SPECIJAL JUTARNJEG

Tko su 67 tužitelja, sudaca i političara koji godinama žive na trošak države?

Glavna državna odvjetnica već 20 godina koristi državni stan, a u Karlovcu ima čak dva stana
Državni stanovi
 Cropix

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, prema podacima iz imovinske kartice, sa suprugom je (su)vlasnica stana u Karlovcu površine 120 kvadrata vrijednog 1,4 milijuna kuna. Stan su kupili kreditom. Vlasnica je i jednog manjeg stana (54,8 kvadrata) u Karlovcu vrijednog 300 tisuća kuna, te garaže vrijedne 70 tisuća kuna - sve kupljeno kreditom.

Darovnim ugovorom postala je vlasnica građevinskog zemljišta u Tomašnici (naselje pored Karlovca) od tisuću kvadrata vrijednog 40 tisuća kuna. U istom mjestu naslijedila je jednu četvrtinu pašnjaka vrijednog 35 tisuća kuna. Auto nema. Ima 13.800 kuna vrijedne dionice, 30 tisuća eura štednje i jedan kredit od 20 tisuća eura koji otplaćuje 355 eura mjesečno. Plaća joj iznosi 22 do 23 tisuće kuna. Osim plaće prijavila je i godišnji prihod od 19.940 kuna ostvaren radom u povjerenstvu za polaganje pravosudnih ispita i jednim ugovorom o djelu.

Suprug je darovnim ugovorom stekao vikendicu (70 kvadrata), voćnjak i zemljište - ukupne vrijednosti 300 tisuća kuna. Suprug ima novu Daciju vrijednu 105.900 kuna uzetu na lizing. Od imovine ima još samo 13.800 kuna vrijedne dionice. Štednje nema.
No dvije stavke iz te kartice koju je, kako sama kaže, ispunila u ožujku, dok je još bila (samo) zamjenica glavnog državnog odvjetnika (GDO), upravo izmjenjuje. Novu karticu, kaže, predat će idućeg tjedna. Prošli mjesec imenovana GDO korigirat će plaću na, kaže, iznos od 26 do 27 tisuća kuna, te će izbaciti jedan, onaj manji stan u Karlovcu.

- Darovala sam ga sinu, koji je ionako već živio u njemu - kaže Hrvoj-Šipek.

Ono što se iz imovinske kartice ne vidi - niti bi trebalo - jest to da ona više od dvadeset godina živi na dvije adrese. Vikendima, praznicima i slobodnim danima u svom stanu u Karlovcu, a ostalim danima u državnom stanu u Zagrebu, gradu u kojem radi. U tome nema ničega spornoga, GDO konzumira kao i brojni državni dužnosnici pravo na korištenje stana u vlasništvu RH sve dok obnaša(ju) dužnosnički posao.

Ona, kao i drugi dužnosnici, uredbom Vlade ima pravo na korištenje državnog stana ako živi najmanje 50 kilometara dalje od mjesta gdje radi - a Karlovac je par kilometara više udaljen od Zagreba. A koliko dugo? Sve dok je na dužnosti zbog koje joj je državni stan dan na korištenje ili dok ona ili njen suprug ne kupe stan ili kuću u radijusu 50 kilometara od mjesta rada - u ovom slučaju Zagreba.

Nije baš sve besplatno

Je li stanovanje u držanom stanu besplatno? Nije. Plaća se mjesečna naknada (značajno manja od tržišne cijene); dužnosnici moraju plaćati i sve režijske troškove, eventualnu štetu koju naprave u stanu, a “tekuće i investicijsko održavanje”, dakle popravak instalacija, sanitarija, bojanja stana ili eventualno saniranje zajedničkih dijelova zgrade u kojima stanuju podmiruje društvo Državne nekretnine.

- Koristim se državnim stanom od pedeset i nešto kvadrata u zgradi u kojoj sam i prije živjela u, također, državnoj garsonijeri. Tamo sam prvi put došla još 1999. kada sam bila zamjenica javnog pravobranitelja, a u toj garsonijeri sam ostala i nakon 2001. kada sam imenovana zamjenicom GDO-a. Tek sam prije par godina prešla u stan u kojem i sada živim. Iako sada kao Glavna državna odvjetnica imam pravo na veći stan, nisam i neću zatražiti veći, jer ovaj zadovoljava moje potrebe. Vikendom ionako budem u Karlovcu. Za korištenje stana svaki mjesec plaćam naknadu od tisuću i nešto kuna, te sve režijske troškove - kaže GDO.

