SLAVONCI RUŠE VLADIN PLAN Lokalni političari odbijaju potpisati anekse ugovora o zakupu: 'Nećemo produljiti zakup zemlje za tvrtke u sastavu Agrokora'

“Došao sam u Ministarstvo poljoprivrede iako sam imao ruku u gipsu jer tako važan sastanak nisam htio propustiti. U Ministarstvu su nam rekli da se ugovori o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta s tvrtkama u sastavu Agrokora automatizmom produljuju i da trebamo potpisati anekse tih ugovora.

I predstavnik Ministarstva poljoprivrede i član izvanredne uprave Agrokora govorili su isto, a u isti je rog na tom sastanku puhala i predstavnica Državnog odvjetništva. Odbili smo to učiniti iz više razloga”, rekao nam je u telefonskom razgovoru načelnik baranjske Općine Darda, HDZ-ovac Anto Vukoje.

On je tek jedan u nizu općinskih načelnika i gradonačelnika s hrvatskog istoka, od kojih je većina iz redova HDZ-a, koji su odbili staviti svoj potpis na aneks ugovora kojim bi se produljio dugogodišnji povoljni zakup poljoprivrednog zemljišta za tvrtke u sastavu koncerna Agrokor.

Todorićevo vrijeme

Riječ je o predbožićnom sastanku u Ministarstvu poljoprivrede održanom 21. prosinca prošle godine, na koji je pozvano dvadesetak načelnika i gradonačelnika iz istočne Slavonije i Baranje na čijim područjima Agrokorove tvrtke imaju u dugogodišnjem zakupu državno poljoprivredno zemljište. Ugovore o zakupu sklapalo je Ministarstvo poljoprivrede u vrijeme kada je neprikosnoveni “gazda” Agrokora bio Ivica Todorić. Na tom sastanku uime Ministarstva nastupio je državni tajnik Tugomir Majdak, uime izvanredne uprave Agrokora savjetnik za poljoprivredu Vlado Čondić Galinić, koji je na toj dužnosti još iz Todorićeva doba, te predstavnica DORH-a koja bi, kad je posrijedi gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, trebala štititi interes države i lokalne zajednice. Čelnicima istočnoslavonskih i baranjskih općina na tom je sastanku rečeno da bi trebali potpisati anekse ugovora o zakupu državnog zemljišta kojima su Vupik, Belje, PIK Vinkovci i ostale tvrtke iz sastava Agrokora još u Todorićevo vrijeme od države dobili u zakup državno zemljište na rok od 40 ili 50 godina po vrlo niskoj cijeni.

Tvrtke sljednice Agrokorovih PIK-ova nakon provedene nagodbe novi su pravni subjekti. Uz to, ove je godine stupio na snagu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, prema kojem ugovore o zakupu državnog zemljišta više ne sklapa Ministarstvo poljoprivrede, nego ih sklapaju načelnici i gradonačelnici na čijem se području zemljište nalazi. Potpisi lokalnih čelnika na anekse ugovora o zakupu zemljišta nužni su kako bi povoljni ugovori o zakupu sklopljeni između “starog” Agrokora i države i dalje po istim uvjetima ostali važeći i za nove Agrokorove tvrtke, Vupik plus, Belje plus i ostale nastale nakon nagodbe.

To, kako se čini, i neće ići tako lako. Većina načelnika i gradonačelnika s hrvatskog istoka nije sklona staviti potpise na anekse, a najčvršću jezgru čine načelnici baranjskih općina, od kojih je većina iz redova HDZ-a. Još prije odlaska na predbožićni sastanak u Ministarstvo poljoprivrede dogovorili su se da će nastupati jedinstveno te da neće potpisivati ništa, nego će odluku prepustiti općinskim vijećima.

Državno zemljište

- Kao načelnik Općine, mogu samostalno odlučivati o iznosima do 97.000 kuna, a o svemu iznad toga, a ovdje je riječ o iznosu od oko 1,5 milijuna kuna, prema zakonu odlučuje Općinsko vijeće. S obzirom na to da Belje, unatoč vrlo povoljnom zakupu državnog zemljišta, nije ispunilo uvjete iz ugovora o dugoročnom zakupu, siguran sam da naše Općinsko vijeće neće prihvatiti produžetak ugovora po istim uvjetima. Prilično sam siguran da to neće proći ni u drugim baranjskim općinama - rekao nam je Anto Vukoje, općinski načelnik Darde.

Ministarstvo poljoprivrede je, pojašnjava, prije petnaestak godina Belju dalo u zakup 1350 hektara državnog zemljišta na području Darde, na rok od 50 godina, po godišnjoj cijeni od 310 kuna po hektaru. Istodobno, žitelji Darde koji imaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva zakup državnog zemljišta danas plaćaju 1000 kuna po hektaru. Iako se Belje ugovorom o zakupu obvezalo sačuvati proizvodnju, preradu i radna mjesta, ta je bivša Todorićeva tvrtka ugasila većinu proizvodnje i preradu mesa, a u Dardi ostavila svinjogojstvo.

Strah od prodaje

- Svinje koje se uzgajaju u Dardi, na preradu se odvoze u Vrbovec, a nama ostaje samo svinjski vonj. Većinu zaposlenih su otpustili i zadržali samo manji broj - rekao nam je Vukoje.

- U Ministarstvu nismo dobili odgovor ni na pitanje tko će biti novi vlasnici tvrtki iz sastava Agrokora. Tako nemamo pojma hoće li neki Dmitrij iz Rusije Agrokorove tvrtke prodati nekom Mađaru i kome će ići poticaji koje država daje na to zemljište. Želimo da se ta zemlja podijeli našim OPG-ima - dodao je Vukoje.

Naši sugovornici iz baranjskih općina upozoravaju da tvrtke iz sastava Agrokora za zakup hektara državnog zemljišta u prosjeku plaćaju 50-ak eura godišnje, a zauzvrat od države ubiru najmanje trostruko na ime poticaja.

- Taj novac neće ostati u Hrvatskoj, nego će ići stranim tvrtkama. Kad bi se ta državna zemlja dala u zakup OPG-ima, domaći se ljudi ne bi se iseljavali iz Slavonije i Baranje - rekao nam je općinski načelnik Jagodnjaka, Stevo Mlinarević iz SDSS-a.

Načelnik baranjske općine Kneževi Vinogradi, HDZ-ovac Vedran Kramarić, kaže da njegova općina ima 15.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta visoke kvalitete, od čega je čak 6000 hektara Ministarstvo poljoprivrede u Todorićevo doba dalo u zakup Belju, i to po cijeni od 300 kuna po hektaru.

Prema Kramarićevim riječima, tržišna cijena zakupa po hektaru iznosi od 1500 do 2000 kuna, pa općinski proračun Kneževih Vinograda zbog niskih cijena zakupa koje uživa Belje godišnje gubi četiri do pet milijuna kuna.

- Poljoprivredno zemljište u Slavoniji i Baranji naše je najveće bogatstvo, od kojeg benefite moraju imati i lokalna zajednica i naši ljudi. Do sada, nažalost, nije bilo tako. Tražimo da se to promijeni i ovo vidimo kao priliku da to i učinimo - kaže. I Kramarić potvrđuje da su načelnici baranjskih općina jedinstveni u stavu da ne potpisuju anekse koji su im u Ministarstvu ponuđeni.

Županijski proračun

Novac od zakupa državnog zemljišta važan je izvor proračunskih prihoda tih općina: 65 posto od zakupa zemljišta ostaje gradovima i općinama na čijem se području ono nalazi, 25 posto odlazi u državni proračun, a 10 posto u županijske proračune.