EKONOMSKI PROBLEM

Svaka treća tvrtka ne može vraćati kredit

U crnom scenariju, kada bi kuna oslabila 10 posto, a BDP pao 1,2 posto, imali bismo ukupno 25 posto loših kredita!

Iznos kredita koje poduzeća i građani ne mogu vraćati na vrijeme lani je porastao za 5,3 milijarde kuna, pa je ukupan iznos loših kredita dosegao razinu od 44,8 milijardi kuna. Njihov udjel u ukupnim kreditima banaka, kako pokazuju podaci HNB-a, porastao je u 2013. sa 13,9 na 15,6 posto. To je sporiji rast nego posljednje dvije godine, ali trend povećanja broja onih koji ne mogu vraćati kredit na vrijeme nije zaustavljen.

Loši trendovi

Pritom je najteže stanje kod poduzeća koja imaju teškoća s vraćanjem čak 28,1 posto kredita, što iznosi 20,5 milijardi kuna. U HNB-u očekuju da će se loši krediti nastaviti povećavati i u ovoj godini, što će i dalje opterećivati bilance banaka. Građani zaduženi u švicarskim francima vjerojatno će nešto lakše otplaćivati kredite nakon što im je smanjena kamatna stopa, ali to neće bitnije utjecati na konačni rezultat. U osnovnom ili optimističnom scenariju, koji pretpostavlja rast BDP-a od 0,7 posto, HNB procjenjuje da će na kraju ove godine udjel loših kredita doseći 19 posto. U crnom scenariju, međutim, kada bi kuna oslabila 10 posto, a BDP pao 1,2 posto, udjel loših kredita dosegao bi čak 25 posto. No, u HNB-u ističu da je takav scenarij gotovo neostvariv, on više služi za testiranje otpornosti sustava. U proteklih 20 godina kuna je samo jednom izgubila 10 posto vrijednosti, u vrijeme ruske krize 1999. K tome, tada su devizne rezerve HNB-a bile značajno manje nego što su danas, pa je i mogućnost obrane stabilnosti tečaja daleko veća.

No, čak i kada bi se to dogodilo, smatraju u HNB-u, bankarski je sustav dovoljno kapitaliziran da bi mogao podnijeti i takav šok. Adekvatnost kapitala banaka trenutačno iznosi 21,3 posto i kada bi se iz kapitala pokrivali svi loši krediti, taj omjer bi pao na oko 13 posto, što je i dalje iznad propisane razine.

U posljednjem kvartalu 2013., u skladu sa zahtjevima HNB-a, banke su počele izdvajati veće rezervacije za kredite koje potencijalno neće moći naplatiti, što im je osjetno smanjilo dobit. Prema podacima HNB-a, dobit prije oporezivanja lani im je iznosila milijardu kuna, dok je u 2012. bila 3,4 milijarde kuna. Od 30 banaka, 15 ih je godinu završilo u gubitku, nekoliko više nego godinu prije.

Ispravljene procjene

No, ono što u HNB-u smatraju bitnim je da “na operativnoj razini nema diskontinuiteta u poslovanju banaka”. Riječ je samo o tome da su ranijih godina preoptimistično procjenjivale svoju imovinu i to je sada ispravljeno. Troškovi “ispravka vrijednosti” iznose 2,1 milijardu kuna i najviše su utjecali na konačne rezultate. Da se razina pokrivenosti loših kredita održavala na adekvatnoj razini, dobit banaka bila bi oko 2,5 milijarde kuna.

Konačni rezultati mogli bi biti i nešto manji jer ne samo HNB, već i vlasnici banaka traže da se imovina iskaže konzervativnije nego proteklih godina. U HNB-u smatraju da je to dobro jer se time smanjuje potencijalno opterećenje kapitala lošim kreditima. Uz sve rizike, ističu, bankovni sustav i dalje je vrlo stabilan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 09:43