NABAVLJENO U BIH

U Hrvatskoj se ilegalno uzgaja GMO soja

Proizvođači iz istočne Slavonije priznali su znanstvenoj savjetnici Aleksandri Sudarić da siju GM sjeme ilegalno uvezeno iz BiH, a to je potvrđeno kontrolom izvezene soje
zagreb 040602ekolosko imanje "zrno"sojafoto igor nobilo-desk-ekologija
 Cropix

U Hrvatskoj se godinama ilegalno sije genetski modificirano (GM) sjeme soje, plodovi se beru i prodaju iako je Hrvatski sabor još 1998. godine donio odluku da se sjeme ne smije sijati ni u pokusne svrhe.

Iako državne institucije i inspekcije nadležne za kontrolu soje nisu utvrdile nijedan slučaj GM proizvoda, kasnija kontrola izvoza potvrdila je da je dio soje proizveden u Hrvatskoj od GM sjemena. Zbog ovih nezakonitih radnji nije pokrenut niti jedan istražni postupak i nitko nije odgovarao.

Ovo su najznačajniji naglasci s okruglog stola Zbora agrarnih novinara HND-a pod nazivom “GMO u Hrvatskoj - tko i zašto skriva podatke od hrvatske javnosti?”.

Iako je predsjednik ZAN-a Martin Vuković pozvao gotovo sve relevantne sugovornike za ovu temu, do konkretnih odgovora se nije došlo jer se nisu pojavili predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Iz Jakovinina kabineta stigao je tek e-mail u kojem se navodi kako nadležne inspekcije nisu u protekle četiri godine zabilježile nikakvu GM soju u Hrvatskoj. Ali, sudionici okruglog stoja govorili su drukčije.

Bez službenih prijava

- Proizvođači soje iz istočne Slavonije, oko Đakova, Vinkovaca i Županje, pozvali su me lani na predavanje i savjetovanje oko proizvodnje soje. Raspitivali su se kako postići bolje prinose i priznali su mi da su već sijali GM sjeme koje su uvezli iz BiH. Riječ je o ilegalnom sijanju, na koje smo proizvođače i upozorili - rekla je Aleksandra Sudarić, znanstvena savjetnica s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Najpoznatija hrvatska oplemenjivačica soje, koja je patentirala uspješnu domaću sortu soje “Ika”, svoju spoznaju o ilegalnom uzgoju GM soje podijelila je s uskim krugom stručne javnosti. Ali nitko to na kraju nije službeno prijavio.

- Ne želim komentirati kuloarske priče. Zavod za sjemenarstvo u svoja je dva laboratorija obavio službenu kontrolu i analizu uzoraka koje su nam donijele nadležne institucije i nismo imali nijedan pozitivan nalaz - rekla je Renata Hanzer, voditeljica Odsjeka za biotehnološke analize Zavoda sa sjemenarstvo u Osijeku.

No, da se GM soja doista proizvodi, potvrdili su podaci o kojima je govorio Ivo Delonga, direktor tvrtke Croatiakontrola, jedinog laboratorija u Hrvatskoj koji je opremljen za testiranje hrane po europskim standardima.

Kemijski satelit

- Pri kontroli zrna soje namijenjenog izvozu 2013. godine utvrdili smo da je 12 posto soje proizvedene u Hrvatskoj GMO pozitivno, od čega je 7 posto uzoraka imalo više od dopuštenih 0,9 posto GMO-a. U ovoj godini nadzor nad 4000 uzoraka pokazao je 6,5 posto soje pozitivne na GMO - rekao je Delonga, pozvavši nadležne na još veću kontrolu proizvodnje, ali i uvoza soje i sojine sačme koja se obavlja preko luka Zadar, Split, Rijeka i Kopar.

Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu u Osijeku spomenula je da je, prema njihovu istraživanju, GM hrana tek na šestome mjestu zabrinutosti potrošača.

To je posebno uzrujalo Valerija Vrčeka, člana Vladina vijeća za GMO, koji je rekao da su i oni od sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja dobili podatak da je 10 posto od 108 uzoraka hrane uzetih na graničnim prijelazima pozitivno na GMO.

- Koliko vidim, ovdje je riječ o institucionalnom kaosu u kojem državne institucije doznaju informacije od medija, a trebalo bi biti obratno. Na prisutnost GM usjeva u Hrvatskoj upućuje i analiza herbicida glifosata u urinu Europljana. Glifosat je kemijski satelit svih GM usjeva, a u uzorcima iz Hrvatske prisutan je u 40 posto, tek četiri posto manje od razine EU - rekao je Vrček.

Masovni pokus

Potom se u raspravu uključio i Marijan Jošt, genetičar i oplemenjivač bilja, naš najpoznatiji javni protivnik GM usjeva. On je govorio o posljedicama sijanja GM usjeva za hrvatske poljoprivrednike.

- Hrvati ne bi trebali otkrivati toplu vodu. Sve što se nama može dogoditi već se dogodilo nekome drugom. Pogledajte primjer Argentine čije su vlasti prije 15 godine dozvolile da sudjeluju u masovnom pokusu proizvodnje genetski modificirane hrane. Oni danas bilježe stravične posljedice na svom stanovništvu. Postotak raka skočio je 400 posto, neplodnost je u velikom porastu, a rađanje bolesne djece gotovo je uobičajeno - istaknuo je Jošt.

KAKO SE BORITI PROTIV GM SJEMENA ‘Trebamo zabraniti herbicid glifosat’

Riječi Marijana Jošta građani i predstavnici civilnih udruga okupljeni na okruglom stolu često su pozdravljali pljeskom. Govoreći o opasnostima GM usjeva, Jošt je upozorio kako je i sijanje ovih usjeva u Brazilu počelo sa sličnom akcijom sijanja u pograničnim područjima.

- Kao što vidimo, i kod nas je mutna situacija u kojoj se dosta toga ne zna. To najviše odgovara Monsantu i kompanijama koje prodaju takvo sjeme. Kada bi naše vlasti ustinu željeli zabraniti sijanje GM usjeva, trebale bi samo zabraniti upotrebu herbicida glifosata bez kojeg ti usjevi ne mogu uspjeti. Ova Vlada nije zainteresirana za temu koja zanima građane, a mene bi zanimalo što o njoj misle predsjednički kandidati - rekao je Jošt.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 21:23