Stanovima za službene potrebe u vlasništvu RH upravlja društvo Državne nekretnine d.o.o. Prema njihovoj evidenciji u državnim stanovima je 10 saborskih zastupnika, 30 članova izvršne vlasti: ministri, državni tajnici, pomoćnici ministara, predstojnici te 27 pravosudnih dužnosnika, od kojih je 11 sudaca, a ostali su DORH-ovi, USKOK-ovi i drugi dužnosnici. Uredbom iz 2013. propisane su tri kategorije dužnosnika i stanova koje mogu koristiti - površina od 20 pa do preko 60 kvadrata za prvu kategoriju, koju čine GDO, ministri, šef Sabora...

Mail s požurnicom

I dok su nam iz Sabora, Vrhovnog suda i DORH-a uredno poslali imena korisnika tih stanova, iz Vlade čiji dužnosnici koriste najveći broj državnih stanova uporno se oglušuju na naše upite i ne žele odgovoriti na naša pitanja.
Glasnogovorniku Vlade Marku Miliću smo 4. lipnja poslali email s pitanjima tko su 30 dužnosnika izvršne vlasti koji koriste državne stanove, kolike su površine i od kada se koriste državnim stanovima. Pitali smo i tko plaća održavanja, pričuvu, popravke, režije... Budući da odgovor nije stigao, poslali smo više poruka s požurnicama, a 12. lipnja smo emailom ponovili upit od 4. lipnja. No, ni nakon toga, kao i više pokušaja telefonskog kontakta i slanja poruka - iz Vlade nema odgovora.

Iz DORH-a su nam odgovorili da se državnim stanovima trenutno koriste “Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, zamjenici GDO-a Mladen Bajić, Josip Čule, Gordana Križanić, Snježana Frković, Darko Klier, Zorka Fumić, Ksenija Pavić i Vanja Marušić”, da su ostali korisnici “zamjenici državnih odvjetnika upućeni na rad kao savjetnici u DORH (njih 2) ili USKOK (njih 4)”, da su stanovi “na tri adrese u Zagrebu: Kukuljevićeva, Ilica i Palmotićeva”, te da “svi korisnici tih stanova sami podmiruju iznose za trošak korištenja i režija”.

Za dužnosnike DORH-a, odnosno USKOK-a, koji se koriste državnim stanovima, zatražili smo i dobili njihove imovinske kartice. Predstavit ćemo neke od njih.

Josip Čule, zamjenik GDO-a od 2005., naslijedio je jednu četvrtinu kuće u Solinu vrijednu tri milijuna kuna, te jednu četvrtinu druge kuće u Solinu vrijednu dva milijuna kuna. Naslijedio je i četvrtinu oranice vrijedne 20 tisuća kuna. Vlasnik je Nissana Jukea starog osam godina vrijednog 75 tisuća kuna. Štednje nema. Plaća mu iznosi između 21 i 22 tisuća kuna, a u kartici je naveo i dodatno godišnje primanje od 120 tisuća kuna (ugovor o djelu, predavanja, radionice, dnevnice). Kredita nema. Supruga je suvlasnica stana u Splitu površine 45,43 kvadrata vrijednog 800 tisuća kuna, te vikendice i zemljišta ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna. Nema automobil, kao ni štednje ili dionice.

Zamjenik GDO-a Mladen Bajić, koji je glavni državni odvjetnik bio od 2002. do 2014., vlasnik je stana površine 70,35 kvadrata u Splitu, vrijednog 1,3 milijuna kuna, te garaže vrijedne 180.000 kuna. Nekretnine je stekao nasljedstvom. Od roditelja je naslijedio i kuću s okućnicom u Brelima (kuća površine 345 kvadrata i dvorište 320 kvadrata) vrijednosti procijenjene na 7,5 milijuna kuna. Naslijedio je i parkiralište vrijedno 300 tisuća kuna. U istom mjestu naslijedio je još dvije kuće ukupne vrijednosti 1,9 milijuna kuna, a nakon smrti majke naslijedio je po polovice još dviju kuća u Brelima ukupne vrijednosti milijun kuna. Naslijedio je i garažu vrijednu 200 tisuća kuna, maslinike vrijedne milijun kuna, a u Brelima je nasljedstvom postao suvlasnik šumskog zemljišta, pašnjaka, zapuštenih voćnjaka i vinograda vrijednih 1,8 milijuna kuna.

