'TO SU BESMISLICE. TAKVE TEŠKE PROPUSTE BI NETKO U EU UOČIO' Kosor o prijevodima

ZAGREB - Bivša premijerka Jadranka Kosor besmislicama je danas nazvala tvrdnje da se prijevodi europske pravne stečevine koje je za njezina mandata Hrvatska ustupila drugim državama u regiji zbog mnogih pogrešaka ne mogu upotrijebiti kao vjerodostojan dokument, ocjenjujući da bi u tom slučaju Hrvatska teško uspješno završila pregovore.

"Ne želim to posebno komentirati, no minimum logike govori da bi takve teške propuste prije ili poslije uočio netko u Europskoj uniji, a mi smo pregovore završili", rekla je Kosor za Hinu.

Podsjetila je i da je Hrvatska na temelju tih prijevoda svoje zakone usklađivala s europskom pravnom stečevinom.

'HRVATSKI PREVODITELJI POGREŠNO PREVELI VEĆINU PRAVNE STEČEVINE EU' Poklon Jadranke Kosor šokirao BiH

"Ti su dokumenti prošli kroz ured glavnog pregovarača i kroz sva ministarstva, a na kraju i kroz raspravu na Nacionalnom odboru u kojem je bila i oporba. Valjda bi netko u tom lancu, ako ništa drugo, onda zbog političkih razloga, upozorio na propuste", istaknula je Kosor ne želeći nagađati zbog čega je plasirana informacija o netočnim prijevodima.

Po pisanju banjolučkih "Nezavisnih novina", Vijeće ministara BiH još je u lipnju 2010. utvrdilo kako ustupljeni prijevodi zbog pogrešaka mogu služiti samo kao pomoć predlagačima pravnih propisa teda se nikako ne mogu upotrebljavati kao vjerodostojan dokument. Nakon analize prijevoda, zaključeno je da službe BiH, ali i one u Srbiji te Crnoj Gori, od 14.812 dokumenata, koje je Hrvatska prevedene predala tim zemljama, njih čak 9221 moraju ponovno prevesti, objavile su "Nezavisne novine". "Pitanje pouzdanosti tih prijevoda postalo je aktualno nakon što je hrvatski tisak početkom tjedna javio da je dio pravne stečevine EU-a koji se odnosi na europski uhidbeni nalog pogrešno preveden na hrvatski jezik", navodi banjolučki list.

Iz Beograda su, pak, danas poručili kako su radni prijevodi pravne stečevine EU-a, koje je Hrvatska ustupila Srbiji 2010. godine, u tom trenutku bili primjer dobre suradnje i važna referenca za svakidašnji rad državnih dužnosnika u procesu eurointegracija iako je Srbija još 2009. utemeljila vlastiti sustav prevođenja.

Podsjećaju da su dokumenti koje su vlasti u Zagrebu ustupile zemljama u regiji bili "radni prijevodi", ali Beogradu "veoma važni" jer su proslijeđeni svima mjerodavnima kako bi ih državni dužnosnici u svakidašnjem radu "imali kao referencu".