Tri sindikata obrazovanja i znanosti u srijedu organiziraju štrajk u oko tisuću škola i fakulteta u kojima imaju svoje podružnice nakon što nije uspjelo mirenje s predstavnicima Vlade oko njihovih zahtjeva.
Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, podsjetimo, traže od Vlade ispunjenje pet zahtjeva - povećanje osnovice od 10 posto, redefiniranje koeficijenata, privremeni dodatak od osam posto kao materijalnu satisfakciju dok se sustav koeficijenata ne uredi, odgodu reforme u strukovnim školama i sistematizaciju pojedinih radnih mjesta u sustavu znanosti i visokog obrazovanja novim pravilnicima.
Vlada s druge strane odgovora kako nema razloga za štrajk jer su od prošle godine plaće narasle svima u državnom i javnom sektoru na što je potrošeno više od 1,6 milijardi eura, a ove godine dogovorena je i povišica osnovice od šest posto, na što nisu pristali sindikati koji kreću u štrajk.
PROČITAJTE VIŠE Sindikati obrazovanja: Jednodnevni štrajk upozorenja u srijedu, 19. ožujka
Glavna koordinatorica reforme plaća u javnoj službi Anita Zirdum, koja je u Upravi za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice, pojašnjava kako nije bio cilj da svi linearno dobiju isto povećanje, jer to onda ne bi bila reforma koja bi prošla Europsku komisiju, da su kriteriji vrednovanja radnih mjesta dogovoreni sa sindikatima, a da je problem nastao zato što se isplaćivao privremeni dodatak od 131 eura bruto kao predujam do završetka reforme i onda kada su doneseni novi koeficijenti, nitko nije gledao odakle se krenulo, nego gdje su bili mjesec dana prije.
- Kada smo radili reformu, nije bio cilj da se svima linearno podigne plaća, to onda nije reforma, niti bi to prošlo kao indikator za NPOO i Europsku komisiju koja je pozorno pratila što smo radili i zato smo radili vrednovanje svih radnih mjesta u državnoj i javnoj službi, svaki je sustav rađen zasebno i u kombinaciji s ostalima. U radnim skupinama nekada je sudjelovalo i po 50 ljudi, a u svemu tome ne može se reći da je sustav obrazovanja prošao najlošije - kaže Anita Zirdum.
Najniže plaće
Kriteriji vrednovanja koji su u zakonu, tvrdi, dogovoreni su sa sindikatima, a cijela reforma nije se temeljila na tome tko je jači ministar i tko će više dobiti za svoj resor nego se radilo po principu da se svako radno mjesto vrednuje po tome koliko tko i što radi, kolika je odgovornost, je li to radno mjesto gdje je netko izložen opasnosti, je li odgovoran za nečiji život i slično. A početna premisa, dodaje, bila je da se onima s najmanjim plaćama ona poveća najviše. To su, primjerice, bile plaće domara, konobara, kuhara, administrativnih referenata ili čistača, koji su sve donedavno primali plaću koja je bila na razini minimalca, a rade u svim sektorima.
- To je bila polazišna točka i da onda te plaće stavimo u omjer s onima koji su više plaćeni. A da onda te više plaće stavimo u financijski okvir koji nam je bio zadan, a na kraju smo ga dobrano probili. A privremeni dodatak, o kojem se sad uopće ne govori, bio je veliki trošak koji je umanjio rezultate cijele reforme - smatra Anita Zidrum.
Naime, Vlada je u ožujku 2023. odredila svim zaposlenicima javnog sektora privremene dodatke na plaću kao predujam do trenutka kada će se dovršiti reforma, što je na godišnjoj razini bio trošak veći od 430 milijuna eura. Najmanje plaćena radna mjesta imala su dodatak u bruto iznosu od 163,62 eura mjesečno, srednje plaćena od 131 eura, a više plaćena do koeficijenta 1,867 - 98 eura mjesečno.
Tako su i nastavnici, pojašnjava v.d. ravnateljice Uprave za rad, dobivali 131 euro mjesečno na plaću devet mjeseci i kada su doneseni novi koeficijenti, nitko nije računao da će se i to ukalkulirati. I tu je po njoj nastao problem.
PROČITAJTE VIŠE Ministarstvo o štrajku u školama: ‘Ne nalazimo razloge za štrajk, puno je napravljeno u posljednjih 10 godina‘
- Kada gledate taj privremeni dodatak i novi koeficijent, plaće nastavnika povećane su za 25,7 posto. Prosječna plaća nastavnika koji radi u punom radnom vremenu u veljači je iznosila oko 1600 eura. Dakle, povećanje koeficijenta i povećanje plaće nije isto. Liječnici su, primjerice, imali manje postotno povećanje plaća, nisu imali privremeni dodatak, ali im je više rastao koeficijent jer smo u tom resoru imali i više od 40 dodataka koji su svi ugrađeni u nove koeficijente. Neki dodaci ovisili su o tome rade li prekovremeno, dežuraju li, imaju li pripravnost, a u obrazovanju su svi imali dodatak od 13,7 posto čim bi ušli u sustav i tu je bilo jasno da taj dodatak nije vezan uz rad nego uz sustav u kojem radite - pojašnjava Anita Zirdum.
Postoje nelogičnosti
Uvođenje novog dodatka koji traže sindikati, zaključuje, ne bi bilo niti logično, niti u skladu sa Zakonom o plaćama.
Ipak, priznaje Anita Zirdum, postoje neke stvari u sustavu koeficijenata koje se mogu popraviti, posebno u sustavu zdravstva, ali da to nije slučaj u sustavu znanosti i obrazovanja.
