Saborski zastupnik Plenkovića nazvao veleizdajnikom, Reiner: Pazite što govorite...

Saborski zastupnik Josip Jurčević (NZ, Most) izjavio je u petak kako su „tzv. srpski kulturni centri, njih 40", „neprijateljske, identitetske utvrde koje će destabilizirati sigurnost u Hrvatskoj i biti uporišta ako dođe do sigurnosne ili vojne destabilizacije“.

"Razlog za to je što te centre i tu strukturu predvode okupacijske vlasti koje su vezano za Erdutski sporazum preselile svoju strukturu u Hrvatskoj, s vrlo jasnim ciljevima", rekao je zastupnik u govoru na slobodnu temu.

Podsjetio je da je prije 30 godina, u ožujku 1995. završila "jedna od najvećih drama“ hrvatske države, kada je saborski odbor odbacio kao neprihvatljiv prijedlog Plana Z4.

To je bila višemjesečna složena utakmica u kojoj se pokušalo okupirane dijelove Hrvatske proglasiti državom u državi, podsjetio je.

Naveo je kako su u "toj drami" bili podijeljeni i međunarodni akteri, te kako je problem bio što su i "predstavnici duboke države u tome sudjelovali, na čelu sa zloglasnim Matom Granićem, liječnikom Milke Planinc, zlotvorke iz komunističkog razdoblja, a današnjim savjetnikom premijera Andreja Plenkovića".

Jurčević je rekao kako svjedočimo dramatičnim vremenima, kad je "sve izvjesnije da će doći do sigurnosne, pa i oružane destabilizacije u hrvatskom okruženju", odnosno da će se 3. svjetski rat proširiti u naše okruženje, u BiH, a "Hrvatska je praktično razoružana".

Većinu oružja izručili smo Ukrajini, a s druge strane kupili smo stare zrakoplove, izjavio je, pa uz ostalo premijera nazvao "neprosvijećenim apsolutistom i veleizdajnikom" koji je "iznutra razoružao Hrvatsku".

Predsjedavajući akademik Željko Reiner pozvao ga je da pazi što govori, jer su takve optužbe utužive.

Vojnić (HDZ): Otvoren treći vrtić u okviru projekta "Rasti gdje si posijan"

HDZ-ova Jasna Vojnić izrazila je zadovoljstvo što je u Tavankutu pored Subotice otvoren treći u nizu vrtića izgrađenih u okviru Vladinog kapitalnog projekta "Rasti gdje si posijan". Sada će još stotinjak djece moći pohađati programe na hrvatskom jeziku, kazala je i naglasila da vrtiće na hrvatskom, zbog visoke kvalitete upisuju i djeca drugih nacionalnosti.

No, upozorila je i na "zanimljivu“ pojavu, koja se ogleda u tome da nakon velike navale na vrtiće i programe na hrvatskom jeziku u Srbiji, samo pet posto djece upiše nastavu na hrvatskom jeziku.

Roditelji se plaše da će im djeca biti etiketirana, izdvojena i zbog toga ih upišu u razrede na srpskom jeziku, a djeca kasnije svjedoče kako im je to bio jedan od najtežih perioda, upravo zato jer su bila izdvojena od sebi sličnima, rekla je Vojnić.

Dodala je i kako ta djeca, kada stasaju za srednju školu, svojevoljno kažu da žele upisati nastavu na hrvatskom jeziku.

Izrazila je uvjerenje da će podrška matične domovine, Hrvatske, učiniti da i će se i hrvatske škole morati proširivati i obnavljati.

Baksa: Postupak rješavanja inkluzivnog dodatka mora se ubrzati

Ivica Baksa (NPS) zatražio je hitne promjene u načinu provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku, hitno zapošljavanje dodatnih vještaka i administrativnog osoblja kako bi se brže rješavali zahtjevi.

Postupak rješavanja inkluzivnog dodatka (ID) ne može trajati šest ili 12 mjeseci kad zakon propisuje 30 dana, rekao je Baksa koji drži da je ID u suštini dobar, jer pojednostavljuje sustav naknada, povećava iznose i prepoznaje različite stupnjeve invaliditeta, ali ne može podržati način na koji se provodi.

Smatra i da osobe s trajnim invaliditetom ne smiju prolaziti "besmislena“ nova vještačenja.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) upozorava pak kako su brojni korisnici, mahom starije osobe, koji su primali dohodak za pomoć i njegu, ostali bez svoje naknade zbog Zakona o inkluzivnom dodatku.

Naime, ako je korisniku utvrđen drugi stupanj oštećenja, odnosno ako osoba boluje od kronične bolesti drugog stupnja, a nije samac, nema pravo na inkluzivni dodatak, rekla je zastupnica.

Osobe koje su cijelo desetljeće primale doplatak za pomoć i njegu s obzirom na svoje zdravstveno stanje, Piletićeva "epohana reforma“ je izbrisala, izjavila je.

Pozivajući se na podatke resornog ministarstva iz siječnja ove godine, navela je kako je preko 11.00 korisnika koji su zatražili inkluzivni dodatak, odbijeno.