EKSKLUZIVNO

SKANDAL U ŠIBENSKOJ KATEDRALI 'Biskup obnovu koristi za gradnju svoje grobnice'

Kontroverzni biskup, u središtu pozornosti zbog poziva na zatvaranje kafića Azimut, u zaštićenoj katedrali izvodio čudne radove
 CROPIX

ŠIBENIK - Šibenski rašomon oko zahvata na katedrali Sv. Jakova, najznačajnijem graditeljskom ostvarenju 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske, ovih je dana dosegnuo kulminaciju. Hrvatsko vijeće za kulturna dobra piše alarmantno upozorenje Ministarstvu kulture u kojem spominju gradnju kripte, mjesta na kojem bi vječni mir trebao naći biskup Ante Ivas.

Radovi nisu gotovi

Istovremeno, profesor dr. Predrag Marković, član Stručnog savjetodavnog povjerenstva za radove i obnovu katedrale Sv. Jakova u Šibeniku, kaže da tek čeka svu dokumentaciju, uz dodatak: ”Morate znati da su se uvijek biskupi tu pokapali. Ne znam treba li uopće i tražiti dozvolu za sahranjivanje”.

Najoštriji u osudi radova izvedenih na Šibenskoj katedrali su članovi Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, pa neki od njih čak kažu da apostoli na glavnom portalu katedrale izgledaju kao dvanaest Djedova Mrazova. Napravljeni su u bijelom kamenu i apsolutno se ne uklapaju u vanjštinu katedrale, smatra Vijeće koje je svoje zaključke poslalo i na adresu ministrice kulture Andree Zlatar-Violić.

Sve je počelo kada je šibenski biskup Ivas počeo radove koji ni do danas nisu u potpunosti završeni. Vijeće za kulturna dobra traži da se utvrdi je li gradnjom kripte narušena stabilnost zgrade, odnosno postoji li mogućnost da se sruši, a to se može utvrditi kroz postupak koji je propisan zakonom o građenju. Nadalje, Vijeće smatra da takvu intervenciju treba ucrtati i evidentirati izmjenu u samoj katedrali, i to prijaviti UNESCO-u. Kao treće, Vijeće traži da apostole na glavnom portalu treba maknuti i napraviti faksimilne kopije kipova koji su deponirani u skladištu budućeg muzeja sakralne umjetnosti u Šibeniku. Kipove je izvorno napravio Bonino da Milano, koji je bio angažiran da 1428. izradi prvi projekt katedrale, koja se trebala podići na mjestu crkve Sv. Trojstva, danas Sv. Ivana. No zbog smrti Bonino uspijeva samo djelomično završiti pojedine kiparske dijelove glavnog portala, koji su danas zamijenjeni kopijama. Drugo razdoblje gradnje katedrale odvija se u 15. stoljeću, kada se sklapa ugovor s Jurjem Matejevim Dalmatincem iz Zadra.

Radovi na katedrali počeli su još 2011. godione, Vijeće za kulturna dobra traži da se utvrdi hoće li kripta, koje uopće nema u dokumentaciji radova, utjecati na stabilnost cijele katedrale. Dalje, Vijeće smatra da tako ozbiljnu intervenciju ipak treba prijaviti UNESCO-u i ucrtati u mapu šibenske građevine

Konzervator Miroslav Škugor tvrdi da izgradnja kripte nije istina.

“Ne radi se ni o kakvoj biskupovoj kripti, već je riječ o prostoru između katedrale i gradskih bedema u kojem su rađena konzervatorska istraživanja. Tamo su pronađeni i ostaci starije crkve Sv. Jakova koja se tu nalazila. Dakle, radilo se o istraživačkim radovima.”

Jedino oko čega se u ovom času slažu stručnjaci jest da treba hitno ukloniti skulpture na ulazu u katedralu, koje je napravio kipar Petar Barišić. Naime, dok su originalne skulpture u depou, na ulazu u katedralu postavljene su replike. Nije problem u Barišiću i njegovu radu, jer svi ga cijene kao jednog od naših najboljih kipara, već je problem u onima koji su mu dali neprovediv zadatak.

Klesanje kipova

Stručnjaci kažu da originali tih kipova postoje i bez problema se moglo napraviti faksimilne kopije, resturatorskim metodama koje su dobro poznate. Nije bilo potrebno ići u trošak od 800.000 kuna za klesanje kipova u bijelom kamenu.

”I mi smo inzistirali da treba ukloniti kipove apostola koji su izazvali zgražanje ne samo struke nego i laika. Možda su namjere bile najbolje, međutim rezultat je katastrofalan”, kaže nam profesor Marković.

”Problem je u tome što je odluke donosio samo jedan čovjek, konzervator koji je bio nadležan za katedralu. Ovakve stvari zato želimo izdignuti na najvišu razinu, a ne da odluke donosi jedan čovjek. Mi svakako imamo ljudi i znanja za to, o čemu svjedoče Peristil i Radovanov portal u Trogiru”.

Legalizacija zahvata

Marković je već bio u Savjetu za sakralnu baštinu Šibenske biskupije, ali se razišao s drugim članovima tog savjeta oko nekih stavova. “Dok je taj savjet djelovao, uspjeli smo spriječiti da se ponovno postave skulpture Navještenja, za koju su se isto naručile replike”.

