Ključni događaji
• U tijeku štrajk u školama. ‘Odaziv je sjajan‘, tvrde sindikati
• U osnovnim školama štrajka manje djelatnika nego u srednjim
• Plenković: Štrajk zaista nije bio potreban
• Povjerenik sindikata: ‘Spremni smo i na dvodnevni, pa višednevni štrajk‘
NOVO 18:00 - Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, organizatori štrajka u školama i na visokim učilištima, objavili su podatke o broju članova sindikata koji su se u srijedu odazvali štrajku u, kako navode, više od 1000 obrazovnih i znanstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj.
Prema podacima koje su tijekom današnjeg dana prikupili i dostavili sindikalni povjerenici ova tri sindikata, a koji i dalje nisu konačni, štrajk je proveden u sljedećim javnim ustanovama:
- 363 od 416 osnovnih škola u kojima Preporod ima podružnicu;
- 140 osnovnih škola u kojima ne postoji podružnica Preporoda;
- 130 srednjih škola od 136 u kojima djeluje Preporod;
- 331 srednjih škola od 348 u kojima podružnicu ima NSZSŠH;
- 110 ustanova u visokom obrazovanju i znanosti od 130 gdje je prisutan NSZVO.
Sindikat Preporod je evidentirao ukupno 15.794 zaposlenika u štrajku, od čega su 10.627 članovi Preporoda: 7.584 člana u osnovnim školama te 3.032 člana u srednjim školama. Članovi Preporoda u štrajku čine gotovo 82 posto ukupnog članstva tog sindikata. Preostalih 5.167 zaposlenika su nečlanovi ili članovi SHU-a koji su se svojevoljno priključili štrajku.
Prema podacima dostavljenima iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, broj zaposlenika u štrajku iznosi 12.663, od čega su 8.493 članovi NSZSŠH, što predstavlja oko 90 posto članstva.
U štrajku u visokom obrazovanju i znanosti sudjelovalo je 8.622 zaposlenika, što predstavlja cca 30 posto više zaposlenika nego što Sindikat znanosti na tim ustanovama ima evidentiranih članova.
Ukupan broj evidentiranih zaposlenika u štrajku u cijeloj obrazovnoj vertikali, prema dosadašnjim podacima, iznosi 37.079.
Konačne podatke objavit će u četvrtak.
16.05 - Varaždinski prosvjetni djelatnici prvo su se osvrnuli na objavljeni zbroj škola u štrajku koji je, prema njima, manipulativan.
- Imate školu u kojoj je jedan učitelj u štrajku i škola je uvrštena na listu onih koje štrajkaju iako se nastava sasvim redovito odvija, bez ikakve naznake da je u tijeku štrajk - reći će za Jutarnji nekoliko učitelja, koji žele ostati anonimni jer se, iako se ne slažu sa štrajkom, štoviše misle da im donosi više štete nego koristi, ne žele zamjerati kolegama koji štrajkaj niti umanjivati njihovo pravo na štrajk.
Iako oni to neće reći, saznali smo da se radi o 3. OŠ Varaždin, gdje su, od 72 zaposlenih, štrajkali jedna učiteljica i troje spremača.
- Normalno smo radili, kao i svaki dan, učiteljica u štrajku je imala samo dva sata pa njezin izostanak nismo ni primijetili, a za spremače smo odradili preraspored. Uglavnom, štrajk nismo osjetili. Iako su desetero djelatnika članovi Preporoda, koji je svoju podružnicu u školi osnovao tek prošli tjedan, ostalih šestero nije se odazvalo štrajku. Štrajk je ustavno pravo svakog zaposlenika i ja to poštujem - rekla je za Jutarnji ravnateljica Anica Vragović.
Najviše varaždinskih prosvjetara štrajkalo je u 6. OŠ, najpopularnijoj gradskoj školi, od 66 učitelja, štrajkalo je njih 61, 11 iz produženog boravka. Od 775 učenika u školu je došlo 400-tinjak.
- Nastava nije održana, nije bilo ni nacionalnog ispita iz stranog jezika koji je danas bio na programu za osme razrede. Učenici nižih razreda su svi smješteni zajedno i radili su zadatke iz matematike, likovnog i hrvatskog, dobili su užinu i ručak, dok su viši razredi imali zajedničke aktivnosti u sportskoj dvorani do 10.30. Užinali su, tko je želio mogao je tada doma, tko ne, dobio je i ručak. Uglavnom, dan je prošao bez problema. Učitelji u štrajku su bili u zbornici - kaže ravnatelj Mario Stančić, koji kao i svi njegovi varaždinski kolege, štrajk smatra ustavnim pravom.
- Učitelje niti potičem, niti odgovaram od štrajka. Poštujem njihovo pravo - kaže ravnatelj.
U 2. OŠ situacija je sasvim obrnuta. Nitko od 99 zaposlenih ne štrajka pa su svi učenici, njih 659 bili na nastavi.
- Naši zaposlenici su članovi Sindikata hrvatskih učitelja, koji nije u štrajku. Sam štrajk ne bih komentirala, osobno nisam članica sindikata i nije na meni da o tome govorim - rekla je za Jutarnji ravnateljica Sanja Posavec.
Varaždinska 1. gimnazija, nacionalno prepoznata po rezultatima svojih učenika, morala se snaći sa sedmero nastavnika jer od 101 djelatnika, u štrajku ih nije bilo 24, ali neki su od ranije na bolovanju, drugi s učenicima na državnim natjecanjima. U školu je došlo nešto više od trećine učenika.
