SREZANI POTICAJI Za samozapošljavanje više nema ni kune, Vlada je novac našla samo za 'mjeru 1600'

Sredstva koja je HZZ planirao za aktivnu politiku zapošljavanja umanjena su radi procedure prekomjernog deficita državnog proračuna i nužnih ušteda koje Hrvatska mora napraviti. Zbog toga se obustavlja zaprimanje novih zahtjeva za mjere aktivne politike zapošljavanja. Sve preuzete ugovorne obveze bit će isplaćene, a zaprimljeni zahtjevi bit će riješeni sukladno financijskim mogućnostima o čemu će svaki podnositelj zahtjeva dobiti obavijest, piše Slobodna Dalmacija .

Ova poruka dočekala je sve one koji su ovih dana krenuli u Hrvatski zavod za zapošljavanje po poticaj za vlastiti poslovni pokušaj, nakon recentnih uvjeravanja iz Vlade kako nema nikakvog zastoja s poticajima za zapošljavanje. Službenih izjava iz HZZ-a nema, ali iz neformalnih kontakata s odgovornima dobiva se nedvosmislen odgovor da su blokirane sve mjere aktivne politike zapošljavanja, a ne samo program poticanja za mlade bez radnog iskustva tzv. mjera 1600 kuna.

Javnost se uzbudila oko stavljanja “na čekanje” te mjere, pa je pod hitno nađen spas u Nacionalnom fondu u koji se slijeva novac za financiranje programa iz fondova EU-a. Iz te riznice će se izvući 100 milijuna kuna do kraja godine i zaposliti 3723 mladih ljudi u programu “1600 kuna”. Problem je riješen, a ostale mjere iz programa aktivne politike zapošljavanja, ustvrdio je ministar Mrsić, nisu niti u jednom trenutku bile u pitanju. Nažalost, to nije istina. Očito je ad hoc rješenjem trebalo umiriti javnost, a iza teme koja je okupirala medijsku pažnju tiho se provukla odluka o puno težem, bolnijem i opasnijem zamrzavanju.

Ukupno HZZ ima 42 programa kroz 6 ciljnih mjera namijenjenih olakšanju zapošljavanja ljudi u različitim skupinama od dobnih do obrazovnih, spolnih ili manjinskih do mjera sufinanciranja zadržavanja postojećih radnih mjesta, zapošljavanja u javnim radovima do programa samozapošljavanja. Do daljnjega nema sredstava za bilo koji oblik potpore.

O suši u blagajni HZZ-a naročito svjedoče podaci o sve popularnijim poticajima za samozapošljavanje. Država za tu svrhu po projektu izdvaja 30.000 kuna. Prošle godine počelo se s 831 korisnikom, a na kraju godine u programu ih je bilo 5737. Sada je 800 korisnika manje nego na kraju prošle godine, a u tri ovogodišnja mjeseca sklopljena su tek 133 nova ugovora o potpori. Koliko je zainteresiranih na čekanju i koliko bi država još trebala izdvojiti novca za to nije moguće doznati.

Prošle godine je za sve mjere ukupno potrošeno 510 milijuna kuna, a ove godine nakon rebalansa državnog proračuna predviđeni iznos od 500 milijuna srezan je na 344 milijuna kuna.

Tim sredstvima, jasno je, moći će se financirati samo stari zahtjevi koji su s korisnicima zaključeni još prošle godine.

Nakon godina gospodarskog usporavanja u kojima su izdvajanja iz proračuna za politiku zapošljavanja i broj ljudi koji je obuhvaćen konstantno rasli, došlo je, eto, prvi put do zastoja. Takvo zamrzavanje državnih programa za poticanje zapošljavanja nije se događalo ni u ratnim godinama i to definitivno nije dobra poruka vlasti. Ako se štedi u tom osjetljivom području, postavlja se pitanje za što novca uopće ima.