DUBROVNIK: NAJVEĆA FESTA

Sveti Vlaho ne smije nikada služiti politici

Dubrovčani u skladu s tisućljetnom tradicijom obilježili blagdan zaštitnika svoga grada
 Admir Buljubašić/CROPIX

DUBROVNIK - Dubrovnik je u srijedu 1038. put proslavio blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Vlaha, a misno slavlje kojemu je pred dubrovačkom prvostolnicom prisustvovalo više tisuća hodočasnika i uzvanika predvodio je šibenski biskup msgr. Ante Ivas.

- Danas, više od tisućiti put, Dubrovnik pozdravlja svog svetog parca, zaštitnika i odvjetnika. Vjerujemo da to nije festa od jednoga dana na godište nego trajna, sveta duhovna baština ovog Grada koji je čuva i njeguje kao dragocjeni miraz, kao nasljedstvo, kao patrimonij.

UNESCO-ova zaštita

Njime je obogatio svaku novu generaciju, u svim vremenima koja su često bila nasmrt prijeteća, od “velike trešnje” do Dakse, još neisplakane u svom vapaju za pravdom, do krvave opsade, razaranja i domovinske obrane - naglasio je msgr. Ivas.

Minule 2009. godine svijet je prepoznao festu Sv. Vlaha i zajedno s hvarskom Procesijom za križem uvrstio je na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine, duhovne baštine. Kao da su neki dobri, mudri i za sudbinu svijeta zabrinuti ljudi htjeli poručiti svemu svijetu, a ponajviše staroj Europi za koju je papa Ivan Pavao II. rekao da je izgubila svoju kršćansku dušu i opredijelila se za kulturu smrti, da ne zaboravlja olako svoju duhovnu baštinu, svoju kršćansku kulturu života - rekao je šibenski biskup u svojoj propovijedi uz blagdan dubrovačkog parca. Podsjetio je i da je Dubrovnik prihvatio tog sveca za svog zaštitnika još od svećenika dum Stojka koji ga je davne 971., kako kažu izvori, susreo na Pustijerni u crkvi Sv. Stjepana kako s nebeskom vojskom čuva Grad od mletačkih osvajača.

Poput uljanice

- Sv. Vlaho je, za razliku od mnogih koji su to htjeli biti, trajni zaštitnik, neizbrisivi znak i znamen, on je naša stvarna spasonosna baština koja se ne smije rasprodavati u bescjenje. Velika je šteta biti ravnodušan prema tom patrimoniju koji se ne smije izdati ili predati bilo kojem blagu, sili ili politici za interes - istaknuo je, uz ostalo, propovjednik i nastavio:

- Sv.Vlaho je zaštitnik od bolesti grla i glasnica i pomaže nam udisati čisti zrak u ovoj zagađenosti, usred navale vijesti koje truju međuljudske i međunarodne odnose, te da budemo glasnici vijesti koje zbližavaju i grade, a ne ruše. Sv. Vlaho je uljanica s trajno upaljenim žiškom - luminom koja gori trajno, jer svaki naraštaj u nju ulijeva ulje službe, molitvi i nadanja. Dolijmo i mi svetog ulja da nam Vlahova uljanica put rasvijetli. Živimo i otvorimo jedra, da lađe naših obitelji i crkve zaplove napunjene narodnom baštinom, prkoseći svim olujama, neverama i nevjerama - poručio je u svojoj propovijedi biskup šibenski msgr. Ante Ivas.

Euharistijskom slavlju pred dubrovačkom katedralom, koje je prethodilo procesiji, prisustvovali su brojni crkveni velikodostojnici. Među njima bili su i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar, te svećenici i redovnice iz dubrovačke biskupije. Na velikoj dubrovačkoj festi među približno četiri stotine uzvanika iz zemlje i inozemstva bili su i predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sa suradnicima, župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, te drugi predstavnici državnih i lokalnih vlasti.

Armenci na Festi svetog Vlaha

Proslavi blagdana dubrovačkog zaštitnika bio je nazočan i armenski biskup Nareg Alemezian, izaslanik katolikosa Arama I. iz Cilicije. Biskup Alemezian podsjetio je na život Sv. Vlaha, liječnika, biskupa i mučenika koji je, prema predaji, rođen u Sebasti u tadašnjoj Maloj Armeniji, odnosno današnjem Sivasu u Turskoj, gdje je živio početkom 4. stoljeća. Istaknuo je kako je Sveti Vlaho, na armenskom Sourp Vlas, jedan od popularnijih i čašćenih svetaca u kršćanstvu kojemu se pripisuju mnoga čudesa. U znaku Armenije ove su godine i brojna popratna događanja, među kojima i koncert “Pozdrav Dubrovniku iz Armenije”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2024 00:43