SPORAZUM

SRBIJA VIŠE NEĆE BITI 'MINI HAAG' ZA RATNE ZLOČINE Bošnjaković putuje na pregovore, Beograd neće suditi Hrvatima po zakonu o univerzalnoj nadležnosti

 
Dražen Bošnjaković i Nela Kuburović (u krugu)
 Goran Mehkek / Cropix

Odmah pošto je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otišao iz Zagreba, nazvala me ministrica pravde u vladi Srbije, Nela Kuburović, i predložila sastanak. Dogovorili smo se da će to biti u ožujku, a naši kabineti su odmah počeli razgovore kako bi se pripremile teme koje ćemo rješavati, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, odgovarajući na pitanje hoće li doći do realizacije dogovora koje je Vučić tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj postigao s premijerom Andrejem Plenkovićem.

Naime, u priopćenju koje je Vlada objavila nakon razgovora Plenkovića i Vučića jasno su navedene točke o kojima je bilo govora te naznačeni pravci u kojima bi se problemi trebali rješavati. Posebno je naglašeno pitanje srpskog zakona kojim su si uzeli pravo univerzalne nadležnosti za ratne zločine, što se interpretiralo kao pozicija Srbije kao “mini Haag” u odnosu na zločine počinjene u ratnim sukobima devedesetih godina.

Prijedlog 2012.

“Vezano za pitanje procesuiranja ratnih zločina, dogovoreno je da na razini resornih ministarstava počnu razgovori oko sklapanja bilateralnog ugovora o kaznenom progonu i kažnjavanju ratnih zločina”, navedeno je u Vladinu priopćenju.

Ministar Bošnjaković kaže da je još 2012. godine iz Ministarstva pravosuđa u beogradsko Ministarstvo pravde poslan prijedlog bilateralnog sporazuma o procesuiranju ratnih zločina, ali na njega nikad nije stigla povratna reakcija. No, Vučić je tijekom razgovora s članovima hrvatske Vlade pokazao spremnost da se takav bilateralni ugovor ipak usvoji.

Poanta je ugovora u tome što je riječ o međudržavnom sporazumu koji je po pravnoj snazi iznad domaćeg zakona. Jednostavnije rečeno, ako se usvoji bilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina između Hrvatske i Srbije, onda će prestati vrijediti srpski zakon o univerzalnoj nadležnosti.

Pred dogovorom

To je pitanje prije šest godina bilo pred rješavanjem. U veljači 2012. na Jahorini su se sastali tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović, ondašnji predsjednik Srbije Boris Tadić i Predsjedništvo BiH u kojem su bili Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović. Na stolu je bilo pitanje procesuiranja ratnih zločina, tema koja i danas opterećuje odnose te tri zemlje. Trojka iz Predsjedništva BiH nije se mogla međusobno usuglasiti, ali su predsjednici Srbije i Hrvatske postigli dogovor da se sklopi bilateralni sporazum prema kojemu bi se pitanje ratnih zločina rješavalo prema prebivalištu optuženika. Bilateralni sporazum bi prevladao srpski zakon o univerzalnoj nadležnosti, ali i hrvatski zakon o ništetnosti pravnih akata proizvedenih u Srbiji. Problem je bio gotovo riješen, a na vladama dviju zemalja ostalo je da ga operacionaliziraju. Između ministarstava pravosuđa i tužiteljstava već je bila uspostavljena dobra suradnja, potpisano je nekoliko protokola o suradnji i profunkcionirali su kanali za razmjenu dokaza.

Sve je, međutim, stalo nakon izbora u Srbiji. Do prvog zastoja došlo je nakon što je u svibnju 2012. godine na predsjedničkim izborima umjerenog Tadića pobijedio nacionalist Tomislav Nikolić, a iste je godine Vučićeva Srpska napredna stranka formirala novu vladu Srbije, što je dodatno pridonijelo zaokretu politike. Sve dotadašnje aktivnosti na otvaranju suradnje i rješavanju otvorenih pitanja, osobito u vezi s ratnim zločinima, u Srbiji su zaustavljene, a dotadašnji rezultati stornirani.

Za mnoge građane koji su sudjelovali u obrani Hrvatske to je ostavilo otvorena vrata neizvjesnosti. Naime, još u mandatu Vlade Jadranke Kosor otvorili su se problemi kaznenih postupaka koji se protiv naših državljana vode u Srbiji i obrnuto, a da oni o tome ništa ne znaju. Takav je bio slučaj branitelja Tihomira Purde koji je na kraju pozitivno riješen. Kako ne bi bilo neizvjesnosti za građane, između dviju zemalja bio je postignut dogovor da razmijene popis osoba protiv kojih se vodi bilo kakav postupak za ratne zločine. Razmjenom se eliminira neizvjesnost s jedne strane, a s druge pridonosi rješavanju i procesuiranju stvarnih zločinaca jer su tužiteljstva počela ustupati dokaze za optuženike koji im nisu bili dostupni.

33 imena

Hrvatska je još 2010. godine Srbiji dostavila tada ažurirani popis na kojemu je bilo 1549 osoba osumnjičenih za ratne zločine. Istodobno je iz Srbije u Hrvatsku stigao takav popis sa samo 33 imena, s time da je protiv 26 ljudi s njega postupak već bio obustavljen. Srbija, naime, nikad nije do kraja ispoštovala svoju obavezu da dostavi popis osoba protiv kojih su kod njih otvoreni kazneni postupci za ratni zločin. U nekoliko su navrata na kapaljku dostavili nekoliko imena. Prije godinu dana tadašnji ministar Ante Šprlje rekao je da je posljednji popis dostavljen iz Srbije bio star šest godina i na njemu je bilo samo 86 ljudi.

Ministar Bošnjaković kaže da će aktualizirati i pitanje tog popisa, a njegovi suradnici formuliraju zahtjev koji na tu temu šalju u Beograd. Budući da je proširenje EU opet postalo izvjesnije i da Srbija u njemu nalazi svoj politički cilj, može se očekivati da Vučić i aktualna srpska vlada ponovno postanu kooperativniji. Jesu li, saznat ćemo već idući mjesec nakon što se ministar pravosuđa Bošnjaković vrati iz Beograda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 19:18