AGROKOROVA MREŽA POZAJMICA

TRANSAKCIJE SA SAMIM SOBOM Todorić gubitaša Kozmo prebacio fondu Nexus kako bi sakrio gubitke? 'To je bila operacija samo na papiru...'

 
 A. Baranić

Ivica Todorić je sam sebi s računa koncerna Agrokor isplatio najmanje 842 milijuna kuna, što je otkrilo ovih dana revidirano financijsko izvješće. Preciznije, Agrokor je svom vlasniku Ivici Todoriću kao fizičkoj osobi dao kredit od najmanje 650 milijuna kuna, a tvrtki u kojoj je jedini osnivač i član društva Agrokor projekti najmanje 192 milijuna kuna.

Je li Todorić na taj način izvlačio novac iz koncerna?

Ili ga je, kako sam tvrdi na svom blogu, “transferirao EBRD-u za isplatu njihovog udjela kada su izašli iz vlasništva čime su otkupljene dionice Agrokora”? “Istina je da mi je Agrokor odobrio i pozajmicu od 192 milijuna kuna, kao što je i istina da je taj novac istovremeno transferiran za kamate Pik toggle kreditora. Nijedan euro nije ostao na mojem privatnom računu”, navodi Todorić u svom blogu.

Ovrha Sberbanke

Još jedna Todorićeva transakcija upada u oči, a odigrala se sredinom ožujka kad je kriza u koncernu već bila u punom jeku. Todorić je tada Agrokoru d.d. prodao 615.384 dionice Mercatora, što je bilo objavljeno na Ljubljanskoj burzi. Vrijednost tog udjela, prema cijeni dionice Mercatora na burzi, iznosila je oko 40 milijuna eura, objavili su tada slovenski mediji. Za što mu je trebalo tih 40-ak milijuna eura, nije poznato, a ostatak dionica Mercatora u vlasništvu njegove nizozemske kompanije poslije je zaplijenio Sberbank. No, to su tek kapi u moru brojnih netransparentnih i nelogičnih poslovnih pothvata. Lista Agrokorovih dužnika otkriva samo dio slike o poslovanju Todorića i njegova koncerna, pa i brojnih drugih poduzetnika i kompanija čiji je biznis bio blisko vezan uz Agrokor.

Podsjetimo na slučaj netransparentne pozajmice državnih milijuna Agrokoru od fonda Nexus, koji je razotkrio vezu Todorićeva koncerna s Fondovima gospodarske suradnje (FGS) u koje su se godinama slijevali milijuni iz državnog proračuna. Ispostavilo se da su upravo FGS-ovi bili jedan od alata kojima se Todorićev koncern koristio kako bi došao do gotovine. U taj je fond, među ostalim, ulagao i sam koncern Argokor, a ovaj je, pak, onda reinvestirao u tvrtke kao što je bila Zagreb-Montaža (ZM) Vlade Čovića. I prije su se poslovi poduzetničkog dvojica Čović i Todorić isprepletali pa su zajedničkim snagama sagradili šoping-centar Dalmare u Šibeniku, a 2014. godine sreli su se i u dokapitalizaciji Dalekovoda d.d. koji je jedna od najvećih investicija Nexus FGS fonda. Zanimljivo je da je revizorska kuća iz Zagreba Baker Tilly, čija je financijska izvješća revidirao PricewaterhouseCoopers, 2016. godine radila financijsko izvješće za Zagreb-Montažu.

Afera Nexus

“ZM, osim ovog potraživanja, nema drugih spram Agrokora”, rekao nam je ljetos izvor blizak Čoviću. No, najnovije izvješće dokazuje da je Agrokor dao Zagreb-Montaži pozajmicu u iznosu od 65 milijuna kuna. Medijator u poslovima između Čovićevih i Todorićevih tvrtki bio je upravo Nexus fond, pa tako i u onom dokapitalizacije Dalekovoda d.d. u kojem su putem tvrtke Konsolidator postali vlasnici više od 60 posto otkad su je 2014. dokapitalizirali sa 150 milijuna kuna. U Konsolidatoru su osnivači društva Dalmarina i Nexusovo društvo za upravljanje fondovima, a osnivači društva Dalmarina su opet Agrokor i ZM, Todorić i Čović. Najnovije revidirano izvješće pokazuje da je i Dalmarina dobila pozajmicu od deset milijuna kuna.

Nexus fond našao se ljetos u fokusu kad je otkriveno da je tvrtka Nexus ulaganje umjesto da je dokapitalizirala Zagreb-Montažu (ZM), kako je odlučilo Povjereničko vijeće fonda (u kojem sjedi i predstavnik HBOR-a), taj novac uplatila na račun koncerna. Potom se ZM pokušao naplatiti pokretanjem ovrhe na Trgovačkom sudu, ali sve je palo u vodu donošenjem Lex Agrokor kad su sudski postupci zaustavljeni. Još jedna transakcija sugerira da je Nexus fond bio korišten kao produžena ruka Agrokora. Naime, podsjetimo da je drogerijski lanac Kozmo u sklopu Konzuma poslovao od 2005., i to ne baš uspješno. Kako nam kažu dobro upućeni izvori bliski Agrokoru, iako su u koncernu bili uvjereni u uspjeh, strateški su pogriješili vrijeme za ulazak u tu vrstu biznisa, a i najbolje lokacije su već u rukama držali konkurenti.

“Kozmo je iz godine u godinu bilježio gubitke, i to do 100 milijuna godišnje, što znači je na Kozmu u deset godina izgubljeno barem milijardu kuna”, ističe nam isti izvor. Zbog gubitaka je i 2009. drogerija prodana investicijskom fondu Nexus.

Operacija na papiru

“To je učinjeno, pretpostavljam, da bi se sakrili gubici. I to je bila operacija samo na papiru. Nexus time nikad nije upravljao, izvještaji su se slali Anti Todoriću koji je bio inicijator projekta”, tvrdi naš izvor. Poslije, 2015., Kozmo se vratio pod kapu Konzuma da bi godinu dana poslije bio prodan Mülleru.

U četiri godine sklopio 1200 repo-ugovora

Konsolidirano izvješće Agrokora za 2016. godinu pokazalo je da je od 2012. godine do 2016. godine Agrokor sklopio čak 1200 takozvanih repo-ugovora, kako bi dolazio do potrebnog novca za likvidnost. Razlika između klasičnoga kupoprodajnog odnosa i repo-aranžmana jest u tome što se ugovorom definira da prodavatelj nakon dogovorenog roka ima obvezu otkupiti prodane udjele. Ako ih ne otkupi, dionice ostaju trajno u vlasništvu kupca.

Tako je u ožujku ove godine aktiviranjem repo-aranžmanima Koncern Agram došao do 51 posto udjela u Agrolaguni i više od 25 posto udjela u Konzumu i Belju. U izvanrednoj upravi nismo uspjeli dobiti informaciju o tome koliko je repo-ugovora na taj način aktivirano jer se i dalje provodi cjelovita analiza tih podataka. (Frenki Laušić)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 21:48