Srbija i Hrvatska idu u razmjenu kriminalaca, BiH ostaje ‘utočište’

ZAGREB - U Beogradu će u utorak, 29. lipnja, ministar pravosuđa Ivan Šimonović i ministrica pravde Srbije Snežana Malović potpisati međudržavni sporazum o izručenju vlastitih državljana.

Na temelju toga sporazuma Hrvatska će Srbiji moći izručiti Sretka Kalinića i druge hrvatske državljane koje Srbija traži. I Srbija će Hrvatskoj moći izručivati svoje državljane koji su počinili tu vrstu kaznenih djela na hrvatskom teritoriju.

Promjene Ustava

Potpisivanje sporazuma moguće je nakon što je Sabor usvojio promjene Ustava kojima je uklonjena ustavna prepreka za izručenje hrvatskih državljana drugoj zemlji. Izručenje je moguće pod uvjetom da Hrvatska sa svakom zemljom pojedinačno sklopi bilateralne sporazume o izručenju.

Sporazume o izručenju koji će biti sklapani između Hrvatske i država izvan EU treba razlikovati od obaveze poštivanja europskog uhidbenog naloga. Taj nalog obvezuje Hrvatsku da izruči vlastitog državljanina sudu bilo koje države članice EU, ali tek od trenutka kad Hrvatska postane punopravna članica. Bolja suradnja država u suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije u regiji nalaže da sličan sporazum Hrvatska što prije potpiše i s Bosnom i Hercegovinom.

Pitanje političke volje

Visoki izvor iz Ministarstva pravde BiH, međutim, rekao nam je da bi prije sklapanja ugovora o izručenju BiH morala promijeniti odredbu Zakona o kaznenom postupku koji priječi izručenje BiH državljana, kao i odredbe entitetskih ustava: Ustava Federacije i Ustava Republike Srpske.

- To, međutim, nije samo pitanje dobre volje Ministarstva pravde nego pitanje političke volje u BiH - rekao nam je naš izvor.