- Nastavu smo održali po prilagođenom rasporedu sa sedam kolega za pet razreda. Srijeda je bila i dan za probne IB ispite za međunarodnu maturu, jedan razred je u tom programu, koji su i provedeni. Učenici koji nisu imali nastavu ni probni ispit, okupili su se u holu škole, potpisali se da su došli na nastavu pa ondje igrali društvene igre ili stolni tenis, što i inače rade imaju li pauzu u nastavi ili za školskog odmora, a tko je želio mogao je otići kući. Također, isti je prostor opremljen separeima pa su učenici mogli učiti ili raditi na školskim zadatcima, što su mnogi i iskoristili - rekla je za Jutarnji ravnateljica gimnazije Janja Banić.
14.52 - Hrvoje Zekanović (Klub HDZ-a), i sam srednjoškolski profesor geografije, smatra da su plaće prosvjetara narasle ne samo u apsolutnom iznosu nego i u odnosu na ‘konkurenciju‘ poput plaća u regionalnoj i lokalnoj samoupravi, na plaće liječnika, u sudstvu i velikim državnim tvrtkama među kojima je stvarno bio veliki disparitet. Više pročitajte OVDJE.
14.14 - Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin izjavio je u da se današnjem jednodnevnom štrajku, prema prvim podacima, odazvalo 30 posto znanstvenih institucija, no još se čekaju cjeloviti podaci o odazivu.
- Prema preliminarnim podacima, štrajk u obrazovanju i znanosti dobro je prihvaćen u oko 30 posto institucija koje sindikat predstavlja. Međutim, još uvijek se čekaju podaci s nekoliko ključnih institucija, uključujući Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci i Institut Ruđer Bošković - izjavio je Kroflin na Fakultetu političkih znanosti.
Kao razlog za štrajk naveo je duboko nezadovoljstvo zaposlenika u obrazovanju i znanosti zbog njihove društvene pozicije, neadekvatnih koeficijenata i visine plaća.
- Štrajkamo jer nas se ocjenjuje na potpuno neprimjeren način, kao da ne doprinosimo društvu - naglasio je Kroflin.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije poduzelo potrebne korake za uređenje i sistematizaciju na visokoškolskim ustanovama, što je izazvalo dodatne napetosti i nezadovoljstvo među zaposlenicima, kazao je.
Naglasio je solidarnost s kolegama iz srednjih škola, koji se bore za reformu strukovnog obrazovanja.
- Podržavamo njihov zahtjev za prepoznavanjem važnosti strukovnog obrazovanja u društvu - rekao je.
Tijekom proteklih godinu dana, sindikati su više puta pozivali vladu na dijalog, ali nisu naišli na odaziv.
Odluka da dan proveden u štrajku neće biti plaćen Kroflin je ocijenio kao pokušaj zastrašivanja sindikata i zaposlenika. Sindikati su, kazao je, dobro pripremljeni za daljnje korake ako vlada ne pokaže spremnost za rješavanje postojećih problema.
- Imamo razrađene iduće korake. Bili smo, bit ćemo i jesmo uporni, a ako vlada ne želi slušati, nastavit ćemo borbu za prava naših članova - rekao je Kroflin, dodajući da su sindikati otvoreni za dijalog ako vlada pokaže stvarnu volju za rješavanjem problema.
Poručio da sindikati ne odustaju od svojih ciljeva.
- Puna su im usta toga da su djeca i studenti na prvom mjestu, ali mi smo godinu dana pokušavali riješiti probleme bez štrajka i sada je štrajk jedina opcija - rekao je.
14.11 - Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs izjavio je u srijedu da još nema cjelovite podatke o broju članova sindikata koji su se u školama odazvali pozivu na štrajk, ali je ponovio ocjenu da štrajk nije opravdavan i da vrijeme u štrajku neće biti plaćeno iz proračuna.
Neću iznositi (nepotpune) podatke o štrajku zato što ne kanim manipulirati s brojkama, kao što to rade sindikati. Za nas su ljudi u štrajku samo oni koje smo identificirali kroz centralni obračun plaća. Ne možemo zbrajati kruške i jabuke da neko kaže ja sam u štrajku, kazao je Fuchs i dodao da će zahvaljujući tome prvi put imati egzaktnu podatak.
Ponovio je kako Ministarstvo definitivno smatra da je štrajk neopravdan. "Nakon svih ovih povećanja plaća, nakon svih korekcija i osnovica, i koeficijenata, i porasta u kontinuitetu zadnje šest godina, mi držimo da zaista pod ovakvim zahtjevima štrajk ne može biti opravdan", kazao je.
Priznao je da nema zakonskih mehanizama sprječavanja štrajka u Hrvatskoj, kao što, kako je kazao, postoji u većini zemalja, da obrazovni sindikati ne mogu štrajkati za vrijeme izvođenja nastave upravo zbog dobrobiti djece i prava djeteta na obrazovanje.
Druga stvar je zabrana, odgoda i neplaćanje dana provedenog u štrajku, plaćat će ga sindikati, a ukoliko štrajk traje dulje vremena, izgubljena nastava se mora nadoknaditi, dodao je.
Odbacio je prijedlog uvođenje nekog novog dodatka koji nema osnove u nijednom zakonu. Članak zakona na koji se sindikati referiraju, predviđa dodatak u izvanrednim okolnostima, a to su izvanredne okolnosti kad trebate izaći na teren, kazao je.
