STIGLI REZULTATI NOVE ANKETE Evo tko bi bio pobjednik da se izbori održavaju danas i tko su najpozitvniji i najnegativniji političari!

Stigli su najnoviji rezultati CRO Demoskopa o političkim i društvenim preferencijama među građanima Hrvatske. Istraživanje je u razdoblju od 01. do 03. ožujka provela agencija Promocija plus, prenosi HRT.

Da se parlamentarni izbori održavaju sada, Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima.

HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,4% glasova (u odnosu na 32,7%), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 30,9% (u veljači 32,3%).

Most nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9% (prije mjesec dana 9,1%, a početkom siječnja 11,7 odnosno 15,4% prije tri mjeseca što je bio i zenit izborne potpore ovoj listi). Mostu se u tri postizborna mjesečna istraživanja smanjila potpora za 6,6 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast podrške (Domoljubna koalicija za 2,0, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih bodova).

Pad potpore Mostu osjetio je Živi zid koji je četvrti s izborom od 4,4% (u odnos na 3,2% u veljači). Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3% izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8% i Orah s 1,6%.

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka na vrhu je HDZ-u s izborom od 29,3% (u veljači 30,0%), a SDP je drugi s 28,2% (u veljači 28,8%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 6,9 u dva mjeseca (sadašnjih 8,6%, prema 10% u veljači, odnosno prosinačkih 15,6%). Živi je zid s 4% na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 3,1%), a slijede HNS s 2,3% i HSS s 1,8%.

Što se pojedinih hrvatskih političara tiče, na vrhu je predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,1% (prema 24,6% iz veljače). Premijer Tihomir Orešković zabilježio je značajan porast izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara i sa 16,5% se nalazi na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9%, a prije dva mjeseca 2,2%). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8,0% (prema 10,3% iz veljače), dok je Josip Leko četvrti s izborom od 6,7% (u veljači 7,2%), a slijedi Tonino Picula s izborom od 5,1% (u veljači 4,2%). Izbor Ivana Sinčića je s 1,1% u veljači skočio na ovomjesečnih 4,6%, te je time na ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom od 3,4% (prije mjesec dana 4,7%, u siječnju 6,7%, a u prosincu 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su Boris Lalovac(3,0%), Tomislav Karamarko (2,5%) i Milan Bandić (2,1%).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9%) i Zoran Milanović (31,4%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,7%. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,1%), Ivo Sanader (1,3%), Nenad Stazić ( 1,0%), Milijan Brkić (0,8%), Vesna Pusić (0,8%) i Zlatan Hasanbegović (0,7%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešća je ona koja se odnosi na izbjegličku krizu i zaoštravanje odnosa između europskih država (25,9%), dok su poteškoće oko izbora zamjenika i pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19% slučajeva.

Jedina pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je ona s objavom rezultata o rastu BDP-a u 2015. koja je s izborom od 2,9% tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi provođenja lustracije (s izborom od 2%).

Da zemlja ide u dobrom smjeru misli 20,6% građanki/građana (u odnosu 24,1% iz veljače, odnosno 29,4% iz siječanja), dok ih 64,8% misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 58,6% iz veljače, odnosno 49,4 iz siječanja). Ne zna njih 14,6% (u veljači 17,3, u siječnju 21,4%).

Vlada je za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (što je manje od one zabilježene u veljači, kad je iznosila 2,41).

Međutim, ona je nešto niža i od one kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene koju je Vlada Zorana Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u ožujku 2012. godine je iznosila 2,94).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljače, dok najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu od 2,28, javlja HRT.