Sloković: Ne mogu optužiti politički vrh: Tuđmana i Šuška, pa su optužili najviše vojne protagoniste

'Tuđman je naredio da se čuvaju civili'

Ovo je suđenje povijesna lakrdija. Haaško tužiteljstvo od početka ima političku, a ne pravnu dimenziju i sva sreća da postoji obrana sud koji će ideje tužiteljstva odbaciti. Franjo Tuđman nikad nije govorio o protjerivanju Srba. Dapače,zapovjedio je da se čuvaju civili jer nam 'ne treba pusta zemlja'. A ja sam, 1. kolovoza, tri dana prije Oluje, s obronaka Dinare gledao Knin kao na dlanu, nakon četiri godine i mogu posvjedočiti da su se već tada tamošnji Srbi spremali na odlazak. Na ulicama su bili traktori i prikolice natovareni robom i spremni za odlazak.

ANTUN TUS, umirovljeni stožerni general

'Srbi su evakuaciju počeli i prije Oluje'

Ovo će suđenje završiti presudom pojedincima za stvari za koje ne bi trebalo. Za političke odluke nemaju što odgovarati vojnik i policajac. Političke odluke ne bi se smjele ticati ni Ante Gotovine ni Mladena Markača. A što se tiče iseljavanja, oni su sa evakuacijom započeli prije nego je pokrenuta akcija Oluja jer je među tamošnjim stanovništvom prevladao zaključak ‚'izgubili smo, idemo'.Tamo je bilo 120.000 ljudi, od čega 40.000 vojnika. Svaka je obitelj dala po dva vojnika, za sve njih odlazak je bio prihvatljivo rješenje. Nitko ih nije protjerao.

JADRANKA SLOKOVIĆ, odvjetnica

'Vojni vrh s politikom nema nikakve veze'

Procjenili su da ne mogu optužiti politički vrh: Tuđmana, Šuška, Bobetka, pa se Tužiteljstvo odlučilo najviše vojne protagonste na terenu optužiti za političke odluke koje oni sasvim sigurno nisu donjeli. A što je najgore, teze koje sada spominju u haaškom tužiteljstvu su iz transkripta, ali ne iz 1995. nego datiraju iz daleko ranijih razdoblja. Što se tiče teze o protupravnom artiljerijskom napadu, ako ona padne, pada i teza o udruženom zločinačkom poduhvatu jer se u presudi kaže kako je protravni artiljerijski napad imao za cilj toliko prestrašiti civilno stanovništvo da pobjegne i da se više nikada ne vrati. ( N. S. Š.)

Branitelji: Tužiteljstvo manevrira, a suci su se fokusirali na ono što je nama bitno. Zadovoljni smo

Kako komentirate iznenadni zaokret tužiteljstva, po kojem netko može biti kriv za zločin i ako je djelovao zakonito, a za zločin nije potrebno utvrditi postojanje žrtava?

Tomislav Kuzmanović, odvjetnik Mladena Markača: - Promijenili su svoj stav i to je najveće iznenađenje za nas. Ako otpadne teza o nezakonitom granatiranju gradova u Oluji, onda od presude ne ostaje ništa. Tužiteljstvo sada pokušava manevrirati, ali mislim da je kasno za to.

Kako komentirate današnji dan u sudnici?

Luka Mišetić: Sve je na sucima i ne možemo unaprijed znati kakvu će oni na kraju odluku donijeti. Ali, mi smo zadovoljni, iznijeli smo svoje argumente i nadamo se da su suci shvatili u čemu je problem. Ako jesu, onda mogu donijeti jedino odluku koja nama ide u korist.

Kako tumačite iznenadni zaokret u stavu tužiteljstva, da je moguće počiniti zločin i zakonitim djelima?

- To je nova teza koja nema uporišta u pravu, no pitanje je je li to bilo neočekivano ili nije. Sudsko vijeće nam je uoči rasprave dalo popis pitanja na koja su željeli da se koncentriramo. Ako suci postave pitanje je li moguć nezakoniti napad ili udruženi zločinački pothvat i u slučaju da granatiranje nije nezakonito, teško da će tužiteljstvo reći ne. Mi se slažemo, ako nema nezakonitog granatiranja, onda nema ni udruženog pothvata. Znali smo da će nešto izmisliti.

Kako ste protumačili to što su suci za raspravu postavili baš ona pitanja koja su važna obrani, kao što je kriterij po kojem je u prvostupanjskoj presudi nezakonitim označena svaka granata koja je pala 200 metara dalje od vojnog cilja?

