Do prije nekoliko godina malo tko je brinuo o opasnim lebdećim česticama PM2.5 i PM10, nevidljivima golom oku, a vrlo opasnima po zdravlje. Ove "mikromrvice", složni su znanstvenici, lako ulaze u dišne puteve i duboko u pluća, a od tamo neke čak mogu migrirati u krvotok. Neprimjetna invazija na respiratorne puteve događa se zbog sve izraženijeg pogoršanja kvalitete zraka, globalnog problema koji nije poštedio ni naše gradove. Baš naprotiv, Zagreb se primjerice unazad nekoliko godina često penjao na visoka mjesta neslavne ljestvice najzagađenijih gradova u Europi i svijetu.
I pritom valja naglasiti da nisu samo lebdeće čestice jedina ugroza koja vreba iz zraka. Pri izgaranju fosilnih goriva nastaju dušikov oksid (NO2) i prizemni ozon (O3), koji se formira u donjim slojevima atmosfere. Kako bi upozorili na količinu četiri nevidljiva neprijatelja oko nas, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) danas na portalu Meteo.hr uvodi trodnevnu prognozu kvalitete zraka, novi alat koji će ljudima omogućiti bolje planiranje aktivnosti na otvorenom, kao i učinkovitiju brigu o svom zdravlju.
"Odabirom onečišćujuće tvari za određeni dan prikazuje se karta Hrvatske s raspodjelom koncentracija unutar jasno označenih granica zona i aglomeracija. Razine kvalitete zraka prikazane su skalom boja i kreću se u rasponu od ‘Dobro‘ do ‘Izuzetno loše‘, a svaka predviđena razina povezana je sa zdravstvenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)", govori nam Darijo Brzoja, voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu DHMZ-a, dodavši kako će se prognoze svakodnevno ažurirati.
Napredni algoritam
A zanimalo nas je i kojim će metodama prognozirati zagađenje. Riječ je o sustavu za modeliranje zraka ATMOSYS (LIFE+), posebno ugođenom za područje Hrvatske kroz strukturni EU projekt AIRQ - Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka.
"Razina kvalitete zraka za svaku onečišćujuću tvar određuje se na temelju prognoziranih koncentracija za određeni dan za koje se računa srednja dnevna (24-satna) koncentracija za PM2,5, PM10 i NO2 te maksimalna dnevna osmosatna vrijednost O3", pojašnjava Brzoja.
Inače, razine kvalitete zraka mjerit će se vrijednostima od nula do 10, a glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, otkrio je da je metodološka osnova ovog sustava u svom velikom dijelu razvijena na bazi algoritama umjetne inteligencije i strojnog učenja.
"Projekt Destination Earth, usmjeren na razvoj meteoroloških modela uz primjenu AI/ML algoritma, i prognostički sustav ATMOSYS, koji koristi iste tehnologije za prognozu kvalitete zraka, pozicioniraju DHMZ na europsku kartu nacionalnih hidrometeoroloških službi u kojima AI/ML ulaze iz faze prototipa u fazu operativne primjene", ističe Güttler.
Zima je kritična
U Hrvatskoj je, napominje Brzoja, zrak generalno bolje kvalitete na Jadranu i područjima uz Jadran, gdje kontinuirano provjetravanje ne dopušta zadržavanje onečišćujućih tvari na mjestu. S druge strane, kopneni krajevi naše zemlje pod jakim su pritiskom emisija iz malih kućnih ložišta u zimskom dijelu godine.
"U kombinaciji s nepovoljnim meteorološkim uvjetima, u stabilnoj atmosferi i nedostatku vjetra, onečišćenje se taloži i koncentrira u prizemnom sloju zraka gdje ga onda mi udišemo. Naš prognostički sustav za kvalitetu zraka predviđa i takve situacije te omogućava građanima donošenje informiranih odluka o svom zdravlju", rekao je Brzoja i pozvao ljude da poduzimaju male, ali često djelotvorne radnje u svakodnevnom životu, poput rjeđe upotrebe vozila kad god je to moguće i podržavanje inicijativa za čisti zrak.
Osim toga, govori nam, važno je pratiti preporuke Svjetske zdravstvene organizacije dostupne na stranici Meteo.hr u sklopu trodnevne prognoze kvalitete zraka.
Dugoročna šteta
"Zrak lošije kvalitete ne utječe jednako na sve. Oni koji su osjetljivijeg zdravlja trebaju biti oprezniji i mogu puno ranije osjećati eventualne simptome. To se posebno odnosi na djecu, adolescente, stariju populaciju i kronične bolesnike s respiratornim tegobama, poput astme. Preporuke uključuju ograničavanje aktivnosti na otvorenom, izbjegavanje provjetravanja prostora ili, u težim slučajevima, ostanak u zatvorenom prostoru", upozorava poznati meteorolog.
Na pitanje možemo li očekivati i neke službene obavijesti poput "crvenog meteoalarma za zrak" ako prognoze budu loše ili pak preporuke da ljudi nose maske, odgovara da se ovom trenutku to ne razmatra.
"Naime, ambijentalno onečišćenje zraka najčešće nije toliko alarmantno kao što to mogu biti opasne vremenske prilike koje neposredno ugrožavaju ljudske živote i imovinu. Međutim, loša kvaliteta zraka dugoročno šteti zdravlju stanovništva i može skratiti životni vijek. No moguće je da će se, prema novim europskim propisima, razviti sustav sličan MeteoAlarmu koji bi upozoravao na stanje kvalitete zraka. Mi u DHMZ- u pomno pratimo europske smjernice, prilagodit ćemo se novim preporukama i nastaviti jačati naše napore u informiranju građana o stanju kvalitete zraka. Zajedno možemo podići svijest, smanjiti zagađenje i zaštititi zrak koji svi udišemo", zaključio je Brzoja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....