Stručnjaci upozoravaju: ‘Imamo šest mjeseci vremena da izbjegnemo katastrofu‘

Želimo li slijediti dobre ustavne i demokratske prakse, onda je ostalo samo šest mjeseci da se uredi pitanje izbornih jedinica. Upozoravaju na to ustavni stručnjaci, podsjećajući kako je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojem je upozorio na odstupanja u broju birača između pojedinih izbornih jedinica. Ona su sve veća, a nakon posljednjih izbora bilo bi upitno sastavljanje Vlade da je glas svakog birača jednako vrijedio. Popis stanovništva je najbolje pokazao koliko je problem golem.

Ne bude li novog zakona, idući bi se izbori morali poništiti, što bi bila katastrofa, ali je Ustavni sud može spriječiti.

Politički proces

Premijer Andrej Plenković kaže kako su "svi svjesni da je Popis stanovništva pokazao nove rezultate i da su odstupanja u broju stanovnika u pojedinim izbornim jedinicama nemala", ali napominje da do izbora ima još dvije godine, a u HDZ-u o tome još nije provedena temeljita rasprava.

Predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić ukazuje na to da se zakon, ako ćemo slijediti demokratske prakse po kojima se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu dana prije izbora, mora urediti do ljeta 2023. godine.

- Ustavni sud već je mogao, a može i sada pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama i ukinuti ga dok još ima vremena. To je oružje koje Ustavni sud do sada još nije koristio, ali bi mogao jer mu stoji na raspolaganju - kaže njezin kolega Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ustavni sud uvijek izlazi s priopćenjima, nastavlja Gardašević, napominjući da je to u redu, jer upozorava i daje prostor Saboru da ovo pitanje uredi kroz politički proces, ali pravno gledano, može sam reagirati, pokrenuti postupak i ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, čime bi prisilio Sabor da donese novi.

Sanja Barić ističe kako Ustavni sud nakon svojih izvješća i priopćenja u kojima je upozoravao da glas svakog birača ne vrijedi jednako ne bi mogao tolerirati još jedne izbore po istome modelu. Kada se ne bi promijenio Zakon o izbornim jedinicama, Ustavni sud bi, smatra Barić, iduće izbore morao proglasiti neustavnima.

Vrući krumpir

- Ako bi Ustavni sud izašao s izvješćem da su izborne jedinice neustavne, treba znati da izvješće ima neformalnu snagu i ne obvezuje. Izbori bi se mogli održati po postojećem zakonu, a onda je vrući krumpir na Ustavnom sudu. Tada bi, držeći se svojih upozorenja, morao proglasiti izbore neustavnima - kaže prof. Barić i dodaje kako je svima jasno da bi takvi izbori bili neustavni.

Situacija u koju bi došla zemlja kada bi se izbori proglasili neustavnima toliko je loša da ju ustavni stručnjaci niti ne žele komentirati te navode da Ustavni sud u rukama ima mehanizme kojima to može spriječiti.

Ustav, naime, niti ne predviđa mogućnost da se raspusti Sabor (a on se uvijek mora raspustiti prije nego što se provedu izbori za novi saziv), a da se ne izabere novi. Postoje ustavne situacije u kojima Vlada može nadomjestiti njegovu ulogu tako da donosi uredbe sa zakonskom snagom (njih Sabor naknadno potvrđuje), ali su iz toga izuzeta sva pitanja koja se odnose na izborno zakonodavstvo.

Dogovor s oporbom

Ustav predviđa situaciju u kojoj se nakon izbora ne može sastaviti nova vlada (tada predsjendik Republike formira privremenu nestranačku vladu), ali ne i situaciju u kojoj ne bi bilo Sabora. Naime, kada bi se izbori za Sabor proglasili neustavnima jer nisu provedeni po ustavnom zakonu, oni bi se poništili i ne bismo imali parlament te ne bi imao tko donijeti novi zakon usklađen s Ustavom po kojemu bi se proveli novi izbori.

- Poništavanje izbora je scenarij koji je još daleko i pitanje je što bi s time bilo. Ne bih se upuštao u analizu toga, to prije što ima još dvije godine do izbora - kaže prof. Gardašević.

Prof. Barić kaže da se Zakon o izbornim jedinicama donosi običnom većinom, što znači da ga vladajući mogu donijeti sami iako bi bilo dobro kada bi se oko toga postigao dogovor s oporbom.

- Svaki nacrt izbornih jedinica favorizira nekoga i nijedan nije neutralan - kaže prof. Barić, uz napomenu da su svi modeli poznati i naprosto se mora donijeti odluka koji će se uzeti i ugraditi u novi zakon.