KORAK DO RJEŠENJA

Tihom diplomacijom zaštitit će se prava Hrvata, bit će to veliki uspjeh premijera Plenkovića

Politička se situacija uzburkala, a visoki predstavnik Christian Schimdt želi ispraviti pogreške

Izborni zakon u BiH uzrok je novog sukoba šefa države Milanovića i premijera Plenkovića

 Tom Dubravec/Cropix

Izborni zakon u BiH opet je bio tema na kojoj je hrvatski predsjednik Zoran Milanović otvorio verbalnu paljbu po visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, njemačkom parlamentu, ministru vanjskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, premijeru Andreju Plenkoviću, hrvatskim medijima, Saboru...

- Njemački parlament na inicijativu muslimanskog lobista iz SPD-a donosi neizbalansiranu rezoluciju, svojevrsni naputak. Bundestag se bavi BiH i ima veliki dizajn za BiH, dok Sabor šuti umjesto da isto tako donese deklaraciju i poruči da to neće proći - izjavio je Milanović i potom se okomio na Schmidta nazivajući ga Schwartzom i Schultzom.

Bonnske ovlasti

Isticao je da on godinu dana visokom predstavniku u BiH govori o problemu Izbornog zakona.

- On sada, 60 dana prije izbora ide u promjenu izbornog zakona i Ustava BiH. Sada je neki Schwartz uzeo stvari u svoje ruke! Koliko puta sam mu rekao... Je li to moja zasluga - postavljao je predsjednik sam pitanja pred novinarima i davao na njih odgovore, optužujući medije da ih ne zanima najvažnija stvar u ovome trenutku - Izborni zakon u BiH.

Visoki predstavnik ima, na osnovi bonnskih ovlasti, pravo promjene i nametanja zakona. Tako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u srpnju lani, uoči odlaska s te funkcije, izmijenio Kazneni zakon uvodeći zabranu negiranja genocida. A Schmidt je nametnuo vladi BiH obvezu financiranja izbora u iznosu koji je tražilo Izborno povjerenstvo. Prema dostupnim informacijama, promjena bi se odnosila na mehanizam biranja Hrvata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Na prošlim su izborima u taj dom izabrana dva Bošnjaka: Edim Fejzić i Anel Šahinović. Sada bi se predstavnici Hrvata za Dom naroda birali samo u županijama u kojima su zastupljeni s tri posto i više.

Riječ je o procesu tihe diplomacije koji je trajao određeno vrijeme, a u kojem su, uz hrvatsku Vladu, sudjelovali SAD, EU i Velika Britanija. Cilj je bio osigurati da nakon izbora ne dođe do preglasavanja Hrvata u Domu naroda jer bi to dovelo u pitanje mogućnost ostvarivanja njihovih temeljnih, zajamčenih prava. Stoga se, ako visoki predstavnik provede najavljeno, može reći da je riječ o velikom diplomatskom uspjehu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Hrvatski predsjednik Milanović već je ranije napadao rezoluciju i Adisa Ahmetovića osobno.

- Sponzor, odnosno autor te deklaracije se ne zove ni Hrvoje, ni Jovan, nego vjerojatno Muhamed. U toj deklaraciji se BiH zaziva kao građanska država. To je ustvari državna politika Njemačke. Što bismo mi trebali napraviti? Imamo Bošnjaka koji glumi građanina, penetrirao je u SPD… Gdje su tu Hrvati? Kukavičje gnijezdo - govorio je Milanović koji je Ahmetovića nazvao "Bošnjakom koji glumi građanina".

Na uvredljive Milanovićeve izjave reagirao je i zastupnik u Bundestagu Josip Juratović braneći svog kolegu iz SPD-a, no ipak nije mogao utjecati na sadržaj dokumenta koji je Bundestag na kraju usvojio.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pozdravio je u srijedu "napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi upravo te reforme uklonile sve one oblike diskriminacije u izbornom procesu i kako bi mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces".

Dugi pregovori

- Opet je počeo vrijeđati, omalovažavati. Riječi koje upućuje drugima opisuju njega samoga. Ne želimo se valjati po blatu u koje nas gura, neka se valja sam u njemu - kaže Grlić Radman i napominje da može samo ponoviti ono što je već ranije rekao premijer Plenković, te da podržava visokog predstavnika Schmidta.

Ministar ističe da je situacija dinamična, da se uzburkala politička i ostala javnost i treba vidjeti rasplet. - Schmidt ima najbolje namjere, ali očito mora sa svima razgovarati, a svatko ima neki svoj zahtjev, viđenje - kazao je Grlić Radman i podsjetio na Plenkovićev angažman u ovom pitanju, posebno ističući 12. lipnja u Bruxellesu kada je na Europskom vijeću okupio političke lidere na temu BiH.

Plenković je u petak rekao da su se pregovori oko Izbornog zakona u BiH vodili dvije godine i nisu doveli do konačnog rezultata. - Schmidtov cilj je barem donekle popraviti što se može i da Hrvati nakon izbora budu u mogućnosti sudjelovati u vlasti na način da to budu legitimni predstavnici u vlasti - izjavio je premijer.

Za Milanovića je rekao da je "vanjskopolitička štetočina kakvu Hrvatska nikad nije vidjela. Čovjek koji je napravio toliko štete, nema koje mostove nije porušio".

BOŠNJAČKE STRANKE PROTIV PRIJEDLOGA

"Prijedlog će dovesti do novih etničkih podjela"

Iznenadni prijedlog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta da će oko dva mjeseca prije izbora promijeniti izborni zakon uzbunio je duhove u Sarajevu.

Većina tamošnjih građanskih stranaka smatra da je to podilaženje "etničkim strankama" i jačanje "etnodemokracije", a ne put ka jačanju europskih vrijednosti i demokracije. I Dervo Sejdić, koji je svojedobno zajedno s Jakobom Fincijem podnio tužbu da su pripadnici nacionalnih manjina onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH, pozvao je Christiana Schmidta da "još jednom promisli" jer njegov prijedlog izmjena izbornog zakona nije dobar. Smatra da jača nacionalne stranke i, kako kaže, "stvara rasističku državu" jer diskriminira više od 400 tisuća građana koji nisu ni Hrvati, ni Srbi, ni Bošnjaci.

Iz Naše stranke poručuju da pritisci koji su upućeni Schmidtu na njegov prijedlog funkcioniraju jer bi u protivnom "zakon već bio nametnut". Podsjetimo da visoki predstavnik ima ovlasti nametnuti zakon.

Osim Naše stranke te stranke Narod i pravda, ostale građanske stranke iz BiH najavile su da će poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile Schmidtov prijedlog jer smatraju da bi to "dovelo do novih etničkih podjela" i zapravo značilo kraj pokušaja da se od BiH napravi demokratska i građanska država. Iz najjače bošnjačke stranke SDA poručili su da Christian Schmidt obrazloži "nacrt odluke o nametanju izmjena izbornog zakona i izmjena Ustava Federacije BiH" te ukazali da ako OHR namjerava uvesti cenzus od tri posto, to podrazumijeva da će konstitutivni narodi, čija je brojnost u određenoj županiji ili kantonu manja od tog cenzusa, biti uskraćeni za svoje predstavnike u Domu naroda F BiH, što je za "SDA potpuno neprihvatljivo i sigurno će biti predmet tužbi Europskom sudu za ljudska prava", piše Klix.ba.

Iako su u Republici Srpskoj uglavnom suzdržani oko Schmidtova prijedloga, oglasio se Milorad Dodik koji je rekao da situacija "ide u prilog izdvajanju RS-a iz BiH". (Vlado Vurušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:18