ŠTO ĆE SADA PETROV?

ŠOK ZA GLAVNOG VLADINOG PREGOVARAČA SA SINDIKATIMA Javni službenici imaju pravo na MILIJARDU eura povišice!

Povećanje osnovica plaća odnosi se samo na javne službe, a ne i na državne službenike
 Neja Markičević / EPH

Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. godine, koji je potpisan 2011. godine, nije "težak" 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razini – kako se do sada većinom pretpostavljalo – nego najmanje 7,4 milijarde kuna!

Naime, kako nam je neslužbeno potvrdilo više analitičara, ali i dužnosnika bivše Vlade koji su radili potrebne simulacije, prema Dodatku tog sporazuma, ne aktivira se samo povećanje osnovice plaće za šest posto u slučaju kada bruto domaći proizvod u dva uzastopna kvartala poraste dva posto, nego se nakon šest mjeseci od te aktivacije mora početi s usklađivanjem plaća VSS početnika u javnim službama s prosječnom plaćom u "privredi", a zatim dovesti taj paritet u odnos iz 2008. godine, piše Slobodna Dalmacija.

Dva posto BDP-a

Na ovome mjestu valja pojasniti kako ovdje govorimo samo o povećanju plaća za javne službe (učitelje, liječnike, socijalnu skrb i slične javne djelatnosti), koje broje oko 180 tisuća zaposlenih, a ne i za državnu upravu, u kojoj radi oko 63 tisuće ljudi. Naime, sličan sporazum za državnu upravu govori kako će se povećanje osnovice od šest posto aktivirati samo u slučaju ako u dva uzastupna kvartala rast BDP-a bude dva posto ili veći u oba tromjesečja pojedinačno, a ne gleda se prosjek u ta dva tromjesečja. Kako je u zadnja tri kvartala zabilježen rast od preko dva posto samo u trećem kvartalu, to znači da se povećanje plaća za državne službenike ne može aktivirati, iako vodstvo Sindikata državnih službenika i namještenika govori kako bi bio skandal da se povećaju plaće zaposlenima u javnim službama, a ne i državnoj upravi.

Stoga se povećanje osnovice plaća od šest posto zbog uzastopnog rasta BDP-a u drugom, trećem i četvrtom kvartalu od prosječno dva ili više posto odnosi samo na javne službe i zbog toga nije riječ o iznosu od 1,8 milijardi kuna, kako se obično pisalo, nego od oko 1,4 milijarde kuna na godišnjoj razni.

Ponavljamo, ove podatke tek treba potvrditi Državni zavod za statistiku i utvrditi točne paritete, ali čini se kako sindikati javnih službi imaju moćno oružje za pregovore jer je riječ o sporazumu sa zakonskom snagom koji bi na sudu gotovo sto posto bio potvrđen u slučaju kršenja.

Jaka karta

Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih službi, u svojim dosadašnjim istupima dao je naznačiti kako će stav sindikata o aktiviranju svih triju stavki "teških" gotovo osam milijardi kuna ovisiti o ponašanju i "ponudi " Vlade, pa se očekuje da će sindikati dobiti mnogo važniji status u pregovorima oko reformi javne uprave i svih drugih reformi koje Vlada namjerava provoditi, da će se pojačati rad inspektora rada, te dodatno raditi na poboljšanju materijalnih i radnih uvjeta u Hrvatskoj, naravno, pogotovo onih koji se tiču javnih službi.

S druge strane, budući da krajem godine istječu kolektivni ugovori za državnu upravu i javne službe, i Vlada ima "batinu" kojom može utjecati na to da sindikati javnih službi prolongiraju povećanje plaća predviđeno sporazumom. Pitanje je samo koliko će članstvo sindikata javnih službi (koje će imati zadnju riječ u sindikalnom odlučivanju) imati razumijevanja za državne probleme, jer im je sporazumom omogućen rast plaće od, kako sada stvari stoje, dvadesetak posto.

Ribić i sindikalno vodstvo su svjesni kako državni proračun ne može izdržati takav jednokratni udarac na proračun i spremni su razvući to povećanje do 2020., ali je gotovo sigurno kako nacionalne financije ni takav ustupak, osim u slučaju da se ostvari izniman gospodarski rast, neće moći podnijeti. O tome zorno svjedoči i podatak da povećanje plaća sukladno sporazumu nije predviđeno trogodišnjim fiskalnim smjernicama.

Opće dobro

Stoga će Boži Petrovu, potpredsjedniku Vlade, koji će voditi pregovore sa sindikatima, biti i te kako teško, možda i nemoguće, navući vodu na Vladin mlin. To će mu poći za rukom jedino ako, uz neke ustupke sindikatima, uspije uvjeriti sindikalno članstvo da bi toliko povećanje plaća javnim službama, čak i na četverogodišnji rok, moglo vrlo brzo zemlju dovesti do pogoršanja odnosa javnog duga i BDP-a, a posljedično i do slabljenja krditnog rejtinga i skupljeg zaduživanja. Pa bi sva korist koju javne službe kratkoročno dobiju od povećanja plaća mogle srednjoročno pasti u zaborav kada se zemlja nađe pred bankrotom.

No, ponavljamo, pitanje je imaju li medicinske sestre i učitelji volje i snage za sagledavanje dugoročnog osobnog i "općeg dobra" ili će se ponašati kao i većina aktera u ovoj državi koji kratkoročni interes stalno podređuju dugoročnim, piše Slobodna Dalmacija.

Kvaka je u primanjima početnika s diplomom

Aktivacija sporazuma inicira i aktiviranje članka 4. Dodatka sporazuma koji u cijelosti glasi: "Točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III. ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između: pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima DZS-a."

Taj komplicirani članak znači ponajprije da će se plaća početnika s VSS-om (sada taj koeficijent iznosi 1,22) uskladiti s prosječnom plaćom u privredi iz prošle godine, i to dvokratno u sljedećih godinu dana.

Ali, kao u reklami, to nije sve, već bi se potom trebala plaća VSS početnika u javnim službama vratiti na 87,9 posto prosječne plaće u privredi, koliko je, prema Sporazumu, iznosio 2008. godine. Iako točne podatke o paritetu plaća VSS početnika i privrede za prošlu godinu i u 2008. godini DZS tek treba napraviti, analitičari koje smo kontaktirali, kao i dužnosnici biše Vlade (koji su radili potrebne simulacije), tvrde kako usklađivanje tih dvaju pariteta iznosi oko šest milijardi kuna.

Naime, prema nekim analizama, plaća VSS početnika u javnim službama u odnosu na privredu sada iznosi oko 80 posto, dok je 2008. bila na razini od 87,9 posto.

Državna uprava

Povećanje osnovice plaća zbog rasta BDP-a odnosi se samo na javne službe, a ne i na državne službenike, i zbog toga nije riječ o 1,8 milijardi kuna, nego o 1,4 milijarde godišnje

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 20:34