EKSKLUZIVNO

TAJNA ANALIZA PRIVATNIH FAKULTETA Čak pola ih nije zadovoljilo, jedan se mora odmah ugasiti

Jutarnji list prvi objavljuje nalaz međunarodnih recenzenata odnosno njihovo stručno izvješće

Sedam privatnih visokih učilišta u Hrvatskoj zadovoljilo je kvalitetom, isto toliko ih je poslano na svojevrsni popravni ispit, jedna visoka škola dobila je zabranu upisa studenata na godinu dana, a druga privatna visokškolska ustanova morat će prekinuti s radom - rezultat je akreditacijskog postupka kojega je u protekle tri akademske godine provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje u suradnji s međunarodnim recenzentima.

Visoka poslovna škola Minerva očekuje ovih dana pismo ministra znanosti Željka Jovanovića kojim joj se nakon sedam godina oduzima dopusnica za rad. U postupku akreditacije utvrđeno je kako je na toj privatnoj školi u Dugopolju pored Splita ozbiljno narušena kvaliteta. Studijski program nije u potpunosti usklađen s međunarodnim standardima, većini su nastavnika potrebna dodatna pedagoška znanja, a studenti nemaju dovoljno praktičnog iskustva, smatraju recenzenti.

Negativne preporuke

U izvještaju stručnoga povjerenstva kojega je dobio Jutarnji stoji kako je jedan od ključnih nedostatka uočen na Minervi taj da je “zbog naglaska na udovoljavanju zahtjevima studenata donekle narušen akademski kredibilitet”.

Minerva je osnovana 2007. i imala je dopusnicu za izvođenje stručnog studija informatičkog menadžmenta. Osamdesetak studenata za koje se sada traži rješenje zbirnjavanja plaća Minervi školarinu od 24.900 kuna godišnje.

“Ministarstvo znanosti je zaprimilo od Akreditacijskog savjeta negativnu preporuku za Visoku poslovnu školu Minerva te će postupiti sukladno toj preporuci. Radi provedbe preporuke, Ministarstvo je od Agencije zatražilo i prijedlog mjera za nastavaka studija postojećim studentima. U provedbi negativne preporuke vodit ćemo se načelom zaštite prava studenata koji nisu ni na koji način odgovorni za situaciju u kojoj su se našli”, kažu u MZOS-u.

Primjedbe za malu djecu

U Minervi su u šoku, a navedene manjkavosti smatraju, kažu, “primjedbama za malu djecu”. Nikako se ne slažu s ocjenom akreditacije na koju su u veljači uložili prigovor.

No, posebno povjerenstvo akreditacijskog savjeta zaključilo je da je njihov prigovor tek djelomično osnovan.

“Minerva svojim prigovorom nije dokazala netočnost i neutemeljenost naših navoda, pogotovo vezano uz primjedbu nejasnosti ključnih pokazatelja uspješnosti. Minerva nije dokazala da studenti imaju dostatno praktično iskustvo niti su dokazali da su ispravili nedostatke na koje su upozoreni”, zaključilo je povjerenstvo.

Osim Minerve, sedam visokih privatnih učilišta koji su prošli u zadnje tri akademske godine akreditacijski postupak moralo je na svojevrsni popravni ispit. Agencija im je zbog uočenih manjkavosti izdala tzv. pismo očekivanja. Ono signalizira da su ispunjeni minimalni kriteriji, no uočeni su nedostaci koje treba ukloniti u roku od tri godine. Zanimljivo je da ih se dobar dio jako potrudio ispravljati uočene mane.

Među njima je Visoka škola za menadžment i dizajn Aspira, osnovana 2009., u čijoj akreditacijskoj preporuci stoji zaključak kako je na Aspiriji narušena kvaliteta obzirom da nisu u potpunosti riješena pitanja povezana s ishodima učenja, a mnogi nastavnici imaju samo osnovna pedagoška znanja nužna za izvođenje nastave.