Nije se desilo nikakva elementarna nepogoda ili nekakva pandemija kao što je to bilo u vremenu Covid-19. Ovo nisu izvanredne situacije, ove izvanredne situacije stvaraju sindikati sami, kazao je Fuchs i naveo pojavu "političke scene" koja čini jasnijim "što i kako SDP žestoko podržava opoziciju".
Na pitanje novinara mogu li strane približiti oko zahtjeva sindikata, Fuchs je odgovorio: Možete se jedino približiti zahtjevima koje, odnosno metodama koje je primijenio SDP svojevremeno kad je bio na vlasti. Nisam siguran da će to biti prihvatljivo niti sindikatima, niti zakonodavcima kojima su rasle plaće značajno samo u zadnjih godinu dana 30 posto.
13.50 - Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama te Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirali su u srijedu jednodnevni štrajk u školama, uz značajan odaziv u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
U Krapinsko-zagorskoj županiji od 33 osnovne škole, njih 17 nije sudjelovalo u štrajku, u 13 je štrajk bio djelomičan, dok su u tri škole gotovo svi zaposlenici štrajkali. Sve srednje škole u županiji bile su u štrajku, pri čemu sedam djelomično.
Po podacima Sindikata Preporod, od 19 škola u kojima imaju podružnicu njih 18 je sudjelovalo u štrajku. Od ukupno 595 članova Preporoda u županiji, u štrajku ih je sudjelovalo 322, dok je štrajkalo 428 zaposlenika od 1007 ukupno zaposlenih.
- Ako naši zahtjevi ne budu barem djelomično ispunjeni, slijedi dvodnevni, zatim višednevni štrajk i štrajk do ispunjenja zahtjeva -poručio je Darko Ciglenečki, županijski povjerenik Preporoda za Krapinsko-zagorsku županiju.
U Varaždinskoj županiji štrajkale su sve škole u kojima djeluje Preporod. Sindikalna povjerenica Marija Kramarić iz Osnovne škole Petrijanec naglasila je da su se štrajku pridružili i neki članovi Sindikata hrvatskih učitelja (SHU), kao i zaposlenici koji nisu članovi nijednog sindikata.
- Smatramo štrajk u našoj županiji vrlo uspješnim. Djeca su bila zbrinuta, a nacionalni ispiti su se održali bez problema - rekla je Kramarić.
Ravnateljica Druge gimnazije Varaždin Višnja Horvat izjavila je da su svi nastavnici sudjelovali u štrajku, zbog čega je učenicima poručeno da idu kući. Sutra nastavljamo s nastavom prema redovnom rasporedu, dodala je.
Ravnatelj Šeste osnovne škole Varaždin Mario Stančić potvrdio je da su se gotovo svi učitelji, osim njih petero, odazvali štrajku, zbog čega u toj školi učenici 8. razreda nisu mogli pisati nacionalne ispite iz engleskog jezika.
Šesta osnovna je škola u kojoj je, do odlaska na mjesto predsjednice Sindikata hrvatskih učitelja, u razrednoj nastavi radila Sanja Šprem, aktualna predsjednica tog sindikata.
U Međimurskoj županiji šest škola bilo je u potpunom štrajku, 23 djelomično, dok ih šest nije sudjelovalo.
- Većina učitelja i nastavnika je u štrajku. U nekim su školama učenici pušteni kući jer su gotovo svi zaposlenici štrajkali, dok su u ostalim školama učenici zbrinuti - izjavila je Sanja Posavec, županijska povjerenica Preporoda za Međimursku županiju.
U štrajku su sudjelovala i četiri zaposlenika Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, no dekan Igor Klopotan istaknuo je da su sve nastavne aktivnosti, ispiti i ostale obveze studenata provedene prema planu.
13.05 - Šarolik je odaziv štrajku bio i u školama istočne Hrvatske. Od onih u kojima su rad obustavili cijeli kolektivi, do onih u kojima je štrajkalo 2-3 zaposlenika, odnosno škola u kojima nitko nije štrajkao. Primjerice u Osijeku od 21 osnovne škole, u njih 11 nitko nije štrajkao. No, ima i škola u kojima je odaziv štrajku bio 100-postotan, kao što su primjerice u Vukovarsko-srijemskoj županiji OŠ Trpinja i OŠ Josipa Kozarca u Soljanima.
- Odaziv je jako dobar, a nama je posebno drago što su nam se pridružile naše kolege, članovi drugog sindikata koji nije u štrajku. Inače, unazad tjedan dana otvorili pet novih podružnica u kojima su nam se priključile kolege koje su do sada bile u drugom sindikatu - kazala nam je Marijana Filipović, povjerenica Preporoda za Vukovarsko-srijemsku županiju, dodavši kako ni u školi u kojoj ona radi, a to je OŠ Bartola Kašića u Vinkovcima u srijedu nije bilo nastave.
- Pisali su se samo nacionalni ispit, a za nekoliko učenika koji su došli u školu osigurano je čuvanje. Nastave nema - rekla je Filipović, dok je njezina kolegica Jelena Knežević, povjerenica Preporoda za Osječko-baranjsku županiju progovorila o pritiscima ravnatelja.
