Od početka iduće godine počinje obračun PDV-a od 25 posto na građevinsko zemljište pa se pretpostavlja da bi to moglo podići cijenu nekretnina i do 10 posto. Prema pravilima EU koja od 1. siječnja počinju vrijediti i za Hrvatsku, oporezuju se građevine i zemljišta na kojima se one nalaze prije prvog useljenja i isporuke. Hoće li to doista dovesti do poskupljenja stanova? U agencijama koje se bave prodajom nekretnina misle da trošak neće biti prevaljen na kupce.
- Ne očekujem veliku promjenu u samim cijenama. Kad je riječ o uvođenju PDV-a, to donosi određeno poskupljenje, ali s obzirom na stanje u gospodarstvu i na tržištu nekretnina, ne vidim prostora za povećanje cijena za krajnjeg kupca - kaže Bernarda Sočev, suvlasnica agencije Euro-interijeri. Prema njenom mišljenju, trošak koji procjenjuje na oko 4 do 6 posto prodajne cijene, ovisno o cijeni zemljišta, morat će “progutati” sam prodavatelj.
- Njegova zarada, koja je i ionako mala, bit će još manja - objašnjava Sočev. Smatra da promjena u načinu oporezivanja neće utjecati na broj prodanih stanova i da će on biti sličan kao u 2014. godini. Iako generalne ocjene govore da je prodaja zamrla, prema iskustvu ove agencije, tržište nekretnina nije mrtvo. Oni koji se svedu u realne okvire, kaže Sočev, uspiju prodati stan. Što znače realni okviri?
U zagrebačkom kvartu Malešnica, gdje agencija Euro-interijeri najviše posluje, novi stanovi se prodaju od 1300 do 1400 eura, a korišteni stanovi od 800 do 900 eura. To je više od trećine manje nego na vrhuncu tržišta nekretnina.
Tada su se novi stanovi prodavali i do 2200 eura. Moguće je da bi ove godine moglo doći i do blagog oživljavanja prodaje novih stanova jer će kupci biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina u iznosu od 5 posto s obzirom na to da nije moguće nekretninu oporezivati s dva poreza. A po sadašnjim cijenama, zaključuje Sočev, ipak se više isplati kupiti novi stan nego korišteni koji treba adaptirati. Sudionici na tržištu nekretnina nadaju se da bi to moglo pospješiti i novogradnju.
No, dok u agencijama za nekretnine očekuju slične trendove ili blago poboljšanje, poslodavci i investitori vrlo su oprezni i misle da bi poskupljenje stanova moglo nepovoljno utjecati na ionako uspavano tržište, pa i sektor građevine koji pada već šest godina. Zdenko Karakaš, čelnik Udruge građevinara u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, nedavno je rekao da će novi način oporezivanja građevinskog zemljišta vjerojatno podići cijene stanova, a intenzitet će ovisiti “o udjelu vrijednosti zemljišta u vrijednosti nekretnine”. U strukturi cijene novoga stana, prema podacima DZS-a, prosječni trošak građevinskog zemljišta predstavlja 20 posto.
Budući da su zemljišta različite vrijednosti, jeftinija će se u apsolutnom iznosu naplaćivati manje, a za skuplja će se plaćati više poreza. Rast cijene, rekao je Karakaš, trebao bi biti manje izražen kod stambenih objekata gdje je na jednom zemljištu više stanova, nego kod obiteljskih kuća. Tako on procjenjuje da će kod stambenih četverokatnica, najčešćeg tipa stambene gradnje, cijene stanova porasti između šest i osam posto zbog uvođenja PDV-a na zemljište.
Među zemljama EU, prema podacima Eurostata, od 2010. godine najviše su pale cijene nekretnina u Španjolskoj 28,1 posto, te u Hrvatskoj 22,2 posto. U isto vrijeme, primjerice, u Estoniji su skočile 43,9 posto, a Latviji 30 posto.
Koji se još važni zakoni mijenjaju od 1. siječnja
Zakon o porezu na dohodak
Izmjenama se povećava neoporezivi dio plaće sa 2200 na 2600 kuna te se proširuju porezni razredi, što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem neto plaće za 100-tinjak kuna na prosječnu hrvatsku plaću. Uvodi se i oporezivanje kamata na štednju.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
Od 1. siječnja svaka tvrtka u Hrvatskoj, pa i ona privatna, s najmanje 20 zaposlenih mora zaposliti od 2 do 4 posto (ovisno o djelatnosti kojom se bave) osoba s invaliditetom na ukupni broj zaposlenih. Oni koji se ogluše o Zakon morat će plaćati tzv. kazneni porez - trećinu minimalne plaće po nezaposlenom radniku s invaliditetom, svaki mjesec, što je oko 900 kuna mjesečno.
Zakon o stambenoj štednji
Vraćaju se državni poticaji na stambenu štednju, ali upola manji od nekadašnjih 500 kuna: iznosit će 4,9 posto te će na 5000 kuna štednje država dati 245 kuna poticaja.
Obiteljski zakon
Na snagu stupaju odredbe o provođenju obiteljske medijacije. Svaki par s maloljetnom djecom morat će proći obavezno savjetovanje. Ako tijekom savjetovanja ne postignu sporazum o daljnjoj brizi za djecu i ne sastave roditeljski plan, morat će otići na prvi sastanak obiteljske medijacije, tijekom koje im tim stručnjaka nastoji pomoći u dogovoru. Ako se ne odazovu medijaciji, sud odbacuje njihov zahtjev za razvod braka.
Popis ostalih zakona koji vrijede od 1. siječnja možete pročitati OVDJE
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....