MASOVNO CIJEPLJENJE

Svaki tjedan stizat će po 100.000 doza: Otkrivamo sve detalje plana 3. faze cijepljenja

Do 30. lipnja cijepit će se 55 posto odraslih, a do kraja ljeta 70 posto
 Nikolina Vukovic Stipanicev/CROPIX

Hrvatska bi u drugoj polovici travnja s jednom dozom cjepiva protiv koronavirusa trebala cijepiti sve starije od 65 godina, do 30. lipnja trebalo bi biti cijepljeno 55 posto ukupne odrasle populacije, a do kraja ljeta 70 posto. U Zagrebu bi pak napokon od sredine travnja trebala krenuti i treća faza masovnog cijepljenja na Velesajmu koja će obuhvatiti sve one koji su se prijavili na platformi cijepise.zdravlje.hr., i to prema redoslijedu prijava.

U tjednu kad smo zabilježili značajno povećanje broja novozaraženih koronavirusom, u četvrtak navečer stigle su dobre vijesti iz Bruxellesa, gdje je dogovoreno da će do kraja lipnja Hrvatskoj biti isporučeno dodatnih 747.000 doza cjepiva Pfizera, a u ovom mjesecu bismo trebali dobiti 600.000 doza različitih proizvođača, što je više nego u prva tri mjeseca ove godine ukupno, te nam to napokon omogućuje da krenemo s masovnim cijepljenjem.

Turistički djelatnici

Već u ovom tjednu stiglo je više od 120.000 doza cjepiva, Zagreb je u petak dobio 30.000 doza AstraZenece, pa u srijedu, kaže ravnatelj "Štampara" Zvonimir Šostar, kreću s masovnim cijepljenjem na Velesajmu gdje će dnevno cijepiti oko 5000 ljudi.

- Idemo završiti tu drugu fazu, a onda od 15. travnja ulazimo u treću fazu gdje ćemo pozivati sve Zagrepčane prijavljene na platformi cijepise.zdravlje.hr. Građani će dobiti točne termine i kako su se prijavljivali, tako ćemo ih i pozivati. Molimo sve da dolaze u točno vrijeme, a ne ranije kako se ne bi stvarale gužve - poručuje Šostar te dodaje da će se cijepiti i oni koji su se prijavljivali kod svojih liječnika, jer su ih oni morali upisati na platformu. I ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak potvrđuje da bi treća faza cijepljenja mogla krenuti sredinom travnja.

- Mi smo sad na polovici druge faze cijepljenja u cijeloj državi, ali postoji i određeni broj ljudi iz te faze koji se ne žele cijepiti, pa vjerujem da bi 15. travnja u Zagrebu mogla krenuti treća faza. Odredit ćemo gospodarske prioritete za cijepljenje, a sav višak slat ćemo na punktove za masovno cijepljenje - kaže Capak.

Ministrica turizma Nikolina Brnjac rekla je u petak kako očekuje da se turistički djelatnici počnu cijepiti u svibnju. Hrvatska je sad s ovim dodatnim dozama Pfizera prešla brojku od 9 milijuna naručenih doza, a i s time ćemo do 30. lipnja biti ispod prosjeka EU, jer će Unija biti na 65 posto, a Hrvatska na 55 posto cijepljenosti. Taj bi omjer bio i puno gori da nisu dogovorene ove dodatne doze jer bi u Hrvatsku po proporcionalnom sistemu "pro rata" stiglo tek 90.000 doza u drugom kvartalu. Sad je Hrvatska na 11,4 posto odraslih cijepljenih s jednom dozom, dok je EU prosjek 13,9 posto.

Nije još poznato koje će nam količine stizati tjedno od tih dodatnih doza, ali može se očekivati više od 50.000 doza svaki tjedan do kraja lipnja. Uz to, trebalo bi nam stizati i od 50.000 do 70.000 doza koje smo ranije naručili, što znači da bi tjedno mogli imati više od 100.000 doza.

Dobitnici i gubitnici

Pregovori oko ovih dodatnih doza, prenose izvori, bili su poprilično teški. Hrvatska je zastupala stav da veću količinu cjepiva trebaju dobiti one države koje imaju ispodprosječnu cijepljenost zbog toga što su se kladile na AstraZenecu, koja je u EU isporučila tek 30 posto od ugovorenih doza, a u Hrvatsku tek 17 posto. Uz Hrvatsku, dobitnici ovog dogovora su i Bugarska, koja ima najmanju procijepljenost, te Latvija, Estonija i Slovačka, dok su najveći gubitnici ispali Česi. Naime, dogovor je postignut između 24 države članice, a njemu se nisu priključile Austrija, Češka i Slovenija jer su zahtijevale veću količinu doza za sebe, iako će sve tri države u srpnju biti iznad prosjeka EU.

Na to nikako nisu pristajale druge države i austrijski kancelar Sebastian Kurz i njegovi kolege iz Slovenije i Češke ostali su izolirani. Nije dobro ni primljeno to što se Kurz fotografirao s ruskim veleposlanikom u trenutku kad se pričalo o solidarnosti, a znakovito je da ga njemačka kancelarka Angela Merkel prije dva tjedna nije htjela ni primiti u Berlinu. Na kraju se 19 država odreklo dijela svojih doza od ukupno 10 milijuna koje stižu u drugom, umjesto u četvrtom kvartalu.

Austrija i Slovenija dobile su nešto nego da su se odrekli dijela svojih pro rata doza, ali u četvrtom kvartalu neće dobiti ništa. Međutim, Češka, koja je najteže pogođena država u EU, zbog toga što nije pristala na dogovor, dobila je čak i manje nego da se priključila mehanizmu solidarnosti. Za ovaj princip da se osim načela pro rata gleda i procijepljenost, s obzirom na probleme s AstraZenecom, Hrvatska se zalagala na stručnom tijelu Vijeća, tzv. Steering Boardu, međutim tu se nije mogao postići dogovor jer su se tom modelu protivile skandinavske zemlje i Malta.

Nakon toga održano je i Europsko vijeće, nakon čega su neke države promijenile stav i onda je zaključak bio da se u "duhu solidarnosti" pronađe rješenje za raspodjelu tih doza i da se pregovori sele u Odbor stalnih predstavnika (veleposlanika). Portugalsko Predsjedništvo na stol je stavilo prijedlog da se 70 posto doza razdijeli svima, a 30 posto da ide na ovih pet država. I to je na kraju i prihvaćeno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 20:20