SKANDALOZNO

TOTALNI KRAH HRVATSKE EKONOMSKE POLITIKE Iz EU smo uzeli 186 milijuna eura, a trebali smo 858

Podaci Europske Unije pokazuju da je Hrvatska bila potpuno nespremna za suradnju s europskim fondovima
Split, 280414.U Divuljama kod Trogira svecano je pusten u rad procistac otpadnih voda napravljen u sklopu projekta Eko Kastelanski zaljev. Svecanosti su nazocili ministri Jakovina, Grcic i Mrak Taritas.Na fotografiji: Ministar Branko Grcic.Foto: Jakov Prkic / CROPIX
 Jakov Prkić / CROPIX

Hrvatska je dosad uspjela iskoristiti skandalozno malo novca iz strukturnih fondova EU iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira koji obuhvaća razdoblje od 2007. do 2013. godine, iako se za to mogu naći određeni razlozi.

Unija zabrinuta

Zadnji obračuni Europske komisije o apsorpciji strukturnih fondova za to razdoblje (izraženo u isplatama) pokazuju da je Hrvatska uspjela iskoristiti samo 21,7 posto dok je najslabija među EU članicama, Rumunjska, na dvaput većem postotku. Takva mala iskorištenost fondova dokazuje da se Hrvatska, unatoč stalnim upozorenjima proteklih nekoliko godina, nije dovoljno pripremila za korištenje tih fondova. Prosjek iskorištenosti na razini EU triput je veći nego u Hrvatskoj, odnosno više od 67 posto. Kako se radi o višegodišnjem razdoblju, i za uspjeh i za neuspjeh u privlačenju sredstava iz ovih fondova odgovorne su i sadašnja i prethodna vlada. Ipak, u Europskoj komisiji upozoravaju da se Hrvatska ne može usporediti s drugim državama članicama jer su u slučaju Hrvatske u toj višegodišnjoj perspektivi spojeni neki programi iz pretpristupnih fondova s novim strukturnim fondovima koji su dustupni samo za drugu polovicu 2013. Bez obzira na to, i u EU kažu da bi Hrvatska “trebala udvostručiti napore kako bi povećala svoje kapacitete za iskorištenost dostupnih fondova”.

Ovjereni troškovi

Nakon pristupa Hrvatske u EU, operativni programi iz pretpristupnih fondova (IPA) su prošireni i vremenski produljeni kako bi pokrili cijelo razdoblje od 2007. do 2013. godine, uključujući i nove fondove.

Zbog toga se od 1. srpnja 2013. godine dostupni fondovi iz pretpristupnih programa smatraju sastavnim dijelom strukturnih fondova. Dakle, prema računici Europske komisije, ukupno je Hrvatskoj na raspolaganju iz programa kohezijske politike od 2007. do 2013. stavljeno 815 milijuna eura od kojih se više od pola (449,4 milijuna eura) odnosi na razdoblje nakon članstva u EU. Razina iskorištenosti fondova za operativne programe za okoliš, transport i regionalnu konkurentnost je samo 20 posto a, uračuna li se i predujam, 25 posto. U Europskoj komisiji očekuju da će Hrvatska značajno povećati postotak iskorištenosti fondova nakon isplate ovjerenih troškova i plaćanja predujma, nakon što je Komisija prihvatila i dala akreditaciju o usklađenosti sustava upravljanja i nadzora za programe za to razdoblje. U sljedećem razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatskoj je iz strukturnih i financijskih fondova EU na raspolaganju 10,423 milijardi eura. Od toga je 8,397 namijenjeno ulaganju u rast i radna mjesta. Za ruralni razvoj i poljoprivredu u tom je višegodišnjem razdoblju namijenjeno 2,026 milijardi eura. Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna eura. Iz sredstava za povezivanje Europe namijenjeno je 456,147 milijuna eura.

Najveća sredstva

Hrvatska bi morala izvući pouke i iz dosadašnjeg vlastitog iskustva, ali i iz iskustva drugih kako bi uspjela iskoristiti što je više novca iz budućeg sedmogodišnjeg financijskog okvira EU jer će na raspolaganju biti ukupno više od 12 milijardi eura.

Među glavnim razlozima tako slabe iskorištenosti strukturnih fondova do sada je kašnjenje u dobivanju akreditacije za sustav upravljanja i nadzora koja je stigla tek prije desetak dana. Bez toga nije bilo moguće uplatiti ni jedan euro iz sredstava namijenjenih za drugu polovicu 2013. godine, a upravo su ta sredstva najveća.

Hrvatski problemi

U međuvremenu, Hrvatska je imala i problem nelikvidnosti, zbog čega se kasnilo i s natječajima jer se projekti financirani iz EU fondova moraju sufinancirati i vlastitim novcem. Hrvatska će imati još nešto više od dvije godine rok za korištenje novca iz prethodnog višegodišnjeg okvira tako da će se postotak sigurno povećati.

Međutim, kako će se taj postotak gotovo sigurno povećati i za druge države članice, već se sada daje naslutiti da će i u konačnici debelo zaostajati za mnogim državama članicama EU. Estonija i Portugal su u istom razdoblju već iskoristili više od 80 posto dostupnih fondova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 13:19