Sljedećih dana svakako će trebati utvrditi jesu li postojale dozvole za zahvate u Šibenskoj katedrali. Iz izvora bliskih Vijeću za kulturna dobra doznajemo da s dozvolama ipak situacija nije posve jasna, a ako one ne postoje, riječ je o ilegalnoj gradnji. Inzistira se da postoji sva potrebna dokumentacija, a navodno je do nedavno bio postavljen i veliki tepih da bi se prikrio ulaz u podrum, odnosno prema nekima biskupovu kriptu. Za povećanje kvadrature, što je očito napravljeno u slučaju podrumske prostorije katedrale, treba dobiti građevinsku dozolu, a ako toga nema, onda je riječ o ilegalnoj gradnji na spomeniku koji je pod zaštitom UNESCO-a”, kažu stručnjaci.

Od prvih upozorenja da treba provjeriti što se radilo u katedrali prošlo je gotovo godinu dana, a do sada se nije ništa dogodilo. Nije se čak išlo ni u provjeru stabilnosti crkve ni u legalizaciju zahvata.

“Kripta je po svemu sudeći završena 2013. godine, a najvjerojatne su radovi počeli 2011. Mi zapravo ne znamo točno ni kada se počelo raditi, ni kada je završeno, jer formalno-pravno nema tragova. Zahvat nije nigdje službeno evidentiran, a u papirima ta kripta ne postoji”, kažu naši izvori u Vijeću za kulturna dobra.

Sporno mjesto u obnovi katedrale na kojem se vide svježi radovi koji nisu prijavljeni

Duga tradicija

Od 16. stoljeća na katedrali su kontinuirano rađeni manji popravci, prvenstveno zbog propuštanja vode. U drugoj polovici 19. stoljeća izvršena je temeljita i sveobuhvatna restauracija, a nakon Drugog svjetskog rata u cijelosti je obnovljena sakristija. Tri granate ispaljene s broda bivše JNA, 18. rujna 1991., probile su kupolu katedrale. Sanacija oštećenja kupole izvršena je od kolovoza 1996. do ožujka 1997. U katedrali, koja je trobrodna bazilika s kupolom, nalazi se nekoliko grobnica šibenskih biskupa.

Desno od glavnog ulaza pokopan je Juraj Šižgorić, u kamenom sarkofagu na čijem je poklopcu lik biskupa, djelo Juraja Dalmatinca. S lijeve strane je sarkofag biskupa Ivana Stafilića, a s desne strane polukružnog stubišta, koje se penje u prostor kora, smještena je grobnica Mlečanina Callegarija, biskupa šibenskog iz 17. stoljeća. S lijeve je strane grobnica biskupa Spingarole iz druge polovice 16. stoljeća, s reljefom ležećeg prelata koji je izradio Šibenčanin Antun Nugulović.

Biskup ne komentira

Koji su planovi biskupa Ivasa nije poznato. Želi li biskup, koji bi uskoro trebao dobiti zamjenu, jednoga dana u kripti naći vječni mir, može se samo nagađati. Biskup Ivas je među četvoricom hrvatskih biskupa koji su navršili ili će navršiti sedamdeset i pet godina i pokrenut je postupak izbora novih biskupa. Ante Ivas rođen je 1939. u Vodicama, a završio je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.

Prvo je bio generalni vikar Šibenske biskupije, nakon smrti biskupa Srećka Badurine 1996. izabran je za dijecezanskog upravitelja Šibenske biskupije, a godinu dana kasnije ga je papa Ivan Pavao II. imenovao šibenskim biskupom.

Nedavno, na obljetnici Oluje, biskup Ivas je govorio o stanju u zemlji i rekao je da se u Hrvatskoj danas pokušava zataškati istina. Kada je riječ o istini iz vlastite kuće, radovima na Šibenskoj katedrali, Ante Ivas do sada nije rekao ni riječi.

VLASNICI KLUBA KOJI SMETA BISKUPU: ‘Mirni smo jer nam Grad daje podršku’

Vlasnici šibenskog kluba Azimut Hrvoje Jelković i Đorđe Katalinić prijavljeni su za narušavanje javnog reda i mira. U policiji su proveli noć, jutro i dio nedjeljnog popodneva, a nakon izlaska bili su umorni i razočarani zbog incidenta i to, ističu, prvog u godinu i pol dana rada.

- Javnost nam daje podršku, ali postoji manjina koja ne želi da se grad razvija i koja opstruira rad svih onih koji žele dobro i gradu i turizmu. U odličnim smo kontaktima s Gradom Šibenikom, oni nas podupiru i nastavljamo raditi dalje - rekao nam je jučer Hrvoje Jelković. Vlasnici Azimuta nisu htjeli komentirati kako je upravo Crkva ta koja stvara probleme klubu, odnosno šibenski biskup Ante Ivas kojem smetaju buka i noćni život blizu šibenske katedrale.

- Ako nas iz Biskupije žele pozvati na razgovor, rado ćemo se odazvati - kaže Jelković.

Podsjetimo, u klub je u noći sa subote na nedjelju oko 3 sata došla policija tražeći da se ugasi glazba, iako klub ima sve dozvole za rad do 4 sata. Nakon što se 200-tinjak gostiju solidariziralo s Jelkovićem i Katalinićem, policija je pozvala pojačanje te vlasnike privela na prekršajnu obradu. (Tomislav Kukec)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:00