- U nekim manjim mjestima ravnatelji pozivaju roditelje da pošalju djecu u školu iako su svjesni da se nastava ne može organizirati, jer je većina učitelja i nastavnika u štrajku. Ima, naravno, i škola u kojima je svega nekoliko zaposlenika u štrajku. Također, prijavljeno nam je i da su neki ravnatelji zabranili zaposlenima u područnim školama da na dan štrajka dođu u matičnu školu, što je inače praksa - doznali smo od Knežević, koja je također kazala da unazad tjedan dana imaju porast broja članova od oko 15 posto.
Zahvalila je i roditeljima koji nisu djecu poslali u školu.
Jedan od najvećih odaziva štrajku bio je Srednjoj školi Isidora Kršnjavoga u Našicama, u kojoj se za pravo na rad izjasnilo tek četvrto od preko stotinu nastavnika.
- U školu nije došla ni velika većina od 870 učenika, odnosno došao je samo jedan razred i još nekoliko djece pojedinačno, pa smo za njih uspjeli djelomično organizirati nastavu, ali naglašavam djelomično, jer je u štrajku 99 posto nastavnika - rekao nam je Željko Filjak, ravnatelj ove našičke škole.
13.02 - Od 26 djelatnika u ovom trenutku u Ekonomsko-turističkoj školi Karlovac u štrajku je njih 18, dok osmero nije, te su spremni bili organizirati nastavu, ali u tome nisu uspjeli. Razlog je bizaran - zbog najave štrajka na nastavu nisu došli učenici.
Od 14 razrednih odjela danas je na nastavu stigao samo jedan odjel, odnosno 21 učenik, potvrdila nam je ravnateljica Lidija Mikšić, ne želeći ulaziti u detalje i razloge.
Drugu krajnost imamo u Osnovnoj školi Braća Seljan u Karlovcu. Škola formalno jest u štrajku, odnosno na popisu škola u kojima se odvija štrajk, međutim u ovom trenutku ne radi tek jedan nastavnik, pa se nastavni proces provodi bez problema, odrađeni su nacionalni ispiti, a i svi učenici su na nastavi, potvrđuje nam ravnateljica Jasmina Budinski.
U Karlovačkoj županiji štrajka se u 13 od 14 škola u kojima podružnice ima Sindikat Preporod, te u 10 od 12 škola u kojima je zastupljen Nezavisni sindikat.
12.56 - Prema nepotpunim podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) prikupljenih od škola do 12 sati, zbog štrajka nije bilo moguće organizirati nacionalne ispite u 22 osnovne škole. U dodatne dvije škole - OŠ Malinska-Dubašnica i Prva osnovna škola Bjelovar - nacionalni ispiti nisu provedeni jer učenici osmih razreda nisu došli u škole. Prema dosad pristiglim informacijama, u tri su škole nacionalni ispiti provedeni djelomično.
Podsjetimo, oko 38 tisuća učenika osmih razreda svih osnovnih škola u Hrvatskoj danas su na rasporedu imali nacionalni ispit iz prvog stranog jezika. Ovo je popis 27 škola u kojima nisu provedeni nacionalni ispiti ili su provedeni djelomično:
12.52 - Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Sanja Šprem kaže kako s terena već danima dobiva informacije o pritiscima na članove ovog sindikata koji ne sudjeluje u štrajku. Riječ je o najvećem sindikatu javnih službi s 23.500 članova. Više pročitajte OVDJE.
12.31 - Dojam je da u osnovnim školama štrajk protječe uz više djelatnika u radu nego u srednjim školama. Tako je, primjerice, od 77 djelatnika zagrebačke OŠ Središće u štrajku njih četvero. Po riječima ravnateljice škole Violete Vragotuk, sve protječe u najboljem redu, a zamjene za djelatnike u štrajku su organizirane na vrijeme.
- Učenici su upozoreni da škola nije u štrajku, unatoč tomu što je jedan od portala najavio da jest. Radimo normalno, djeci je sve osigurano, uključujući doručak, ručak i užinu, kaže ravnateljica. Nacionalni ispiti za učenike osmih razreda u toj su školi provedeni također prema planu. Školu pohađa 460 učenika.
No, nije u svakoj osnovnoj školi isto. Prema potvrdi ravnatelja zagrebačke OŠ Jure Kaštelana, Krešimira Supanca, od 65 djelatnika 45 je u štrajku, što je dijelom ugrozilo polaganje nacionalnih ispita.
- Neke smo razrede spojili, organizirali smo prehranu za učenike, a od tri odjela nacionalne ispite uspjeli smo organizirati u dva. Djeca su u različitim aktivnostima, pod nadzorom. Četiri razreda četvrtaša spojili smo u jedan jer je od 80 učenika u školu došlo njih 20-ak. Sedmaše smo zamolili da nazovu roditelje i uz njihovo odobrenje oni su mogli ići doma. Naravno, mlađu djecu nismo puštali, kaže Supanc.
12.20 - Štrajk je na X-u prokomentirala bivša premijerka Jadranka Kosor.
12.14 - Stranka i saborski klub Možemo! podržavaju štrajk prosvjetara i njihovih pet zahtjeva za poboljšanje materijalnog i profesionalnog statusa, poručili su na konferenciji za medije saborski zastupnici Draženka Polović, Dubravka Novak i Damir Bakić.
- Niti jedna reforma, niti najbolji programi neće unaprijediti školu bez reafirmacije učiteljske profesije. A dignitet te struke i njezino samopoštovanje ostvaruje se, a negativna selekcija sprečava - pravednom plaćom, koju prosvjeta čeka desetljećima! Zato podržavamo ovaj štrajk - poručila je Draženka Polović.
