ŠTO SE ZAPRAVO DOGAĐA S MEGAPROJEKTOM KOJI NAJAVLJUJU SVE VLADE Gdje je zapelo s nizinskom prugom do Rijeke?

Izgradnja pruge od Botova do Rijeke, što uključuje i tzv. nizinsku prugu, navodno je jedan od većih projekata buduće Vlade Tihomira Oreškovića. U javnosti se o izgradnji te pruge govori kao o projektu koji ponovno treba pokrenuti nakon višegodišnjeg zastoja u vrijeme Milanovićeve Vlade. No, zapravo je riječ o projektu koji je u tijeku i u različitim fazama realizacije. Sve je pokrenuto još 2007. godine, kada je tadašnja HDZ-ova Vlada krenula u projekt. Odnosio se na izgradnju nizinske pruge od Zagreba do Rijeke vrijednu 8 milijardi kuna. Od Instituta građevinarstva Hrvatske naručena je izrada projektne dokumentacije. Ideja je bila da se cijela pruga izgradi u pet godina. No, sve je ostalo samo na lijepim željama. Novca u državnom proračunu za tako velik projekt više nije bilo i projekt je zaboravljen. Milanovićeva ga je Vlada preuzela i odlučila većinu pruge od Botova do Rijeke u dužini od 390 kilometara financirati novcem iz Europske unije.

Žalba izvođača

U ovom trenutku uspješno su odrađeni pregovori s Bruxellesom oko izgradnje drugog kolosijeka pruge od Dugog Sela do Križevaca. Iz EU fondova će biti plaćeno 85 posto vrijednosti projekta. Posao vrijedan 1,239 milijardi kuna dobio je domaći konzorcij, a sada sve ovisi o odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave koja treba odlučiti o žalbi na izbor izvođača.

Kad je riječ o nizinskoj pruzi, tu je stvar puno kompliciranija. Konzultanti Europske komisije odbacili su projekt koji je napravljen u vrijeme HDZ-ove Vlade ustvrdivši da je on potpuno neisplativ. Uključivao je izgradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac te izgradnju potpuno nove pruge od Karlovca do Rijeke. Iz Bruxellesa su rekli da to neće sufinancirati te su u HŽ Infrastrukturi kao nositelju projekta krenuli u preprojektiranje. Prema novom projektu, izgradnja novog kolosijeka od Hrvatskog Leskovca do Karlovca stajala bi 250 milijuna eura, odnosno 100 milijuna manje nego u prethodnoj varijanti. Za ovu dionicu u tijeku je izrada projektne dokumentacije, a procjene su da bi sva dokumentacija za aplikaciju Europskoj komisiji za sufinanciranje trebala biti završena do sredine 2017. godine.

Neisplativa trasa

Na potezu od Goljaka do Skradnika prvotno je planirana izgradnja nove pruge, a vrijednost radova je procijenjena na 650 milijuna eura. Iz Europske komisije su i to proglasili neisplativim te se u ovom trenutku radi na traženju optimalne trase na tom dijelu. Taj dio obuhvaća izgradnju obilaznice Karlovca, rekonstrukciju postojeće pruge od Karlovca do Mostanja i izgradnju jednog kolosijeka od Mostanja do kolodvora Belaj, izgradnju nove dvokolosiječne pruge do Skradnika te spoj Skradnika i Josipdola i rekonstrukciju Josipdola. Potom slijedi izrazito zahtjevna dionica Oštarije - Škrljevo u dužini 114 kilometara.

Čeka se studija

Tek će se pristupiti izradi studije izvedivosti koja bi trebala pokazati optimalan način modernizacije te dionice pruge. Na tom dijelu projektantima probleme stvara i činjenica da je dio područja zahvaćen Naturom 2000. Dokumentacija se tek treba napraviti za dionicu Škrljevo - Rijeka - Jurdane. S obzirom na ovakvu situaciju s dokumentacijom, teško je očekivati da bi izgradnja na nizinskoj pruzi mogla početi u sljedećih godinu i pol. Od Zagreba prema Botovu stanje je malo drugačije. Osim na dionici Dugo Selo - Križevci, čije je sufinanciranje odobreno, uskoro bi trebala biti završena dokumentacija za sufinanciranje izgradnje drugog kolosijeka na dijelu Križevci - Koprivnica. Vrijednost radova je procijenjena na 275 milijuna eura.

Ukupna vrijednost izgradnje i rekonstrukcije pruge od mađarske granice do Rijeke procjenjuje se na 3,6 milijardi eura. Izgradnjom dvokolosiječne pruge na ovom pravcu omogućio bi se razvoj Luke Rijeka i podizanje njene konkurentnosti. No, s obzirom na situaciju s projektima, u ovom trenutku je zapravo nemoguće procijeniti kada bi ova pruga mogla biti završena.