U četvrtak su školarcima počeli kratki proljetni praznici, a velik dio javne rasprave o kalendaru za novu školsku godinu odnosi se upravo na to trebaju li praznici biti prije Uskrsa ili poslije njega. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih pustilo je u e-savjetovanje nacrt odluke o početku i završetku nastavne godine, prema kojemu se ukida drugi dio zimskih praznika u veljači.
Prosvjetna javnost i roditelji podijeljeni su u mišljenjima o dugim zimskim praznicima i onima razlomljenima u dva dijela, kakva je praksa posljednjih godina. Dosad je na javno savjetovanje pristiglo gotovo 300 komentara: dio ih se slaže s novim kalendarom, a dio ne. Neki nastavnici predlažu i sasvim drukčije varijante kalendara.
Dugi praznici
"Mislim da je bolje kao dosad, više kraćih odmora. Konkretno, nakon svakih šest tjedana treba kraći odmor jer se i učenici i nastavnici trebaju ‘resetirati‘. A na takav način rade i u većini Europe. Dakle, zimski praznici u dva dijela, obavezno ostaviti tjedan u veljači i tjedan nakon Uskrsa, a po mogućnosti da približno nakon svakih šest radnih tjedana bude tjedan odmora", predlaže jedna nastavnica.
Drugi komentator navodi da podržava predloženu varijantu kalendara, uz prijedlog da se proljetni praznici pomaknu od 2. do 10. travnja. Argument je - u tjednu nakon Uskrsa omogućavamo učenicima odlaske na izlete, ekskurzije, a nastavnicima više dana za stručno usavršavanje. Ima i onih koji smatraju da su, izuzev dugih zimskih i ljetnih praznika, svi ostali praznici apsolutno nepotrebni.
Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Suzana Hitrec, upozorava da nastava prekasno počinje i prerano završava. Pritom objašnjava da kao Udruga nemaju jedinstven stav, s obzirom na to da je velika razlika vezana uz početak nastavne godine u kontinentalnim županijama u odnosu na dalmatinske. Kontinentalne škole su sklonije ranijem početku nastave, od 1. rujna, kako je to nekada bilo, a dalmatinske, pak, kasnijem početku.
PROČITAJTE VIŠE Nikad kraća nastavna godina, a u zbornicama opet nisu zadovoljni: Puno je promjena, pogledajte što se sve mijenja
- Tu se kao faktor spominje da nemaju sve škole klima-uređaje, no to ne smije biti razlog za formiranje kalendara, nego upravo suprotno, treba biti razlog da se u sve škole ugrade klima-uređaji - kaže Hitrec.
Što se tiče zimskih praznika, nastavlja, u slučaju da traju "u komadu", često ispada da se rukovodimo interesom turističkih agencija i putovanja, iako se pokazalo da otkad su zimski praznici u dva dijela, učenici većine škola u malom postotku traže slobodne dane za odlazak na putovanja.
- Pedagoški gledano, uvijek je bolje da imamo više kraćih praznika, a to je i učenicima i nastavnicima pogodnije. No, eto, naša je tradicija da imamo malo praznika, ali su dulji - objašnjava Hitrec.
Proljetni odmor
Dodaje kako se pokazalo da ove godine drugi dio zimskih praznika i nije posebno interesantan.
- Sada se vidi da su nam kratki proljetni praznici. S druge strane, nastava završava rano. Ono što je ključno iz perspektive organizacije rada škole jest da bi trebalo planirati mnogo veći broj rezervnih dana nego sada. Jer, upravo se nalazimo u vrlo nezgodnoj situaciji vezanoj uz štrajkove te smo u neizvjesnosti hoće li se produljiti nastavna godina ili neće. Jasno je, ako bude organiziran još jedan dan štrajka, većina razreda neće uspjeti ostvariti dovoljan broj nastavnih dana - zaključuje Hitrec.
Komentari
0