SKUPO PLAĆENI NERAD>>>JUTARNJI PROUČIO KOLEKTIVNI UGOVOR I OTKRIO FRAPANTNE ČINJENICE

U HŽ-u radni stol ne smije biti hladan, u HAC-u svi dobivaju 100 eura na plaću kao nagradu!

RAJ U JAVNIM TVRTKAMA: dobivaju božićnicu, regres, uskrsnicu, pola plaće za godišnji, bon od 400 kuna (bez povoda) i druge dodatke na plaću za koje nitko ne zna čemu služe
 Goran Mehkek/CROPIX

Efikasnost javnih tvrtki je stravična. Nemamo rezultate! Nemamo uspješno poslovanje, nemamo investicije... Sve to treba promjeniti. Poručio je to ministar financija Slavko Linić. I u intervjuu za Bloomberg Linić je bio jasan: - U veljači krećemo s radom na promjenama u javnim tvrtkama koje će racionalizirati broj zaposlenih. Da nova Vlada priprema promjene u javnim poduzećima, i to ne samo na vrhu postavljanjem novih čelnika, Linić je otkrio još prije pet dana.

Za njih nema krize

- Ovu godinu iskoristit ćemo za pregovore sa socijalnim partnerima i sindikatima oko mijenjanja kolektivnih ugovora - poručio je.

U 21 javnom poduzeću radi oko 63 tisuće ljudi.

Tri godine teške financijske krize u Hrvatskoj koju je obilježilo bujanje broja nezaposlenih, smanjivanje plaća i ostalih materijalnih prava radnika javni sektor ostao je netaknut premda neki od njih preživavljaju isljučivo na državnima jaslama, opustošeni korupcijom i katastrofanim upravljanjem.

Njihov gromobran su kolektivni ugovori koje je u većini javnih poduzeća nemoguće raskinuti. Većina ih ima odredbu da im se kolektivni ugovor produžuje sve dok se ne ispregovaraju novi jer tu mogućnost daje članak 262. Zakona o radu. O promjenama Zakona o radu Kukuriku koalicija govorila je još u kampanji, a u kojem bi smjeru one mogle ići prije par je dana otkrio i ministar rada Mirando Mrsić.

- Pitanja koja se odnose na kolektivna prava iz rada i socijalno partnerstvo u budućnosti bi se trebala izdvojiti iz Zakona o radu u poseban zakon - rekao je Mrsić.

Ovakav Zakon o radu u javnim poduzećima jamči prava koja njihove kolege u privatnom sektoru odavno nemaju.

Suluda prava

Pročešljali smo gotovo sve kolektivne ugovore u javnim tvrtkama od kojih su neki ponovno sklapani i lani kada je kriza i dalje debelo tresla Hrvatsku. Zaključak je frapantan: svi i dalje imaju pravo na božićnicu, regres, uskrsnicu, dar za djecu, troškove prijevoza i dodatke na plaću za koje nitko ne zna čemu služe.

U Hrvatskim cestama, HAC-u i Autocesti Rijeka-Zagreb takav dodatak mjesečno prima oko 4000 zaposlenih. Samo na to godišnje potroše 29 milijuna kuna! U gubitaškoj infrastrukturi koja živi od državnih subvencija samo na plaće i ostala materijalna prava otpada 82 posto svih troškova. Unatoč tome, Uprava je najšire ruke prema profesionalnim sindikalnim povjerenicima.

To su oni koji ne rade ništa za HŽ već samo za sindikat: ima ih 42 i primaju dvostruko veću plaću od prosječne u tvrtki odnosno čak 13 tisuća kuna.

Tako je propisano kolektivnim ugovorom koji je potpisan prije tri mjeseca iako je još 2010. Državna revizija predložila da se plaće profesionalnih sindikalaca isplaćuju iz sindikalne blagajne. Umjesto da poslušaju preporuku u HŽ Infrastrukuri odlučili su dodatno nagraditi sindikaliste koju su radili na kolektivnom, i dali im plaću 2,2 puta veću od prosječne!

Slično je i u državnim cestarskim tvrtkama - na materijalna prava 4 tisuće zaposlenih troše 47,5 milijuna kuna godišnje. Svaki mjesec HAC i ARZ svojim radnicima uplaćuju 3. mirovinski stup, pa se i u HC-u pokušavaju izboriti za to pravo. Za božićnice, regres i uskrsnice ove tri kompanije izdvajaju više od 11 milijuna kuna, a HC je do krize kada je Vlada naredila smanjenje mase plaća za 10 posto imao i odredbu prema kojoj su u lipnju dobivali dodatnih pola plaće za godišnji. Uz to su radnike jednom godišnje darivali s bonom vrijednim 400 kuna.

Što god poželite

Ta prava su suspendirana, ali su i dalje dio kolektivnog ugovora pa sindikat može u ožujku zatražiti da se uvrste u novi ugovor. U Hrvatskim poštama pak, idu u drugu krajnost: osim što osiguravaju radnike, svakom poštaru kojeg ugrize pas isplaćuju najmanje 2000 kuna jednokratne naknade. Bivša Vlada na čelu s Jadrankom Kosor pokušala je takve kolektivne ugovore raskinuti izmjenama Zakona o radu, ali se na noge diglo više od 700 tisuća građana. Sada isto želi učiniti Vlada Zorana Milanovića.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 01:49