Podsjetila je i kako su, unatoč netočnim tvrdnjama ministra Fuchsa i premijera Plenkovića, prošle godine plaće nastavnicima rasle najviše 15 posto, dok su državnim dužnosnicima rasle i 80 posto.
- Školski hodnici će sutra biti prazni jer će nedostajati profesori, koji su ujedno i stražari, zaštitari, mentori, pedagozi, psiholozi i još mnogo toga, a sve to obavljaju besplatno i pored redovne nastave. Profesori sudjeluju u projektima, pripremaju dokumentaciju i vode projekte besplatno, uz očekivanja da provode neprovedive reforme i besplatno pripremaju djecu za natjecanja u slobodno vrijeme. Na ovom poslu ne mogu birati kada će uzeti godišnji odmor, moraju biti uvijek dostupni, često sami financiraju svoje stručno usavršavanje, a smanjena im je plaća tijekom bolovanja koje potom nadoknađuju besplatno. I još nam govore kako je to posao koji svi znaju raditi - rekla je.
Dubravka Novak kritizirala je reformu strukovnog obrazovanja zbog njenog modularnog pristupa koji predstavlja rizik od subjektivnih odluka ravnatelja i proizvodnje socijalne nejednakosti. Ističe kako predloženi kurikulum za strukovno obrazovanje ograničava općeobrazovne sadržaje, čime se uskraćuje kvalitetno opće obrazovanje mladih te ostavlja učenike strukovnih škola bez važnih predmeta poput biologije. Također, upozorava da će modularna nastava smanjiti mogućnosti učenja stranih jezika, ograničavajući većinu učenika na samo jedan strani jezik.
- Ovakvim prijedlogom doći će do produbljivanja socijalne nejednakosti i diskriminacije učenika strukovnih škola jer kroz sustav nema priprema za državnu maturu. Privatne poduke, osobito učenika iz obitelji s ugroženim i manje financijski sposobnih obitelji, bit će nedostupne - upozorila je Novak.
Dodala je kako su se ovih dana s ozbiljnim primjedbama i prijedlozima javljali jezičari, geografi, povjesničari i drugi prosvjetari iz strukovnih škola.
- Stoga, nemojmo srljati u nedovoljno pripremljenu reformu jer loše pripremljena reforma u startu je osuđena na propast. Ozbiljnije uzmimo u obzir mišljenja onih koji provode sve naše reforme. Najupućeniji su u ono što je moguće, što nije, što je najučinkovitije - poručila je.
Profesor Bakić istaknuo je kako trenutačni koeficijenti duboko podcjenjuju profesije u visokom obrazovanju i nisko ih svrstavaju na društvenoj ljestvici vrijednosti. Podsjetio je kako prije provedbe još jedne reforme nije provedena cjelokupna analiza sustava javnih službi, nisu uspoređeni resori, državne i javne službe, kako bi bilo moguće predložiti sustav u kojem će se ujednačiti plaće za slične kvalifikacije, složenosti poslova i sličnu razinu odgovornosti. I zbog toga su različiti sektori tretirani nejednako.
- I onda imamo očite nepravde poput te da su praktično jednake plaće sveučilišnog profesora u trajnom zvanju (koeficijent 4,35) i suca općinskog suda (koeficijent 4,21). Kako je moguće da najviša pozicija u jednom sustavu bude izjednačena s početnom pozicijom u drugom!? Da se vidi da stvari nisu pravedno usklađene, boljeg primjera ne treba. Zato mislimo da je potpuno opravdan zahtjev da se odredi privremeni dodatak te da se u nekom vrlo skorom vremenu pristupi temeljitoj i sveobuhvatnoj analizi i onda nakon toga pravičnom ujednačavanju koeficijenata za sve državne i javne službenike - poručio je Bakić.
11.41 - Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na štrajk prije početka sjednice Vlade.
- Nama je najvažnije da naša djeca mogu ići u školu, da mogu pohađati nastavu. To je bitno za njihov razvoj, ali i roditelje i organizaciju posla. S obzirom na temu plaća, želim podsjetiti da smo prije nekoliko tjedana postigli suglasje sa sedam sindikata u javnom sustavu, jedino tri sindikata koja danas organiziraju štrajk nisu pristali na povećanje 3 plus 3. U našim mandatima to je rast od 48 posto - rekao je Plenković.
Istaknuo je da je temeljno načelo novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama bilo "za približno isti rad približno iste plaće".
- Nakon zakona su se donosile dvije uredbe i oko koeficijenata su se vodile i konzultacije. Da je obrazovanje hrvatskoj Vladi prioritet, govori da je proračun ministarstva oko 4,6 milijardi eura. U ciklusu smo najvećih investicija u infrastrukturu, napor i prioritet koji je dan ovom resoru je više nego očit - poručio je.
11.21 - Jedna od škola u kojoj danas neće biti moguće organizirati nastavu, a koja bi se prema rasporedu trebala održavati u poslijepodnevnoj smjeni, jest zagrebačka IX. gimnazija. Kako nam je potvrdila ravnateljica Sonja Lušić Radošević, nastavu nije moguće organizirati jer su svi nastavnici najavili sudjelovanje u štrajku. Rade samo portirka, dvije djelatnice u administraciji i ravnateljica škole.
S učenicima je zato unaprijed dogovoreno da danas ne dolaze u školu jer nema tko držati nastavu.
