvatskoj zabranjeni na temelju Ustava, zakona i jasne sudske prakse.

Protiv interpelacije izjasnilo se 75 zastupnika, dvoje je bilo suzdržano, među kojim su bivši SDP-ovac Mario Habek i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku), dok ju je podržalo 24 zastupnika.

Sabor je većinom glasova donio Zakon o minimalnoj plaći, kojim se ukida umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji s poslodavcem imaju ugovorenu minimalnu plaću.

Tim zakonom precizira se i krajnji rok do kojega je Vlada dužna utvrditi iznos minimalne plaće za sljedeću kalendarsku godinu. Vlada je na sjednici krajem studenoga donijela i uredbu kojom je podigla iznos minimalne plaće s 2751 kune na 3000 kuna neto.

Za preživljavanje nije dovoljno 3000 kuna, probajte vi živjeti s 3000 kuna, negodovao je Davor Bernardić (SDP), nezadovoljan što nije prošao amandman SDP-a da se minimalna plaća poveća na 4000 kuna neto. Prozvao je vladajuće i za licemjere zbog dizanja plaća najbogatijima dok se siromašnima daju mrvice.

Ivan Šuker (HDZ) istaknuo je pak kako je Vlada napravila izuzetne napore kako bi podigla pravo onima koji primaju najmanje.

Sabor je izglasao i Zakon o sudskim pristojbama prihvativši amandman Ljubice Lukačić (HDZ) kojim se od plaćanja pristojbe oslobađaju i osobe s invaliditetom koje svoj status mogu dokazati valjanom ispravom.

Izmijenio je i Kazneni zakon koji donosi oštrije kazne za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te njihovo nezastarijevanje. Izmjenama se pooštravaju kazne za izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom, te propisuje novo kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku.

Izmijenjen je i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojima se uvodi novi koncept organizacije stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju stručne poslove prostornog uređenja i gradnje.

Prihvaćen je i paket zakona koji se odnose na smanjenje broja agencija i zavoda.

Saborska statistika: Najuspješnija godina u proteklih deset

Hrvatski sabor ove je godine skupno zasjedao 117 dana, najviše u proteklih deset godina, pokazuje službena saborska statistika.

Usporedbe radi, prema Globalnom izvješću o parlamentima iz 2012., svjetski prosjek skupnog zasjedanja je 75 dana za sve parlamente.

Preračunaju li se skupni dani u sate, zastupnici su ove godine na sjednicama proveli gotovo 900 sati.

Raspravljali su o 536 točaka, te donijeli više od 200 zakona, pa je i po tome ova godina bila rekordna.

Usporedbe radi, prošle godine, koja je bila jedna od uspješnijih, Sabor je skupno zasjedao 108 dana, odnosno 755 sati, raspravio 379 točaka i donio 125 zakona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:11