ŠOK NAKON POPISA Nestao grad poput Rijeke: ima nas čak 150.000 manje!

ZAGREB - Prvi rezultati popisa stanovništva, koje će Državni zavod za statistiku danas objaviti, pokazat će da je u Hrvatskoj popisano najmanje 150.000 stanovnika manje nego 2001. godine.

Prema prognozama stručnjaka, u Hrvatskoj sada ima između 4,2 i 4,3 milijuna stanovnika, dok ih je prije deset godina popisano 4,437.460.

- Prije svega, u proteklih deset godina umrlo je oko 100.000 ljudi više nego što ih se rodilo te se ta razlika mora pokazati - objašnjava dr. Jakov Gelo, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i bivši ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

Povratnici iz inozemstva

Uz to, dodaje, 2001. popisano je i više od 226.000 stanovnika koji su živjeli u inozemstvu, od čega je njih gotovo 160.000 izbivalo iz zemlje dulje od jedne godine. Uoči ovogodišnjeg popisa izričito je naglašeno da u broj stanovnika neće biti uključene osobe koje su u trenutku popisa bile odsutne više od godinu dana, a u RH ne dolaze u tjedne posjete. Kad bi se, dakle, od broja stanovnika popisanih 2001. oduzela razlika između umrlih i rođenih (100.000) i broj onih koji su izbivali iz zemlje dulje od jedne godine i koji sada neće biti popisani (160.000), došlo bi se do brojke od manje od 4,2 milijuna stanovnika.

- Očekujem da je brojka ipak veća, bliža 4,3 milijuna stanovnika. Naime, treba očekivati da se znatan broj ljudi koji su 2001. godine još živjeli i radili u inozemstvu doista vratio u Hrvatsku, kao što to mnogi naši ljudi čine kad odu u mirovinu - kaže dr. Gelo. Mora se računati da će i dio onih koji još žive u inozemstvu ipak biti popisan, jer ljudi nalaze načina da se popišu i mimo pravila. Tijekom popisa 1991. popisano je više od 4,76 milijuna stanovnika, no više od 250.000 bile su osobe na radu u inozemstvu.

DZS će danas objaviti samo prve rezultate popisa obavljenog u travnju ove godine, odnosno objavit će ukupan broj stanovnika, broj kućanstava i broj stanova za stalno stanovanje. Tek sljedeće godine može se očekivati strukturna analiza podataka - nacionalni, dobni, obrazovni i drugi sastav stanovništva, broj članova kućanstva, opremljenost stanova i drugo.

- Očekujem da će se, s obzirom na starenje stanovništva, povećati broj samačkih kućanstava te smanjiti prosječni broj članova kućanstva na 2,8 članova po kućanstvu, a možda i manje - prognozira dr. Gelo.

Prosječan broj članova kućanstva 2001. bio je tri, a deset godina ranije 3,1.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA