IZVJEŠĆE

Svaki peti radnik u hrvatskom zdravstvu povremeno uzima lijekove za smirenje

Najviše pritužbi građana Pučkoj pravobraniteljici u 2021. odnosilo se na zdravstvenu zaštitu
 Ante Čizmić/Cropix

"Hoće li itko snositi odgovornost zbog činjenice da sam čekanjem šest mjeseci na rješenje od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje završila kao beskućnik, kopala po kontejnerima da bih preživjela i zatražila jednokratnu novčanu pomoć od Centra za socijalni rad Novi Zagreb... Koliko ste do sad ljudi oštetili svojim nemarom i neradom poput mene... Kako ste sijali tako i požanjite, a na meni ste posijali nepravdu, bol i patnju"...

Pismo žene koja je u pandemijskoj godini ostala bez posla, a zbog sporosti Zavoda za zapošljavanje koje joj je trebao osigurati pravo na naknadu za nezaposlene završila i na ulici, jedno je od 3.480 pisama i pritužbi koje su građani prošle godine uputili uredu Pučke pravobraniteljice,Tene Šimovnović Einwalter.

U 2021 godini, njezin je ured kao opunomoćenik Sabora za zaštitu ljudskih prava građana rješavao 5.769 predmeta, 4.562 su novootvorena u prošloj godini, od čega su 3.480 slučajeva temeljem dojava samih građana. Pučka pravobraniteljica dala je tijelima vlasti 156 preporuka usmjerenih na otklanjanje uočenih nedostataka i nepravilnosti u postupcima tijela vlasti i javnih službi u postupcima prema građanima.

Ističući kako ovo izvješće predaje u neizvjesnom vremenu višestrukih kriza- rata u ukrajini, epidemije koja još traje i posljedica potresa, Pučka pravobranteiljica apelirajući na sve državne institucije da učine pojačani napor u rješavanju uočenih problema.

A najviše pritužbi građana u 2021 odnosilo se na zdravstvenu zaštitu u okolnostima epidemije, te na posljedice potresa na Baniji i Zagrebu i okolici.

"Molim pomoć zbog traženog termina pregleda za operativni zahvat onkološkog bolesnika sa zloćudnim tumorom od skoro 10 centimetara kojem je operacija dva puta odgođena"- jedno je od pisama upućenih Pučkoj pravobraniteljici.

Građani su se lani učestalo žalili na otežan pristup liječnicima, ukjučujući i liječnike opće prakse, dugotrajna čekanja na hitne liječničke zahvate i pretrage. "Vidite odgovor koji sam primila za naručeni pregled!?! Do 2023. godine tko živ tko mrtav -po ovome ovo drugo je izglednije", pisala je Pravobraniteljici žena koja je na pretragu traženu 2021. naručena tek 2023.

Javljali su se i oni koji uslijed kompliciranja simptoma Covida nisu mogli doprijeti do hitne pomoći "Nekoliko sam noći sam, inhalacijama i raznim narodnim lijekovima pokušavao sniziti temperaturu i držati dišne puteve prohodnima", pisao je čovjek koji žalio na kaos na odjelu hitne pomoći jedne bolnice iz kojeg se vrati kući jer nakon dvostanog čekanja nije uspio doprijeti ni do trijažne sestre.

Gomilanje problema vezanih s upravljanjem u zdravstvenom sustavu u okolnostima epidemije dodatno su se zaoštravali", navodi se u Izvješću i ističe slučaj zagrebačkog KBC-a Sestre milosrdnice u kojem su u jednom trenutku su svi radiolozi Klinike za tumore koja skrbi o najtežim pacijentima bili na bolovanju, zbog čega su se morale odgoditi hitne radiološke terapije.

Pravobraniteljica upozorava na kronični manjak zdravstvenog osoblja. Među zdravstvenim radnicima koji su podnijeli najveći teret epidemije sve je više zahtjeva za psihloškom podrškom zbog dugotrajnih fizičkih i pshičkih napora kojima su izloženi. Zbog sidnorma sagorijevanja na poslu i stresa, u zadnjim je mjesecima prošle godine, navodi se u izviješći, lijekove smirenje uzimalo je 22,4 posto radnika u zdravstvu.

Zbog učestalih pritužbi građana na nemaran, ignorantski, neprimjeren odnos državnih službenika poput primjera navedenog na početku ovoga teksta, Pučka je pravobraniteljica u izvješće za 2021 po prvi put uvela novo poglavlje pod nazivom - Pravo na dobro upravljanje.

"Građani su nam se obraćali povodom postupanja državnih službenika koji su im uskraćivali informacije, pogrešno ih informirali ili ih nisu na vrijeme obavijestili o bitnim informacijama za njihov status kao i na neprofesionalno i nepristojno ophođenje prema njima kao strankama..." navodi Tena Šimonović Einwlater u izvješću. Ističe da je upravo takav odnos velikim dijelom zaslužan što samo 33 % hrvatskih građana vjeruje javnoj upravi (na razini EU-a 52% građana vjeruje javnoj upravi). I inače nisko povjerenje hrvatskih građana u institucije, u okolnostima pandemije se, upozorava pravobraniteljica dodatno smanijlo.

Građani se žale da ne mogu stupit u kontakt sa tijelima državne uprave, na sporost u njihovu postupanju, na nepravilnosti u postupcima i pretjerano formalističan pristup. Postupci i procedure su, ističe Pravobraniteljica, su često komplicirani i popraćeni nejasnim uputama. Državna je uprava stoga, prvenstveno dužna informirati građene gdje i kako mogu ostvarit svoja prava i dobiti usluge javnopravnih tijela, a zatim takve informacije i adekvatno primijeniti- ističe Pravobraniteljica u izviješću.

U kontejnerima živi 4823 ljudi, a 65 posto ih ima kronične bolesti

Kad su posrijedi pritužbe građana pogođenim potresom, u najtežoj su situaciji, ističe Pučka pravobraniteljica, oni smješteni u kontejnerima.

Dvije godine od zagrebačkog i godinu dana od banijskog potresa, još uvijek na području Zagreba, te triju županija, Zagrebačke, Karlovačke i Sisačko Moslavačke 4.823 ljudi živi u kontejnerima. Anketa provedene na 66 posto stanovnika kontejnerski naselja u Sisačko molavačkoj županiji pokazuje da u njima pretežno živi starije i siromašniije stanovništvo.

Čak 65% ih ima kronične bolesti, a 25% ih pati od psihičkih bolesti - anksioznost, PTSP, depresije... Oko 65% njih smatra da nema dostupnost pravnoj službi, ili čak ne zna da ona postoji, a 63% ih je izjavilo da nemaju pravovaljane informcaije o obnovi. Među školskom djecom koja borave u kontejnerima 80 posto ih nema poseban prostor za učenje...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:08