- Ja sam od 12 sati na dispoziciji učenicima, oni mogu doći u školu ako me trebaju, no okupljanje većeg broja učenika nije dozvoljeno ako nema nadzora nastavnika. U uputama Ministarstva jasno stoji da škole organiziraju nastavu u skladu s mogućnostima, no ako nema nastavnika, sigurnost je na prvom mjestu. Jučer smo imali i Vijeće učenika, učenici znaju da nitko od nastavnika ne radi i poslana im je poruka da korisno iskoriste dan - kaže ravnateljica.
Kako dodaje, kao čelnici ustanove njezin je zadatak organizacija nastave i suradnja s djelatnicima, roditeljima i učenicima.
- U ovome trenutku je bitno da do učenika dođe točna informacija i da nisu zbunjeni te da im je zajamčena sigurnost. S obzirom na to da nijedan nastavnik ne radi, nastava se ne može odvijati, a s osobom na porti i sa mnom ne možemo organizirati nikakve aktivnosti za učenike - tumači ravnateljica.
IX. gimnazija ima ukupno 495 učenika.
U zagrebačkoj Upravnoj školi uz ravnateljicu u prijepodnevnoj smjeni rade dvije stručne suradnice i jedan nastavnik. Za 80-ak učenika koliko ih je prema riječima ravnateljice Suzane Hitrec došlo u školu organizirane su pedagoške radionice, a isti je plan za drugu smjenu.
"Vrlo velik broj nastavnika – više od 95 posto – najavio je sudjelovanje u štrajku", objavila je I. Tehnička škola Tesla.
Sukladno uputama Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, škola će biti otvorena za sve učenike. Budući da se velika većina nastave neće održati, učenicima će na raspolaganju biti Klub učenika, čitaonica i sportski tereni na srednjoškolskom igralištu. Nekoliko nastavnika koji ne sudjeluju u štrajku obavijestit će svoje učenike o terminima nastave, izvijestili su iz škole.
11.16 - Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić rekao je u srijedu kako je prema podacima od 10 sati, koji su još nepotpuni, u srednjim školama 88 posto njihovih članova u štrajku, dok je u osnovnim školama ta brojka trenutačno 79 posto.
- To je otprilike oko 10.000 naših kolegica i kolega i to je fantastično, a govorimo samo o jednom od ova tri sindikata - rekao je Stipić na konferenciji za medije u OŠ Kustošija u kojoj je 90 posto učitelja u štrajku zbog čega nije bilo moguće održati redovnu nastavu i provedbu nacionalnih ispita iz stranog jezika.
Dodao je kako je Vladina najava da se štrajk neće platiti radnicima u školama zapravo "last minute zastrašivanje" gdje se htjelo one neodlučne odgovoriti od sudjelovanja u štrajku, ustvrdivši kako će štrajk zapravo biti plaćen ako će biti nadoknade nastave - i to skuplje.
- Nije mi ovo prvi štrajk, ali ono po čemu je ovaj štrajk specifičan jest da je ovaj štrajk prvi po tome što se nikada dosad nije dogodilo da ga nezakonitim proglašava drugi sindikat, a Vlada šuti o zakonitosti. To se nikad dogodilo nije - istaknuo je Stipić.
Dodao je kako se tu zamjenjuju uloge jer je uvijek Vlada ta koja prijeti, dok bi se sindikati trebali solidarizirati čak i kad nisu u štrajku, ocijenivši kako bi oni sindikati koji nisu u štrajku trebali "barem odšutjeti, a ne prijetiti svojim kolegama".
- To nije uloga sindikata - poručio je, očito aludirajući na Sindikat hrvatskih učitelja, najveći školski sindikat, koji ne sudjeluje u jednodnevnom štrajku upozorenja, držeći da je "upitne zakonitosti".
Štrajk organiziraju Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, a Stipić je istaknuo kako pripreme za ovaj štrajk traju već godinu dana i da su ova tri sindikata organizirala tri prosvjeda.
Naveo je kako godinu dana upozoravaju na problem nepravednih koeficijenata za sva radna mjesta - od spremačice do savjetnika, za sva radna mjesta u obrazovanju, dok im Vlada odgovara da su nezahvalni i da ne znaju prepoznati "sve te blagodati s kojima je Vlada usrećila radnike obrazovanju unutar godinu dana".
Pri tome je upozorio kako je njihovo povećanje plaća u prosjeku oko 15 posto, dok su državni dužnosnici dobili povećanja od 80 do 85 posto jednokratno.
Govoreći o njihovim zahtjevima, Stipić je ocijenio kako Vlada odbijanjem zahtjeva za privremenim dodatkom za radnike u obrazovanju do promjene koeficijenata očito izbjegava riješiti njihov problem.
Poručio je i kako ovaj jednodnevni štrajk upozorenja nije njihov posljednji korak te da su sindikati spremni vršiti pritisak sve dok Vlada ne sjedne s njima i dok se ne dogovore.
Upitan sudjeluju li u štrajku članovi Sindikata hrvatskih učitelja, koji službeno nije u štrajku, Stipić je rekao kako su dobili upite iz više od 100 njihovih podružnica, u školama u kojima nema sindikata Preporod, o mogućnostima sudjelovanja u štrajku, ali i da su u mnogim školama zajedno u štrajku, poručivši kako su članovi tog sindikata jedno, a vodstvo drugo.
