SVI ŽELE STUDIRATI Velika većina hrvatskih učenika želi na fakultet

Bez obzira na to imaju li u osnovnoj školi zaključene dvojke, trojke, četvorke ili petice, u prosjeku 83 posto današnjih 14-godišnjaka želi jednoga dana upisati studij. Pritom su djevojčice ambicioznije: na faklultet ih želi 88 posto - naspram 77 posto dječaka.

Podatak da želi studirati i 70 posto učenika koji su iz najbitnijih predmeta u sedmom razredu imali zaključene trojke, a istu želju ima i više od trećine učenika kojima je iz matematike, hrvatskog i stranog jezika zaključena dvojka, zabrinuo je istraživače.

Premda se činjenica da je studiranje postalo univerzalan cilj može činiti pozitivnom, ona je, kažu, istovremeno zabrinjavajuća jer za značajan dio učenika visoka očekivanja mogu biti i izvor frustracija. Posebno za učenike koji u osnovnoj imaju prosječan ili ispodprosječan uspjeh, a istovremeno se nadaju da će njihov obrazovni put trajati još desetak godina.

- U kombinaciji s relativno slabo razvijenim navikama učenja i činjenicom da obrazovni sustav ne uči učenike kako učiti, takve aspiracije mogu imati i negativne društvene posljedice - smatraju Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, koji su proveli prvo istraživanje ove vrste na populaciji 4716 učenika četvrtih i osmih razreda.

U istraživanju “O učenju 2014.” koje je obuhvatilo svih 109 osnovnih škola u Zagrebu ističe se podatak po kojemu 80 posto djece tvrdi: “Roditelji očekuju da ću jednoga dana ići na fakultet”.

Čak i onda kada dijete u sedmom razredu ima zaključenu kombinaciju ocjena ključnih predmeta dovoljan, dovoljan i dobar, više od 50 posto učenika tvrdi da njihovi roditelji očekuju da će upisati studij.

- To je u izrazitom neskladu s podacima o navikama učenja koje pokazuju da gotovo dvije trećine učenika uči isključivo prije pismenog i usmenog ispita, a više od 40 posto često ili gotovo uvijek prepisuje domaće zadaće - kažu istraživači.

Michelle Braš Roth, PISA menadžerica za Hrvatsku, procjenjuje da je želja 83 posto osnovaca da jednoga dana studiraju dijelom razumljiva zbog činjenice da srednjoškolska razina više nije dovoljna današnjem tržištu rada, a tzv. plavi ovratnici, radnička, odnosno industrijska zanimanja, uglavnom su izgubljeni. No, želje su, kaže, i nerealne.

- Našem tržištu rada i nije potreban toliki broj visokoobrazovanih stručnjaka. Želja za masovnim upisom studija je i riskantna. Većina današnjih mladih može sa sigurnošću očekivati da će njihova zanimanja tijekom vijeka nestati, a nastat će nova. To znači da će se oni morati dodatno obrazovati ili prekvalificirati - kaže Michelle Braš Roth, koja zagovara temeljite promjene u programima škola i studija.

Istraživanje se pozabavilo i pitanjem koju vrstu srednjoškolskog obrazovanja žele osnovci. U prosjeku 46 posto djece bira gimnaziju naspram njih 36 posto koji žele četverogodišnje strukovno obrazovanje.

Dok djevojčice u višem postotku biraju gimnazije, dečkima je izbor između strukovnog obrazovanja i gimnazija gotovo postotkom identičan (40-40). Da je trogodišnje škole na neki način pregazilo vrijeme daje do znanja podatak da te programe želi upisati samo 7,7 posto osnovaca.

Trenutačno, tek svaki drugi osnovac uspijeva upisati studij u godini završetka srednjoškolskog obrazovanja.