Bez laboratorija

Ta visoka škola sa sjedištem u Splitu ima 139 studenata na studiju sportskog menadžmenta, osmero zaposlenih nastavnika, 31 vanjskog suradnika i jednog znanstvenika te funkcionira isključivo od vlastitih prihoda. Među prednostima visoke škole u preporuci se navode vrlo pozitivna i prijateljska atmosfera i radno okruženje, a među slabostima - ograničene nastavne metode te skromna suradnja s gospodarstvom (ali izvrsna povezanost sa sportskim sektorom).

Pismo očekivanja dobila je i visoka škola Višnjan čiji su studiji usmjereni na sektor turizma i ugostiteljstva, a pohađa ih 219 studenata. Škola ima 12 nastavnika i niti jednog znanstvenika. Ozbiljne zamjerke uočene tijekom akreditacije su, međutim, što visoko učilište nema laboratorije niti su oni u planu, a internetska veza je slaba i ne odgovara potrebama studenata. Međunarodna je suradnja slabo razvijena, a među preporukama je i poboljšnje knjižničnog opusa.

Nadzorno osoblje

Više od 500 studenata upisano je u Visoku tehničku školu čiji je osnivač Grad Bjelovar, no prema podacima iz akreditacijskog izvješća oni su tijekom posjete recenzenata imali tek osam stalno zaposlenih, 50 vanjskih suradnika i niti jednog znanstvenika. Stručno im je povjerenstvo stoga preporučilo da poboljšaju omjer nastavnika i studenata. “Visoka tehnička škola je mlada institucija koja još nema svu potrebnu opremu. Raspoloživa oprema je suvremena ali nedovoljna (elektrotehnika) ili je uopće nema (biomedicinski simulatori)”, stoji u recenziji, uz primjedbu kako “ne postoji analiza uzroka dramatične prolaznosti studenata”.

No, kako na VTŠ-u izvode studij sestrinstva, najveći zadani prioritet im je da povećaju broj nadzornog nastavnog osoblja, budući da je riječ o struci koja se bavi ljudskim životima...

Utrostručen broj

Visoka poslovna škola s pravom javnosti, čiji je osnivač Pučko otvoreno učilište Zagreb, prošla je također s pismom očekivanja zbog ozbiljno narušene kvalitete. Međutim, kako su akreditacijski postupak prošli među prvima, dosad su stigli ispraviti nedostatke pa najavljuju upis 140 studenata marketinga i komunikacije uz školarinu od 19.950 kuna i obaveznu upisninu od 1995 kuna.

U posljednjih deset godina broj privatnih visokih učilišta porasao je triput. Na tri privatna sveučilišta, tri veleučilišta i 23 privatne visoke škole u ovome trenutku studira 12.556 studenata, što je oko šest posto ukupne studentske populacije.

NAJKVALITETNIJI

(dopusnica za rad)

Algebra

Libertas

VERN

ZŠEM

Visoka škola Effectus

Visoka škola N.Š. Zrinski

Visoka škola RRIF

SREDNJE KVALITETNI

(pismo očekivanja)

ACMT

Visoka škola Aspiria

Visoka škola Bjelovar

Visoka poslovna škola Zagreb

Visoka škola za sigurnost

Veleučilište Velika Gorica

Visoka škola Višnjan

NEKVALITETNI

(pred gašenjem)

Visoka poslovna škola Minerva

VERN: Provjeravali su nas po kriteriju kakav vrijedi za sveučilišta

Problema s pozitivnom ocjenom nisu imala velika privatna učilišta poput Zagrebačke škole ekonomije i managementa ili Libertasa, koji su prvi prošli postupak akreditacije još u 2010/11. Malih zapinjanja imao je VERN i to zbog, kažu, oštrijih kriterija.

- Za nas je upotrijebljen standard koji vrijedi za sveučilišta s objašnjenjem kako u našem strateškom planu piše da do 2020. imamo namjeru prerasti iz veleučilišta u sveučilište. To je neobično jer se nas ne akreditira prema namjerama nego prema našem sadašnjem djelovanju, komentiraju na VERN-u. Kako ističu, činjenica da su u međuvremenu ispunili uvjete iz pisma očekivanja zapravo govori da imaju standard sveučilišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:52