Sindikalni povjerenik Slaven Jurić rekao je kako je od 68 trenutačno zaposlenih u OŠ Kustošija, njih 44 pristupilo štrajku, odnosno 65 posto, no tu je 90 posto učitelja koji nisu u svojim razredima.
- To nam je iznimno žao. Htjeli bismo biti među djecom, no tu smo gdje jesmo, štrajk upozorenja traje - poručio je.
PROČITAJTE VIŠE Štrajk u tisuću škola i fakulteta: Ministarstvo objavilo plan, zna se i kako će nagraditi one koji budu radili
11.04 - Podršku štrajkašima izrazio je SDP. Iz najveće oporbene stranke poručuju da se radi o opravdanoj borbi za pravedne koeficijente i dostojne plaće, a Vladinu odluku o tome da štrajk neće biti plaćen nazvali su "sramotnim pritiskom".
"Umjesto zastrašivanja i ucjena, Vlada treba hitno sjesti za stol i riješiti ključne probleme u obrazovanju. Ovo je samo jedan od primjera koji jasno pokazuje apsurdnost Vladine politike prema obrazovanju. Učitelji ne smiju biti potplaćeni i degradirani u odnosu na druge javne službenike s jednakom ili sličnom razinom obrazovanja. S ovakvim plaćama ne možemo očekivati da će mladi ljudi birati učiteljsko zanimanje, a oni koji su već u sustavu sve češće razmišljaju o odlasku, upozoravaju", priopćili su, između ostalog, iz SDP-a.
9.53 - U zbornici Prehrambeno-tehnološke škole u Zagrebu rezala se torta s natpisom "Štrajk".
9.48 - Vlada ima pravo ne platiti štrajk, ali ne može govoriti da će se nadoknaditi taj posao - poručio je Željko Stipić, čelnik Sindikata Preporod, u razgovoru za N1.
- Bude li se to nadoknađivalo, onda će to biti plaćeno. Ako vlada misli da može kazniti učitelje, bez da kazni učenike… Ako se to bude nadoknađivalo, platit će se. Bude li se nadoknađivalo subotom, platit će se i više - dodao je.
O sjednici vlade i izjavama ministra Fuchsa rekao je:
- Mislio sam da se nešto hitno događa. Ako želite donijeti odluku da štrajk ne bude plaćen, to možete donijeti do dana kad krene obračun plaća. Ovo je samo poruka, zastrašujuća. To je nama neka vrsta komplimenta. Oni ozbiljno shvaćaju ono što mi već tjednima to najavljujemo i na terenu radimo. Ministar? On je na tu prijetnju dodao još nešto, a to je njegova prijetnja da učitelja ima previše. To se može shvatiti kao najava nečeg puno opasnijeg od toga da neće biti plaćen jedan dan u štrajku. Kad to kažete dan uoči štrajka, to znači da ste spremni razračunati se s onim koji vam prave probleme. Znači li to da su spremni na zatvaranjem škola u nekim sredinama?
Odgovorio je i ministru Piletiću koji je rekao da reakcije sindikata nisu opravdane.
- U štrajku svatko treba raditi svoj posao. Uloga je sindikata da štrajk uspije. Neka svatko radi svoj posao. Sad mene koji sam 34 godine u zbornici netko tko je pobjegao iz zbornice prije dvije godine podučava kako brinuti o učenicima?
9.36 - Medijima se upravo obratio Zrinko Turalija, čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, poručivši da ih odluke vlade o neplaćanju štrajka neće obeshrabriti. Otkrio je i da je odaziv na štrajk "izvrstan".
- Očito u ovom društvu moramo vući korake da bismo motivirali i sve ostale. Krenuli su nas gaziti đonom. Kad vas netko udara batinom, a nije spreman sjesti za stol... Ako ne bude stola, bit će štrajka - poručio je Turalija.
Gostujući u emisiji „A sada Vlada“ Hrvatskog radija, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs govorio je o organizaciji rada u školama tijekom štrajka. Ponovio je kako su svi učenici dužni doći u škole, budući da nitko ne može djeci onemogućiti pravo na obrazovanje.
- Još je prerano za podatke o odazivu štrajku, no Ministarstvo je obavilo razgovore s ravnateljima škola i dekanima visokih učilišta te znanstvenih instituta. Ravnatelji imaju jasnu uputu, djeca trebaju doći u školu. Nitko ne može djeci onemogućiti dolazak u školu, pravo na obrazovanje je ustavna kategorija. Ako radi dio učitelja, postoji mogućnost spajanja razreda i organizacija raznih aktivnosti za djecu. Ako doista bude velik broj nastavnika u štrajku, u tom slučaju škola će poslati djecu kući ili organizirati njihovo čuvanje, izjavio je Fuchs.
Zamjene za štrajkaše
Dodao je kako sindikati insistiraju na nastavku svojih akcija, no Vlada neće platiti štrajk.
- Insistirat ćemo na točnoj evidenciji o broju djelatnika u štrajku i to će biti jedini relevantan podatak. Postavit će se pitanje – tko je rekao da djeca ne dolaze u školu? U slučaju da neki nastavnik želi održati nastavu, no učenika nema, tada ćemo provjeriti tu situaciju. Ako djece nema, jasno je da se nastava ne može odvijati, rekao je Fuchs.