- Dobar je znak što su se suci koncentrirali na ista pitanja kao i mi u našoj žalbi. Za nas je to zadovoljstvo.

Gotovina: Radio sam sve da zaštitim civile

Tijekom čitave svoje vojne karijere nastojao sam se ponašati dostojanstveno i časno i uvijek sam činio najbolje što sam mogao kao vojnik i kao časnik da zaštitim civile. Kao časnik ponosan sam na način na koji je provedena operacija Oluja.

Ponosan sam ne samo zato što smo pobijedili, nego zato što je šteta prema civilima i njihovoj imovini bila minimalna. Kao osoba, duboko žalim što su civili izgubili živote ili što su im kuće srušene nakon operacije. Ne mogu međutim odgovarati za ono što su drugi mogli učiniti ili su propustili učiniti dok sam se borio i vodio operacije u Bosni. Tijekom cijelog rata povjeravani mi su teški zadaci i velika odgovornost.

I danas sam uvjeren da sam obavio svoje zadaće najbolje što sam mogao. Kao čovjek, znam da je uvijek moguće gledati u prošlost i misliti da su se stvari mogle drukčije razvijati, ali kao zapovjednik tada nisam mogao to sagledati sa sadašnjeg vremenskog odmaka.

Tijekom Oluje bili smo u borbi na život i smrt s drugom vojnom silom kako bismo oslobodili svoju zemlju, istodobno nastojeći čuvati živote svojih vojnika i civila. Ne tvrdim da sam bio bezgrešan, ali se nadam da neću biti suđen zato što nisam bio savršen. Ako sam počinio pogreške tijekom svoga života, među kojima je i ona da se ne predam sudu, budite uvjereni da sam ja prvi koji zbog toga žali.

Čak i ako je moguće da pronađete da sam krivo prosudio, nećete kod mene naći nikakvu želju ili pristanak da netko, bio vojnik ili civil, bude ranjen, zlostavljan ili lišen svojih prava zato što je Srbin ili zato što pripada skupini različitoj od moje. Znam i drago mi je što znam da su moja djela tijekom operacije Oluja bila primjerena i da moje zapovijedi o tome svjedoče. Ne tražim nikakvu uslugu od vas i ništa drugo što moji odvjetnici nisu od vas zatražili.

Živim s uvjerenjem da su moji postupci bili konzistetni s postupcima časnog i vrijednog časnika koji je nastojao učiniti najbolje u iznimno teškim okolnostima. Ako ovo Vijeće preispita moja djela u tom kontekstu, bit ću u potpunosti zadovoljan i neću tražiti ništa više”.

Markač: Nisam zločinac, branio sam svoju državu

Časni sude,

Uvjeren u pravednost ovoga suda i svoju nevinost, dobrovoljno sam pristupio ovom sudu prije devet godina. Tijekom dosadašnjeg postupka iznenađen sam izrečenim navodima o vojno-redarstvenoj operaciji Oluja koji nisu utemeljeni na istinitim činjenicama te u mnogo čemu pogrešno interpretiraju ono što se stvarno dogođalo na terenu.

Izazvan pokušajima preoblikavanja činjenica iz Domovinskog rata iskreno želim reći: ja nisam nikakav član udruženog zločinačkog pothvata niti sam ratni zločinac! Također, o postojanju bilo kakvog zločinačkog pothvata prvi put sam čuo na ovom suđenju. Ni predstavnici međunarodne zajednice koji su se nalazili u to vrijeme u Hrvatskoj, ni bilo tko iz domaće javnosti ni na koji način nije mi ukazivao na postojanje narečenog poduhvata.

Isto tako, nikada i nitko, prije, tijekom i nakon oslobodilačke operacije Oluja od domaćih institucija i međunarodne zajednice nije mi ukazao na eventualno nezakonito postupanje pripadnika specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, na čije sam ponašanje ponosan.

Slijedom rečenog, nisam planirao, počinio niti prikrivao bilo kakav zločin jer to nije u skladu s mojim životnim svjetonazorom.

Ja sam policijsko-vojni časnik koji je odgovorno i profesionalno, zajedno s podčinjenima izvršavao zadaće koje mi je nalagao načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Moj posao bila je borba protiv terorizma, obrana i oslobođenje nelegitimno okupiranog teritorija i na njemu uspostava pravnog poretka Republike Hrvatske. Kao čovjek i humanist duboko suosjećam sa svima koji su pretrpjeli osobne gubitke za vrijeme tih nemilih događaja.

Časni sude, nisam kriv!

