GENERALNI DIREKTOR ZA JL

U Dukatu o POBUNI SELJAKA: Pristanemo li na uvjete farmera, litra mlijeka stajat će devet kuna

Fontana objašnjava da seljak za litru mlijeka koja u dućanu košta 5,5 kuna dobije čak 3,68 kuna
 Četković/CROPIX

Hrvatsku mljekarsku industriju u sljedeće dvije godine očekuju veliki izazovi i promjene. Ulaskom u EU ukidaju se carine na uvoz iz tih zemalja, a uvode se carine na zemlje CEFTA-e u koje naši mljekari najviše izvoze. Povrh svega, i seljačke udruge burno su reagirale na uvođenje tržišne (niže) otkupne cijene mlijeka . O tim problemima razgovarali smo s Alenom Fontanom, generalnim direktorom Dukata za poslovanje u Hrvatskoj.

Dukat od veljače proizvođačima mlijeka nudi otkup mlijeka po tržišnim cijenama. Zašto ste odlučili primijeniti taj tržišni izračun?

- Tržišno postavljena cijena robe kojom se trguje, pa tako i svježeg sirovog mlijeka, preduvjet je održivosti poslovanja i proizvođača i prerađivača mlijeka. Bez cjenovno konkurentne sirovine, mljekarski sektor ne može opstati. Kupovna moć potrošača i cijenom konkurentan proizvod na policama trgovina dva su temeljna kriterija kojima se svi u lancu proizvodnje, otkupa, prerade i trženja mlijeka moramo prilagoditi.

Je li Dukat sam u pristupu izračunu otkupne cijene mlijeka? Imate li podršku ostatka prerađivačke industrije?

- Industrija je složna da su u sektoru proizvodnje i otkupa mlijeka nužne strukturalne promjene pa tako i primjena tržišnog izračuna otkupne cijene mlijeka. Dukat nije usamljen slučaj, svi su prerađivači mlijeka svojim kooperantima najavili primjenu tržišnog izračuna otkupne cijene, i to najkasnije do kraja prvog kvartala ove godine.

Kako se formira otkupna cijena mlijeka po tom tržišnom izračunu i zašto je za veljaču niža za 20 lipa?

- Svaka mljekara ispred svojih kooperanata izlazi s ponudom otkupne cijene mlijeka; ne postoji jedinstveni model za sve mljekare. Dukat konkretno u izračun uzima prosjek otkupnih cijena mlijeka iz zemalja koje imaju najveći utjecaj na hrvatsko tržište: Njemačke, Mađarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. To su tržišta iz kojih Hrvatska bilježi najveći uvoz prerađenog mlijeka, mliječnih proizvoda i sireva i kojima moramo konkurirati cijenom i kvalitetom. Kvalitetom pariramo, ali cijenom ne.

Iz Udruge proizvođača mlijeka kažu da ste izigrali dogovor sa Savjeta za mlijeko?

- Prerađivačka industrija ne može prihvatiti rast otkupne cijene mlijeka na 4,09 kn po kilogramu i taj je zajednički stav industrije jasno komuniciran proizvođačima mlijeka i kao takav je ušao u zaključke Savjeta. Prema tome, nitko nije izigrao dogovor jer takvog dogovora nije ni bilo.

Mljekarska je industrija iznijela podatak da se zalihe gotovih proizvoda danas penju do alarmantnih 52,2 milijuna kilograma. Zašto su zalihe tako velike?

- Odgovor je jednostavan i egzaktan: visoka otkupna cijena mlijeka, pa samim time i skup domaći proizvod s jedne strane te oslabljena kupovna moć potrošača s druge strane urušili su domaći mljekarski sektor. A u vrijeme kada prerađivači, pa tako i Dukat, muku muče kako nastaviti otkupljivati sve mlijeko unatoč viškovima, farmeri traže rast otkupne cijene mlijeka - koja bi za krajnjeg potrošača značila 9 kn po kilogramu mlijeka. Neprihvatljivo.

Dukat je naš najveći otkupljivač mlijeka. Kakva je vaša suradnja s resornim ministarstvima oko zaštite domaćih proizvođača?

- Slažemo se s Ministarstvom da su proizvođači mlijeka i domaća sirovinska baza naš zajednički interes. No, isto smo tako svjesni da se događa neizbježna konsolidacija poljoprivrednog sektora, koja nažalost podrazumijeva prirodan odljev dijela proizvođača kojima proizvodnja mlijeka nije primarna djelatnost.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:58