STRUČNJACI UPOZORAVAJU ‘Milanović je u krivu. Država može i mora biti puno jeftinija’

Država nam je skupa, a takva će i ostati - izjavio je nedavno na Danu poduzetnika premijer Zoran Milanović.

Ova izjava predsjednika Vlade nije naišla na odobravanje poduzetnika i ekonomskih analitičara. Umjesto da prvi čovjek države zagovara reforme i promjene, on zapravo kaže da nam nije dobro, da trošimo više nego što zarađujemo, a da on ipak ne misli nešto mijenjati.

- Ta izjava zapravo znači da idemo prema bankrotu, ali da se zbog toga premijer previše ne uzrujava - tumači makroekonomist Željko Lovrinčević, koji smatra da premijer očito ima nekih važnijih poslova od toga da sredi stanje u državi.

Lovrinčević ukazuje na činjenicu da nam je već 10. kvartal zaredom BDP u padu te da treba napraviti značajne promjene ako mislimo preživjeti.

- Država mora biti manja, lakša i fleksibilnija, počevši od teritorijalnog preustroja i javne uprave, pa sve do zdravstva, školstva, sudstva... Mi živimo nenormalnu paralelnu stvarnost. Trošimo više nego što privređujemo i ako se ne krene u reforme, bankrotirat ćemo - upozorava Lovrinčević.

Premijer očito misli do kraja godine prodati autoceste, a onda, kaže Lovrinčević, baš ga briga što će biti.

- Cilj ove Vlade jest zadržati se na vlasti do kraja mandata. Oko 5,5 milijardi kuna iz drugog mirovinskog stupa potrošit će se, a onda 2016. dolazi novi porezni udar od barem tri milijarde kuna kroz poreze na kapital i imovinu. A na ovakvu ekonomiju to samo znači produžetak recesije. Mi smo jedina država u Europi koja ima 10 kvartala zaredom pad BDP-a s istom Vladom na čelu - kaže Lovrinčević.

Saša Cvetojević, poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru, mobilnim telekomunikacijama te u distribuciji robe široke potrošnje, te vlasnik i suvlasnik nekoliko tvrtki, smatra pak da stvari uvijek mogu biti bolje, efikasnije i jeftinije.

- To sam naučio u 25 godina svog poduzetničkog staža jer me tržište na to prisililo. Naša je usluga bila sve bolja i sve jeftinija, a svi oni koji se nisu prilagodili propali su. Nema ih više - svjedoči o svojim iskustvima ovaj poznati poduzetnik i član hrvatske mreže poslovnih anđela.

Prema njegovu mišljenju, država u današnjim uvjetima mora biti jeftinija i kvalitetnija jer sve je podložno promjenama, pa tako i državni aparat. Jedan od načina za to je smanjenje preglomazne državne uprave, ali i jedinica teritorijalne uprave i samouprave.

- Ja nisam za smanjenje plaća u upravi onima koji dobro rade svoj posao. Ali bi svakako bilo dobro ukinuti nepotrebne agencije i smanjiti broj jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave. Zašto mi imamo toliki broj ministarstava kad, primjerice, Finska ima samo osam ministarstava? - retorički pita Cvetojević i odmah odgovara:

- Neka ministarstva ne trebaju postojati. Tu se sigurno mogu napraviti uštede. Neke agencije također ne moraju postojati u ovom obliku, a ne moraju niti imati tolike troškove - zaključuje Cvetojević.

Da država može biti onoliko skupa koliko njeno gospodarstvo generira novca, smatra Branko Roglić, jedan od najuspješnijih i najbogatijih hrvatskih biznismena, vlasnik Orbica i još niza drugih tvrtki. Roglić kaže kako se država mora prilagoditi gospodarstvu i da mora postojati ravnoteža između realne ekonomije i državne potrošnje.

- Ako trošimo više od toga, onda javnu potrošnju plaćaju vjerovnici, a to dugoročno znači stečaj! - upozorava Roglić te dodaje i da ako se ništa ne promijeni, mi ćemo se i dalje zaduživati i živjeti na tuđi račun.

Rješenje za skupu i neefikasnu državu, smatra Roglić, jest potpuno restrukturiranje, smanjenje funkcija države i prilagodba realnom gospodarstvu.

- Treba smanjiti broj županija na pet ili šest, broj općina na stotinjak ili 60, a sve te brojne agencije treba također integrirati u nekoliko većih. Uz to, treba restrukturirati javna i državna poduzeća i od njih napraviti profitabilne tvrtke koje će onda uplaćivati dobit u proračun. Time smanjujemo presiju prema realnom sektoru. I naravno, treba parafiskalne namete svesti na najmanju moguću razinu - savjetuje Roglić.

Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica dao je, pak, dobru usporedbu kada je govorio o skupoj i velikoj državi.

- Država je kao ruksak. Ako je velik, onda s njim na leđima ne možete brzo trčati, a ako je manji, onda možete puno brže trčati i dalje stići - slikovit je Josip Tica.

Ovaj ekonomski stručnjak kaže da ne zna na što je točno premijer mislio kada je govorio o skupoj državi koja će i dalje biti takva.

- Ako je premijer govorio o udjelu države u ukupnom godišnjem proizvodu, to je manji problem. Ako je mislio na to, onda država može ostati u istom udjelu s boljom uslugom prema građanima. No, puno je veći problem ako je mislio da će država isto koštati, a da će biti jednako nekvalitetna. Ako je na to mislio, onda ta izjava sluti na crno i ne omogućava bolju perspektivu društvu i, u konačnici, javnom sektoru - smatra Tica.

U trenutku kada ekonomija raste, zaključuje Josip Tica, raste i javni sektor. Zato treba promišljati o tome kako potaknuti gospodarstvo da se BDP počne dizati, a s time se povećava i količina novca koja ide prema javnom sektoru.

- To jedino mogu politike koje su usmjerene ka rastu. A to sigurno ne može napraviti javni nego privatni sektor - poručuje Josip Tica.