MENTALNI POREMEĆAJI

Stopa hospitalizacija zbog depresije se u posljednjih petnaest godina udvostručila

U dokumentu koji je Vlada uputila u javnu raspravu ističe se da je "gorući društveni problem u RH visoka stopa suicida"
 Darko Tomaš/CROPIX

Procjenjuje se da će samo depresija u ukupnoj populaciji do 2030. godine biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima, odmah nakon ishemijske bolesti srca, a i do sada je ekonomski teret uzrokovan poremećajima mentalnog zdravlja iznosio od 2,2 do 4,4 posto BDP-a u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a). Unapređenje i zaštita mentalnog zdravlja bitni su za cjelokupnu društvenu zajednicu radi podizanja kvalitete zdravlja građana, što pridonosi osobnom zadovoljstvu, socijalnoj uključenosti i produktivnosti cijele zajednice. Time se smanjuju potrebe za zdravstvenom skrbi te se potiče ekonomski i društveni razvoj.

Jedan je to od glavnih naglasaka "Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. - 2030.", koji je hrvatska Vlada uputila u javnu raspravu. Ima razloga za brigu jer, kako se navodi u spomenutom dokumentu, stopa hospitalizacija zbog depresije u Hrvatskoj se udvostručila u posljednjih petnaest godina. "Mentalni poremećaji vodeći su po broju dana bolničkog liječenja. Najveći broj dana bolničkog liječenja ostvaruju oboljeli od shizofrenije. Gorući je društveni problem u Republici Hrvatskoj i visoka stopa suicida", navodi se.

Pandemija i potresi

U Registru osoba s invaliditetom u siječnju 2021. registrirano je 142.238 osoba čiji su uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose funkcionalnom oštećenju iz skupine mentalnih poremećaja i mentalne retardacije, što je 23,9 posto svih uzroka invaliditeta. Osim toga, Hrvatska je uz pandemiju u 2020. godini bila izložena i razornim potresima u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, a ti događaji imaju snažan utjecaj na mentalno zdravlje u smislu pojavnosti akutnog stresnog poremećaja.

U 2019. godini zabilježene su 38.422 hospitalizacije (stopa 945,1 na 100.000) zbog mentalnih poremećaja, od kojih se gotovo 70 posto odnosi na osobe u dobi od 20 do 59 godina. Vodeći uzroci hospitalizacija iz skupine mentalnih poremećaja 2019. bili su mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom, s udjelom od 18,4 %, shizofrenija (15,1 %), depresivni poremećaji (11,5 %), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (7,2 %) te reakcije na teški stres, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (6,4 %).

Podizanje svijesti

Vlada namjerava podizati svijest o važnosti mentalnog zdravlja i čimbenicima koji ga podupiru - u načinu života, u obitelji, na poslu, u školama i vrtićima, u zajednici i širem društvu - te izraditi nacionalni program borbe protiv stigme psihičke bolesti. Također, za provedbu skrbi u zajednici prijeko je potrebno postojanje i drugih institucija, kao što su različiti oblici organiziranog i samostalnog stanovanja koji bi trebali zamijeniti domove socijalne skrbi.

Iz Banskih dvora kažu da će Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.- 2026. doprinijeti uvođenju novih modela skrbi za ključne zdravstvene izazove s ciljem pravodobne dijagnostike, liječenja i rehabilitacije bolesnika koji se temelje na visokim etičkim i moralnim normama, a vođeni su znanstveno utemeljenim spoznajama, kliničkim smjernicama i preporukama stručnih društava.

Hrvatska bi trebala imati veći broj psihijatara

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, onim za 2018. godinu, Hrvatska je u donjoj polovici ljestvice europskih zemalja rangiranih prema broju psihijatara na 100.000 stanovnika.

Pritom su zabrinjavajuće regionalne razlike, jer je u Gradu Zagrebu u zdravstvenoj službi zaposleno oko 14,8 psihijatara na 100.000 stanovnika, a u slavonskim županijama njih 7,2 ili upola manje, što očito može utjecati na dostupnost i kvalitetu skrbi, a i na radni stres i sagorijevanje u regijama u kojima nema dovoljno psihijatara.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:15