Razlike u vrijednosti nekretnina

Posjeduje Audi A3 iz 2001. vrijedan 20 tisuća kuna i Golf iz 1989. vrijedan 5 tisuća. Ima i čamac vrijedan 150.000 kuna. Antikvitete i umjetničke slike procijenio je na ukupno 400 tisuća kuna - dio je naslijedio, dio su dar obitelji, a dio je kupio. Ukupna vrijednost dionica koje posjeduje iznosi oko 40 tisuća kuna. Ima i štednju od 900 tisuća kuna koju je stekao od rada i nasljedstvom, te 85 tisuća eura koju je stekao nasljedstvom. Plaća mu iznosi između 22 i 23 tisuće kuna, a drugih prihoda nema.

Supruga je vlasnica stana u Splitu površine 70 kvadrata vrijednog 1,2 milijuna kuna, koju je kupila ušteđevinom i obiteljskim poklonima. Suvlasnica je u jednoj četvrtini poslovnog prostora u Splitu površine 189 kvadrata vrijednog ukupno 3 milijuna kuna. Posjeduje Audi Q3 iz 2016. godine vrijedan 150 tisuća kuna, dionice vrijednosti 702 tisuće kuna kupljene prodajom nekretnine, te štednju od 22 tisuće eura i 25 tisuća dolara (nasljedstvo).

Ravnateljica USKOK-a Vanja Marušić, imenovana u prosincu 2018., vlasnica je stana u Rijeci površine 67,73 kvadrata, vrijednog 800 tisuća kuna i kupljenog kreditom. Vlasnica je Audija A1 starog osam godina vrijednog 80 tisuća kuna. Ima štednju od 90.921 kune i 9594 eura, te udjel u investicijskom fondu vrijedan manje od 10 tisuća kuna. Plaća joj iznosi 21 do 22 tisuće kuna, a ostalih prihoda nema. Kredit od 39.088 eura mjesečno otplaćuje u ratama od 350 eura.
Da ne duljimo; i iz ovog je uzorka jasno da postoje značajne razlike u vrijednosti nekretnina i ukupne imovine pojedinih dužnosnika DORH-a, kao i njihovog dužnosničkog staža, odnosno godina tijekom kojih su imali pravo na korištenje državnih stanova.

Stoga smo Državno odvjetništvo pitali “smatraju li da bi se netko od dužnosnika DORH-a trebao odreći prava na korištenje državnog stana ako je jasno da izvan Zagreba posjeduje više nekretnina velike vrijednosti ili, primjerice, ima priličan iznos štednje ili veliko nasljedstvo i slično?”, “smatraju li uopće pravo na korištenje državnog stana privilegijom?”, ali i da slobodno iznesu svoj stav ako naša pitanja smatraju blesavima, jeftinim populizmom ili nešto treće.

- Stanovi su im dodijeljeni na korištenje za službene potrebe sukladno odredbama važeće Uredbe o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (Narodne novine broj 127/2013). Sukladno toj Uredbi, dužnosnici koji imaju pravo koristiti se stanovima za službene potrebe su, između ostalog, glavni državni odvjetnik RH i njegovi zamjenici slijedom čega, navedeni dužnosnici ne koriste ništa što nije propisano zakonom ili, kako je u konkretnom slučaju riječ, podzakonskim aktom. Državno odvjetništvo RH ne slaže se s vašim pitanjima niti navodima iz njih da bi korištenje državnih stanova za službene potrebe bio privilegij budući da ni u čemu nisu privilegirani jer im se stanovi dodjeljuju sukladno kriterijima i odredbama citirane Uredbe, pri čemu korisnici sami podmiruju trošak korištenja i režija. Slobodni smo dodati i kako to što vi navodite kao privilegij, kod pravosudnih dužnosnika nije privilegij jer DORH i VSRH kao najviša pravosudna tijela u RH u kojima se nastoji postići ravnomjerna zastupljenost dužnosnika iz svih dijelova RH, usprkos Uredbi i mogućnosti korištenja stanova za službene potrebe, bilježe mali interes dužnosnika za dolaskom u Zagreb - poručili su nam iz DORH-a.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek u razgovoru za Nedjeljni Jutarnji također odbacuje primjedbe tipa “dužnosnik je dovoljno bogat, zašto ne vrati državni stan i kupi si vlastiti”.

- Svatko ima svoje osobne razloge. Uostalom, neki od kolega koje ja znam to su već i učinili. Kada su odlučili da će tu trajno nastaviti živjeti, u Zagrebu su i kupili nekretninu. A uredba kaže da time automatski prestaje pravo na korištenje državnog stana. Drugi pak ne kupuju stan u Zagrebu jer naprosto ne žele trajno preseliti u Zagreb - kaže i dodaje kako čak ni to pravo na korištenje državnog stana za vrijeme rada u Zagrebu nije dovoljno atraktivna mjera kako bi DORH privukao neke od najkvalitetnijih tužitelja koji žive daleko od glavnog grada.

