SPREMIŠTE PUNO UMJETNINA Policija u vikendici našla tajnu kolekciju pritvorenog Bandića

Pretraga samoborske vikendice Milana Bandića otkrila je, neslužbeno doznajemo, strast zagrebačkoga gradonačelnika za koju šira javnost dosad nije znala, jer u vikendici je pronađeno, doznajemo, više stotina umjetničkih slika.

Neke su, doznajemo iz našeg izvora, stajale izložene po zidovima, dok su druge pronađene na skrovitom mjestu u vikendici. Očevici su ga opisali kao ‘spremište’. Ima tu raznih djela, neslužbeno doznajemo, a većinom se radi o slikama hrvatskih suvremenih autora: Murtića, Berbera.

Najviše slika pronađeno je u vikendici u koju je gradonačelnik često pozivao novinare, ali nikad nitko nije primijetio kolekciju.

Tijekom tih posjeta Bandić bi se uvijek hvalio imanjem, proizvodnjom meda, pekao bi kestene.

Nepoznata strast

Dosad se uopće nije znalo da je gradonačelnik Bandić ljubitelj umjetnosti i umjetnina.

Češće ga se povezivalo sa skupocjenim satovima koje je nosio i u javnosti, pa je pod pritiskom javnosti u imovinskoj kartici naveo da posjeduje nakit: tri lančića, tri prstena te sedam satova od čega tri obična i četiri sportska od kojih “niti jedan ne prelazi vrijednost od deset tisuća kuna”.

Ali ni riječi o slikama.

U imovinskoj kartici nije naveo umjetnine: pa ni slike, ni grafike. Istražitelje je zato iznenadila količina slika koje su pronašli.

Zato je pokrenuta nova istraga kako bi se utvrdilo kako je Bandić došao do tih umjetnina.

Istražitelji žele utvrditi jesu li to bili pokloni, je li gradonačelnik sam ulagao u umjetnine, posjeduje li papire tih umjetnina kako bi mogao dokazati njihovo porijeklo.

Slike su, podsjetimo, prilikom pretraga pronađene i kod bivšeg premijera Ive Sanadera, pa i kod bivšeg šefa Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, ali za njih obojicu se i prije uhićenja znalo da su kolekcionari te da posjeduju vrijedna dijela, jer su ih posuđivali za izložbe.

Ali gradonačelnik Bandić nikad u javnosti nije pokazivao pretjerani interes za slikama.

Skriveno carstvo

No, s obzirom na to da novinare, iako smo ga niz puta to tražili, nije nikad pustio u stan u Bužanovoj ulici, nitko nije imao priliku vidjeti kako ga je zagrebački gradonačelnik uredio: ima li vrijednih slika, namještaja...

Međutim, s obzirom na to da su u ovoj pretrazi pronađene slike brojnih hrvatskih suvremenih autora, očito, nije bio nezainteresiran za slike. Istražitelji će sada pokušati otkriti jesu li slike bile sredstvo kojim se ‘kupovala’ gradonačelnikova naklonost ili je samostalno ulagao u umjetnine. Ukoliko je to radio u skladu sa zakonom, postavlja se pitanje: zašto umjetničku kolekciju nije naveo u imovinskoj kartici.

Zašto je skrivao slike u vikendici u Samoboru?

Umjetnine su statusni simbol, a svojedobno se u njih izuzetno isplatilo ulagati jer su cijene na crnom tržištu stalno rasle, ali s krizom se posljednjih godina urušilo i to tržište.

Darovi gradonačelniku?

Međutim, istražitelji će tek sad morati utvrditi što uopće Bandić posjeduje, tko su autori, vrijednost, a tek onda utvrditi jesu li neke od tih slika možda ukradene, krivotvorene te na koji način je došao do njih. Moguće je da je dobar njih kod Bandića završio kao protokolarni dar, ali se otvara i pitanje jesu li one možda bile darovi gradonačelniku te nisu li onda, možda, vlasništvo Grada Zagreba. Crno tržište umjetnina u nas je, kao i u ostatku svijeta, izuzetno unosan biznis, a poznato je da je naše tržište još uvijek daleko od organiziranog. Na cijeni su u nas i dalje u pravilu hrvatski autori, no riječ je o malom tržištu i slaboj ekonomskoj moći.

Među najskupljima je, svakako, Vlaho Bukovac, začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i najistaknutiji hrvatski slikar na prijelazu 19. na 20. stoljeće, čija su djela imali i Sanader i Vidošević. Skriva li se jedan i kod Bandića, istražitelji će tek morati utvrditi.