Očekujem od vas da ćete pomno proučiti dostupne vam materijale i donijeti pravednu presudu. Zahvalan sam što ste mi omogućili da vam se ovom prigodom obratim.

Obrana: U Kininu samo tri žrtve, ali ne od granatiranja

Obrana:

-nije bilo nezakonitog granatiranja, 95 posto ispaljenih projektila bilo je zakonito i po kriteriju iz presude da su zakoniti svi pogoci unutar 200 metara od vojnog cilja

-da se prihvati kriterij kanadskog generala Andrewa Lesleyja, svjedoka optužbe, o dozvoljenoj granici od 400 meta- ra, samo 13 granata od ukupno 1200 ispaljenih u Oluji bilo bi nezakonito, od toga u Kninu samo 5 od 900 ispaljenih

-Gotovina je dao zakonitu naredbu, topništvo je granatiralo samo vojne ciljeve, ali HV nema precizno oružje, vojni ciljevi su se nalazili širom Knina pa su tako padale i granate

-terenske istrage UN-a i SAD-a nisu dokazale nezakonite napade

-međunarodni predstavnici u vrijeme Oluje nisu govorili o protupravnom napadu

-Tužiteljstvo nije dokazalo da je bilo koji civil napustio Krajinu zbog straha od granatiranja

-Srbi su pobjegli samovoljno, u strahu i zbog naredbe krajinskog vodstva

-Tužiteljstvo nije dokazalo da je makar jedan civil ranjen ili ubijen u granatiranju civilnih područja

-u Kninu je dokazano samo troje ubijenih, nijedan od granatiranja

-na suđenju nije bilo ni riječi o kriteriju po kojem bi bili zakoniti svi projektili ispaljeni u krugu od 200 metara od legitimnog vojnog cilja

-tužiteljstvo nije dokazalo kojim je oružjem HV raspolagala u Oluji i koliko je bilo precizno

-naknadno su iz masovnog odlaska Srba zaključili što je bilo dogovoreno na Brijunima, u transkriptu nema takvog dogovora

Optužba:

-od 1200 projektila (900 u Kninu) suci su bili u stanju utvrditi gdje je ispaljeno samo 10 posto njih. Oko 50 posto njih palo je unutar 200 metara. Iz toga je nužno izvući zaključak da je HV nasumično gađao po civilnim ciljevima

-Gotovina je izdao protupravnu naredbu o granatiranju, Knin, Gračac, Benkovac i Obrovac tretirani su u cjelini kao vojni cilj

-cijeli gradovi granatirani su kao vojni cilj, kao u slučaju Strugar (Dubrovnik), Martić (granatiranje Zagreba 1995.) i Galić (Sarajevo)

-u Kninu je bilo 150 vojnika, napad HV-a je bio neproporcionalan

-Gotovinu su podređeni izvještavali o gađanju gradova, a ne vojnih ciljeva u njima

-nebitno je što Leslie kaže da je prihvatljivo za 400 metara promašiti vojni cilj, kad Leslie svjedoči da je Knin bio neselektivno granatiran

-granatiranje nije bilo protupravno samo zato što je bilo usmjereno na gradove u cjelini, nego i zato što mu je cilj bilo protjerivanje

-na Brijunima je dogovoren zajednički cilj zločinačkog pothvata: Srbi su bili strateška prijetnja i trebalo ih je potjerati

-topnički napadi u Oluji izvedeni su u skladu sa ciljem dogovorenim na Brijunima - željenim odlaskom civila

-cilj nije bio samo vojno poraziti neprijatelja, nego i srpske civile istjerati iz zemlje: granatiranjem, nekažnjavanjem zločina a kasnije uredbom o oduzimanju kuća i naseljavanju Hrvata

-je li bio zločin ili ne ovisi o namjeri zapovjednika. To jesu li granate pale unutar 200 metara ne mijenja činjenicu da je Gotovina bio na Brijunima i rekao da može uništiti Knin u par sati, a da će od civila ostati samo oni koji moraju

-krajinska naredba o evakuaciji stigla je kad su civili već bili u bijegu

-nije točno da je ovo zločin bez žrtava, 14.000 Srba protjerano je iz Knina, samo 1000 ih je ostalo dan i pol nakon početka granatiranja

-najmanje sedam svjedoka vidjelo je mrtva tijela po Kninu

-to nije bio legitimni vojni napad s neželjenim posljedicama, nego zločin protjerivanja

-Gotovina je planirao, dao naređenja i izveo napad u kojem je najmanje 20.000 ljudi pobjeglo iz Hrvatske

-Gotovina treba biti osuđen po zapovjednoj odgovornosti.