Od sudaca Vrhovnog suda državni stan koriste Damir Kontrec, Dragan Katić, Davorka Lukanović-Ivanišević, Vesna Vrbetić i Branko Medančić. Dobili smo uvid i u njihove imovinske kartice, evo za ilustraciju dva primjera.

Političari u ilici br. 81

Vesna Vrbetić imenovana je sutkinjom Vrhovnog suda 1995.; vlasnica je stana u Karlovcu od 53 kvadrata vrijednog 350 tisuća kuna, koji je naslijedila i koji je još u otkupu. Ima apartman u Punatu od 38,3 kvadrata vrijedan pola milijuna kuna, kojeg je kupila sredstvima naslijeđenima od strica iz SAD-a. Štednje ima 20 tisuća eura te još 166 tisuća dolara, koje je također naslijedila od strica iz Amerike. Vlasnica Renaulta iz 2019. vrijednog 101 tisuću kuna. Plaća joj iznosi između 21 i 22 tisuće kuna, a ostalih prihoda nema.

Branko Medančić, sudac Vrhovnog suda od 2009., u Pazinu vlasnik je dijela zgrade - stanova ukupne površine 250 kvadrata, vrijednosti 1,1 milijun kuna. Nekretninu je stekao djelomično nasljedstvom, a dijelom novcem supruge. U mjestima Barbići i Sutivanac naslijedio je dvadesetak njiva, zapuštenih vinograda, ruševne štale i mlina, nešto šumskog zemljišta... ukupne vrijednosti oko 260 tisuća kuna. Vlasnik je Volva starog 20 godina vrijednog 25 tisuća kuna. Ima 7200 kuna vrijedne dionice, te 270 tisuća kuna i tri tisuće eura ušteđevine. Plaća mu se kreće između 21 i 22 tisuća kuna, a na razini godine zaradio je još 9732 kuna kao ispitivač na pravosudnim ispitima.

Supruga je naslijedila polovinu kuće u Pazinu vrijedne 200 tisuća kuna, ima i gradilište površine 591 kvadrata vrijedno 1,5 milijuna kuna.

Naslijedila je i vinograd, šumu i dio njive - ukupne vrijednosti 52 tisuće kuna. Ima Citroën star 15 godina, vrijedan 25 tisuća kuna, 44.116 eura štednje (dijelom od nasljedstva). Otplaćuje kredit od 65 tisuća eura, mjesečno 3500 tisuće kuna.
I Vrhovnom sudu smo postavili načelno pitanje smatraju li pravo na korištenje državnog stana privilegijom (neki od njih naime tu dužnost obnašaju dvadeset ili više godina, pa jednako dugo imaju pravo i na državni stan), te bi li se netko od sudaca trebao odreći prava na korištenje državnog stana ako je jasno da izvan Zagreba posjeduje više nekretnina velike vrijednosti ili, primjerice, ima veliku štednju ili nasljedstvo.

- Naši suci, za koje pitate, a koji imaju prebivalište izvan Zagreba, dodijeljene stanove koriste na temelju Uredbe Vlade RH donesene 17. listopada 2013. godine. Vrhovni sud RH djeluje u Zagrebu, ima nadležnost na području čitave RH, te je načelno, dodjela stanova sucima koji ne prebivaju na području Grada Zagreba, izraz načela da svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova - poručili su.

Od početka godine pa do raspuštanja Sabora 18. svibnja zastupnici su potrošili tri milijuna kuna; mimo plaća. Najviše novca otišlo je na korištenje automobila u službene svrhe (1,3 milijuna), a potom na najam stanova (862.000 kuna).

Saborski zastupnici koji imaju prebivalište udaljeno od Zagreba više od 50 kilometara imaju pravo na korištenje stanova za službene potrebe, te na unajmljene garsonijere i jednosobne stanove s najamninom do 2500 kuna, i još režijske troškove do 500 kuna. Ako si zastupnici iznajme stan skuplji od odobrenog iznosa, razliku plaćaju sami. Iz Sabora su nam poručili da državne stanove koriste zastupnici Ante Babić, Sonja Čikotić, Nikola Grmoja, Željka Josić, Željko Jovanović, Marija Mačković, Božo Petrov, Ante Pranić i Dražen Srpak.