Željko Stipić, predsjednik Preporoda, kaže kako znaju oni da cilj nije bio linearno povećanje plaće, ali da se već pri predstavljanju reforme vidjelo da je, s obzirom na broj radnika, daleko više novca namijenjeno državnim nego javnim službama.
- Paušalno je obrazloženje o značajno manjim plaćama u javnim službama kao razlogu za inicijalnu diskrepanciju. Netočno je i obmanjujuće da su kriteriji dogovoreni sa sindikatima. U ime Preporoda dvaput sam se susreo s Opalićem i gospođom Zirdum. Do oba je susreta došlo jer sam želio saznati dokle se s poslom stiglo. Kada su kasnije sindikati javnih službi pozvani, sve je zapravo već bilo napravljeno. Je li komunikacija sa središnjicama bila intenzivnija, ne znam. Znači, nikakvog zajedničkog rada na kriterijima, a kamoli pristanka sindikata nije bilo - tvrdi pak Stipić.
Najniže plaće o kojima govori Anita Zirdum, dodaje, i dalje su na razini minimalne plaće. Plaća spremačice, domara i kuharice u školi i dalje je, tvrdi, neznatno veća od minimalne, a kod ovih je radnih mjesta problem što su se koeficijentima stvorile razlike koje proizlaze iz toga gdje tko radi, a ne što netko radi.
PROČITAJTE VIŠE Evo koji dan počinje štrajk u školama, važan ispit učenici će pisati i u sportskim dvoranama!
- Tako smo dobili da se često isti posao različito plaća. Treba li reći da smo reformom plaća upravo najavljivali suprotno. A privremeni dodatak samo je dio problema. Puno je veći problem što je radno mjesto učitelja/ nastavnika/asistenta, s koeficijentom od 2,01, pozicionirano najniže u usporedbi s radnim mjestima u drugim javnim službama iste obrazovne strukture, odgovornosti i složenosti poslova - napominje Stipić.
Zapreka za dogovor
Kada je riječ o dodacima, kaže da taj argument ne stoji jer su radnici u obrazovanju imali, i imaju, samo desetak što dodataka, što uvećanja plaće. Ostala su uvećanja plaće dijelili s ostalim javnim službama.
- Stalnim naglašavanjem broja dodataka u obrazovanju samo se zamagljuje istina o ranije stvorenim razlikama između plaća u obrazovanju i plaća za većinu radnih mjesta primjerice u zdravstvu. A prosvjetni dodatak je posljedica štrajka 2006. i želje da se u dužem vremenskom razdoblju ublaži zaostajanje plaća u obrazovanju za plaćama u ostalim javnim službama. Kako to zaostajanje i danas postoji, i dalje ga treba gledati kao rješenje, a ne kao problem. Oni koji prosvjetni dodatak gledaju isključivo negativno, a gospođa Zirdum jedna je od njih, velika su zapreka u pronalaženju rješenja za aktualni spor između Vlade i tri obrazovna sindikata - zaključuje Stipić.
PROČITAJTE VIŠE Premijer o pismu obrazovnih sindikata: ‘Pokazali smo da nam je obrazovanje prioritet‘
Slično misli i Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. On kaže kako već godinu dana upozoravaju da koeficijente treba mijenjati i da ukupna razina plaće nije adekvatna.
- Za sustav znanosti i visokog obrazovanja nismo tražili linearno povećanje svih koeficijenata, no Vlada nije poduzela apsolutno ništa. Linearni dodatak u ovom trenutku vidimo kao jedino rješenje kojim Vlada može ublažiti nezadovoljstvo zaposlenih u obrazovanju i znanosti i barem donekle korigirati nepravdu prema svojim zaposlenicima u tim sustavima. Bilo bi dobro da u Vladi shvate da je dodatak ustupak koji im radimo i da im kupujemo vrijeme da naprave vrednovanje radnih mjesta i korigiraju pogreške koje su evidentno napravili - poručuje Kroflin.
Maćehinski odnos
Dodaje i da se na kriterijima vrednovanja nije ozbiljno radilo, da Vlada nikakve kriterije vrednovanja nije poštovala niti su trenutni koeficijenti posljedica vrednovanja koje je Vlada po zakonu trebala obaviti prije donošenja novih koeficijenata.
Prvi put, kaže, čuju i za argument kako je polazišna točka bila da se najviše dignu plaće onima koji su najmanje i imali.
- Ovo je i kontradiktorno ranijoj tvrdnji da su koeficijenti plod nekog vrednovanja. No, čak da je i ovo bio kriterij prilikom izrade koeficijenata, on se odnosi na sustav obrazovanja, no koliko mi znamo ne odnosi se na druge sustave poput zdravstva, državne uprave i slično. Dakle, opet imamo maćehinski odnos prema obrazovanju i znanosti - kaže Kroflin.
Smatra i da je potpuno irelevantno za problem u obrazovanju i znanosti to što su svi primali privremeni dodatak te da je njihov problem komparativna pozicija.
- Nemamo ništa protiv rasta plaća u bilo kojem drugom sustavu, no rast u našem sustav kroz koeficijente je neprihvatljiv. Da nije, ne bismo godinu dana o tome govorili i sada bili pred štrajkom. A neprikladne odnose među plaćama Vlada je samo prelila u novi sustav koeficijenata i pritom još mnoge stvari dodatno uneredila. Vlada nas je ponovno zakinula i s obzirom na to da koeficijente ne želi mijenjati, ne vidimo drugi instrument ispravljanja nepravde osim dodatka. Sindikatima koji su najavili štrajk prihvatljivo je da taj dodatak bude i privremen, dok se koeficijenti ne korigiraju - poručuje Kroflin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....