Komentirajući izjavu sindikalca Željka Stipića kako će Radovan Fuchs ostati upamćen po istome kao i bivši ministar prosvjete Božidar Pugelnik, kada je 1998. „štrajkolomcima“ odlučio platiti dvostruku dnevnicu što je prozvano „pugelnica“, Fuchs je pojasnio okolnosti plaćanja prekovremenog rada. Naime, Ministarstvo je uoči štrajka najavilo da će biti plaćen prekovremeni rad onim djelatnicima koji će ‘uskakati‘ kao zamjene u nastavu onima u štrajku.
- Gospodin Stipić priča o novoj valuti, „fuchsici“, a mi smo i inače bombardirani svaki dan sa zahtjevima za dodatnim plaćanjem rada, pa ako netko pomaknuo stolicu, traži da se to plati bez obzira je li tijekom radnog vremena ili ne. Prekovremeni rad po zakonu se plaća, pa i ovdje; ako učitelj odraditi nastavu izvan svog radnog vremena bit će plaćen. Nama su na prvom mjestu učenici, djeca, mi stajemo iza njihovih prava iz Konvencije pravima djeteta. Zato što netko štrajka, postoji netko tko će uskočiti kako djeca ne bi imala štetu zbog ovakvog organiziranja aktivnosti od strane sindikata. To je isto kao kada je netko na bolovanju ili odsutan s radnog mjesta, ravnatelj organizira zamjenu i taj prekovremeni rad se plaća, objasnio je Fuchs.
Upitan o potrebi nadoknade nastave rekao je da će se za to još vidjeti, a ukoliko štrajk bude trajao dulje tada Vlada ima drugih mehanizama.
Razlozi za bunt
- Nadam se da će učitelji uvidjeti da za ovo što su tri sindikata priredila naprosto nema potrebe. Nadam se da neće ići dalje, jer najiskrenije, uz sve što je napravljeno za sustav obrazovanja u proteklih šest godina, doista nema razloga za bunt, zaključio je Fuchs.
Govorio je o nikada većim ulaganjima u sustav obrazovanja, uz provedbu čitavog niza reformi, gdje su paralelno plaće rasle svake godine, čak i tijekom covid-krize kada su plaće padale u realnom sektoru.
- Zadnje povećanje bilo je 30 posto, a ići će i dalje. Optuživati da se ništa nije ulagalo, potpuno je krivo i služi da bi se stvarali neredi, rekao je.
Tri sindikata obrazovanja pred Vladu su stavila pet zahtjeva, a ključni su rast osnovice od 10 posto, linearno povećanje koeficijenata (za osam posto) ili – do primjene novih koeficijenata – uvođenje privremenog prosvjetnog dodatka. Fuchs tvrdi kako bi posljednje bilo protuzakonito.
- O shemi koeficijenata se može razgovarati, je li ona idealna i jesu li potrebne korekcije. Zato je i uspostavljeno Vijeće za praćenje plaća, kako bi Vlada korigirala neke od koeficijenata. Međutim, ne uzimaju se u obzir dodatni faktori zašto je neki koeficijent viši, neki manji. Tri sindikata koja organiziraju štrajk najčešće se pozivaju na usporedbu plaća učitelja i socijalnog radnika, ne uzimajući u obzir različite dodatke. Vijeće mora sve to skupa usporediti, staviti u međuodnos i donijeti neku odluku, rekao je Fuchs uz dodatak kako misli da ova Vlada sve bolje i bolje vrednuje zaposlenike u prosvjeti.
Kako je naveo, povod za pokretanje štrajka bilo je neprihvaćanje potpisa rasta osnovice tri plus tri, dok je sindikalni zahtjev bio četiri plus četiri. Naglasio je kako se predstavnici Vlade i sindikata uskoro ponovo sastaju na pregovorima o daljnjem rastu osnovice u 2026. godini.
Nema ocjenjivanja
Fuchs je potvrdio kako Vlada ostaje pri stavu da na sustav obrazovanja i znanosti neće primjenjivati uredbu o ocjenjivanju djelatnika, što je također jedan od zahtjeva sindikata.
- Primjena odluke o neocjenjivanju se još ne primjenjuje, tako ostaje do daljnjega, a drugi zahtjevi sindikata iznijeti tijekom mirenja, poput rasta osnovice više nije jedan posto više, nego je vraćeno na deset, pa uz to još nekoliko zahtjeva. Mi smo ponudili da možemo razgovarati o nekim stvarima, no oni su odbili potpisati Dodatak I. TKU. Gdje smo tu smo, organizirali su štrajk. I dalje ću poštivati odluku o neocjenjivanju djelatnika, no dalje više nemamo što razgovarati, rekao je Fuchs, uz dodatak kako ne zna što bi sada bio kompromisni dogovor.
- Oni jedino insistiraju na tome da se da apsolutna garancija za linearno povećanje koeficijenata, što ja ne mogu dati. Prijelazna varijanta koju predlažu, a to je prosvjetni dodatak, za to ne postoji zakonsko uporište. Poanta reforme plaća bila je da se maknu kojekakvi dodaci i oni su pretočeni u koeficijente. Jedina mogućnost dodatka koja ostaje jest ukoliko nastupe izvanredne okolnosti. Mi nemamo nikakvih takvih okolnosti, nemamo ratno stanje, nemamo pandemiju, pa nema razloga da se uvede krizni dodatak, rekao je ministar te još jednom ponovio kako nikakvog povoda za štrajk realno nema. Jer, kako kaže, plaće su rasle, Vlada je učinila maksimalno da se prosvjetnim djelatnicima da na značenju, smanjeno je administrativno opterećenje te su ukinute anonimne prijave.
Komentari (0)
Komentiraj