Zgrada u Ilici na broju 81 u vlasništvu je države i svi se stanovi daju na korištenje dužnosnicima. Tamo je stan od 30-ak kvadrata dobio zastupnik Mosta Nikola Grmoja, u toj je zgradi donedavno stanovao Branko Bačić, šef Kluba zastupnika HDZ-a koji je iz Korčule, a na istoj adresi dok je u Zagrebu navodno stanuje i ministar Oleg Butković koji je iz Novog Vinodolskog.
“Zastupnici imaju na izbor hoće li uzeti državni stan ili iznajmiti privatni. Za državni stan Sabor mjesečno uplaćuje najamninu Ministarstvu državne imovine, a privatnim iznajmljivačima iznos do 2500 kuna. Sve iznad toga zastupnik plaća sam”, kaže zastupnik Grmoja koji je iz Metkovića.

Kaže da je uzeo varijantu koja je za državu jeftinija, tim prije jer je njemu 30 kvadrata stana dovoljno budući da obitelj nije u Zagrebu. “Stan u kojem sam smješten je u lošem stanju. Većina stanova u zgradi je renovirana, ali moj nije. Nisam ni tražio da se obnovi budući da sam veliki kritičar Vlade”, kazao je Grmoja i dodao kako u stanu ionako samo prespava.

Javni sektor poput privatnog

Na pitanje kako se rješavaju kvarovi u stanu, odgovara da se zove one koji upravljaju zgradom. Na pitanje je li pravedno da se zastupnicima koji imaju i više nego pristojna primanja još omogućava besplatno stanovanje u Zagrebu, Grmoja pita bi li, kada bi se ova privilegija ukinula, zastupnici iz Zagreba trebali imati manju plaću jer ne bi morali kupovati još jednu nekretninu ili sami plaćati najam. Kada se zaviri u Grmojinu imovinsku karticu vidi se da ne spada u red onih političara koji ne mogu zapamtiti što sve imaju. Saborska plaća mu iznosi 17.052 kuna neto, supruga ima plaću u iznosu od 5889 kuna. Na suprugu je kredit od 37.700 kuna, dok on ima dva kredita, od 40.255 kuna i od 120.000 kuna. Nemaju nekretnine, a od automobila imaju Ford Focus iz 2007. i noviju Škodu Octaviju.

SDP-ov zastupnik Željko Jovanović iz Rijeke koristi državni stan od 50 kvadrata još od 2011. kada je postao ministar. Za sve vrijeme dok koristi stan u njemu nije bilo popravaka, niti radova radi održavanja.

- Bilo bi idealno da država ima toliko stanova da svaki saborski zastupnik može koristiti državni stan dok mu traje mandat jer bi to bitno smanjilo troškove - kaže Jovanović koji, kao i svi ostali korisnici stanova za službene potrebe, stan može koristiti do mjesec dana nakon prestanka dužnosti, a tada mora iseliti.

Saborska plaća mu iznosi 17.159 kuna, a godišnje zaradi još oko 23.000 kuna od predavanja. Supruga ima plaću u iznosu od 7957 kuna. U imovinskoj kartici stoji da Jovanović ima tri kunska kredita, od 30.000, 75.000 i 45.000 kuna, te kredit od 25.000 eura, te još oko 12.000 eura leasinga. U Rijeci ima stan od 75 kvadrata vrijednosti 850.000 kuna, automobile VW Polo iz 2004. i Citroën C3 vrijedan preko 150.000 kuna. Zajedno sa suprugom ima ušteđeno nešto više od 10.000 eura i 7000 kuna.

Pitanja o tome trebaju li dobro plaćenim zastupnicima još besplatni stanovi, Jovanović smatra demagogijom koja se stalno ponavlja tako da posao političara postane omražena dužnost za koju se na kraju svi bore.

- Bio sam zastupnik od 1990. do 1992. godine kada smo volonterski obnašali tu dužnost - kaže Jovanović i nastavlja da bi se to moglo ponovo uvesti, no pita bi li tada zastupnici koji su različitog materijalnog statusa i još bi imali različita primanja bili ravnopravni i jednako neovisni.

- Zamislite odgovornu dužnost u privatnom poduzeću zbog koje vas poslodavac šalje u drugi grad. Naravno da će vam u tom slučaju podmiriti i troškove stanovanja - kazao je Jovanović naglašavajući da zastupnik mora odgovorno i pošteno raditi svoj posao, ali i biti plaćen za njega, te da u svome poslu mora zaboraviti na privatno i misliti na javno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:27