SKUPLJE OD BIFTEKA

Tržnice pune šparoga po 200 kn/kg, a nije izdana nijedna dozvola za branje: ‘Cijena? Znate li koliko treba da se nabere 1 kg?‘

Sakupljači koji poslije prodaju samonikle šparoge trebaju sklopiti ugovor s Hrvatskim šumama i plaćati im naknadu
 Nikša Stipaničev/Cropix

Kada su se prije dvadesetak godina u kulinarskim emisijama divlje šparoge počele prikazivati kao istarski specijalitet, na zagrebačkim tržnicama moglo ih se nabaviti samo na nekoliko štandova. Kao poznati proljetni čistač organizma, šparoge su bile idealne za pripremu rižota, salata ili fritaja i zbog svoje relativno niske cijene.

Prodavale su se u rangu kilograma "mišancije" za koju danas treba izdvojiti pedesetak kuna po kilogramu, a za šparoge, vjerovali ili ne, između 200 i 300 kuna. Više nego za kilogram bifteka ili dobrog kulena i pršuta.

Iako su kupci već oguglali na ovogodišnje divljanje cijena hrane, skok od gotovo 50 posto u odnosu na lanjske cijene iznenadio je i ugostitelje koji ih nabavljaju uglavnom na tržnicama.

- Moram ih imati jer su dio proljetnog menija i velika je potražnja za njima, ali koliku god da cijenu stavim, vjerujte mi da na njima nema puno zarade - kaže nam Željko, vlasnik obiteljskog restorana.

Prodavači s kojima smo razgovarali na Dolcu svake godine ponavljaju istu priču oko povećanja cijena.

- Malo ih ima ove godine zbog suše u Istri i Dalmaciji. Znate kako je to, cijena raste kada je potražnja, a robe ima malo. I berača je sve manje, a ovi novi se ne snalaze u kamenjaru i šiblju gdje ima i puno zmija. Znate li vi koliko treba proći kilometara da se nabere kilogram? Pa, mene u nabavi kilogram košta oko 20 eura - odgovorio nam je jedan od prodavača.

Nije dobio račun

Na naš upit ima li njegov dobavljač kakav račun za robu koju im dostavlja, prodavač nas je začuđeno pogledao i rekao kako ima registriran OPG pa ne mora izdavati račune. Koliko smo vidjeli, račun nije dobio ni ugostitelj Željko koji se samo nasmijao kada smo ga pitali pod kojom specifikacijom knjiži tu robu u restoranu.

- Nije sve u divljima, ima nešto i u pitomima - zagonetno nam je dao naslutiti rješenje za ovaj problem.

Naime, počela je i sezona uzgojenih šparoga za koje proizvođači izdaju račune, a zakon ne poznaje razliku između divljih i pitomih (a i njima je cijena skočila na 100 kuna).

Jedina preostala mogućnost da se promet divljim šparogama bilježi preko računa jest da komercijalni sakupljači imaju ugovor s Hrvatskim šumama. Kako bi izbjegli probleme oko branja šparoga u njihovim šumama, Hrvatske šume su prije nekoliko godina uvele aplikaciju na svojoj web stranici na kojoj svi zainteresirani građani mogu dobiti besplatnu dozvolu za branje. Za osobne potrebe s "dozvolom za skupljanje nedrvnih šumskih proizvoda" može se nabrati tri stručka (maca) s 20 biljaka.

Velika suša

No, za komercijalne sakupljače koji ih poslije prodaju vrijede druga pravila. Trebaju sklopiti ugovor s Hrvatskim šumama prema kojem plaćaju naknadu po ubranoj količini, a po važećem cjeniku to je 20 kuna za kilogram. Iako je i ta cijena gotovo simbolična, nemalo nas je iznenadio odgovor na pitanje koliko je takvih dozvola izdano u cijeloj Hrvatskoj.

- Hrvatske šume ove godine nisu izdale niti jednu dozvolu za komercijalno branje jer nije zatraženo sklapanje nijednog ugovora - navode iz Hrvatskih šuma.

Pomislili smo kako je suša možda razlog što nije sklopljen niti jedan ugovor, ali ista je situacija bila i 2021. godine. Dvije godine, niti jedan ugovor, a tržnice i restorani puni šparoga. Pa otkud dolaze?

Bolji poznavatelji prilika na terenu kažu kako šparoge ionako najviše ne rastu u šumama, nego na rubnim dijelovima, a najviše na kamenjaru, uz suhozide ili napuštene poljoprivredne površine.

Mnogi sakupljači navode kako ih beru na privatnim pašnjacima i u šumama, a vlasnicima plaćaju nadoknadu. Međutim, o privatnim šumama skrbi nedavno osnovani Hrvatski savez Udruga privatnih šumovlasnika koji zastupa interese oko 600.000 građana koji imaju svoje šume. Predsjednik udruge Zdenko Bogović kaže nam kako ni oni ne izdaju nikakve posebne dozvole za šparoge.

- Na privatnim je vlasnicima da urede uvjete i cijenu korištenja svojih proizvoda sa skupljačima samoniklog bilja - ističe Bogović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 13:35