SINIŠA VARGA 'Odgodom izdvajanja HZZO-a odgađa se racionalizacija sustava'

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Siniša Varga ustvrdio je danas da će najavljenom odgodom financijskog osamostaljivanja HZZO-a biti propušteni pozitivni financijski učinci i racionalizacija zdravstvenog sustava.

Raniji izlazak HZZO-a iz riznice, od zakonom predviđenog roka 1. siječnja 2015., značio bi uštedu za državni proračun i poboljšao bi zdravstvenu skrb za pacijente, izjavio je novinarima Varga, koji je prethodno najavljivao da će HZZO iz državne riznice izaći 1. srpnja ove godine.

Svaka odgoda je moguća, s obzirom da je zakonom definirani rok izdvajanja - početak iduće godine. No, za propuštanje pozitivnih učinaka odgovornost će "biti na drugima, a ne na HZZO-u", izjavio je Varga novinarima nakon dodjele HZZO-ovih priznanja ugovornim partnerima.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić prošlog je tjedna izjavio kako je 1. srpnja, po svemu sudeći, prerani rok za financijsko osamostaljivanje HZZO-a, te da se prije izdvajanja HZZO-a iz državne riznice iz zdravstvenog sustava moraju izdvojiti sve nezdravstvene naknade.

Varga je danas najavio kako, nakon izdvajanja HZZO-a, više neće biti govora o sanacijama zdravstvenog sustava, u što su od 1994. do 2014. utrošene milijarde kuna.

"To je bio samo znak lošeg upravljanja i planiranja sustava. Mi zagovaramo proaktivni pristup i pravilno planiranje i možemo garantirati da neće biti budućih sanacija", istaknuo je.

Govoreći o planiranom izdvajanju nezdravstvenih naknada iz zdravstvenog proračuna, rekao je kako će se oko 2,5 milijarde kuna u tu svrhu ubuduće isplaćivati iz jedinstvenog novčarskog centra. "Ali to nije intencija HZZO-a, to je generalni projekt Vlade", istaknuo je Varga.

HZZO je danas po prvi put dodijelio priznanja svojim ugovornim partnerima. Priznanja su dodijeljena u 13 kategorija - od primarne zdravstvene zaštite do akutnih i specijalnih bolnica.

Priznanja su dodijeljena u povodu Dana HZZO-a koji se obilježava 14. svibnja, u spomen na 1922., kada je osnovana Zemaljska blagajna za potporu bolesnih radnika i za osiguranje protiv nezgoda u Zagrebu, odnosno Središnji ured za osiguranje radnika u Zagrebu, što se smatra pretečom današnjeg HZZO-a.