Županijska skupština Primorsko-goranske županije usvojila je ovaj tjedan Deklaraciju o zaštiti tradicionalnog obiteljskog smještaja. Ona kaže da se pružanje turističkog smještaja kod domaćina mora tretirati kao strateška grana razvoja hrvatskog turizma te da obiteljski turistički smještaj gdje turist boravi kod domaćina mora mora ostati porezno tretiran kao do sada, bez novih nameta i bez povećanja trenutnih nameta. Nadalje, domaćin - pružatelj usluga u turizmu treba dobiti posebni povlašteni porezni tretman, vodeći računa o značaju tog vida turističke ponude, a jedinice lokalne samouprave, odnosno njihova predstavnička tijela moraju biti jedini ovlašteni vezano za određivanje visine paušalnog iznosa po smještajnoj jedinici. Zaključno deklaracija predlaže da se postojeći prijedlozi zakona, kojima se želi regulirati navedena materija, trebaju povući iz saborske procedure i vratiti na usuglašavanje sa zainteresiranom zajednicom prvenstveno s udrugama koje okupljaju male iznajmljivače i turističke djelatnike u obiteljskom turizmu.
Donošenje deklaracije je pokrenula Akcija mladih - Unija Kvarnera. Županijski vijećnik iz tih redova Nedo Pinezić, koji već godinama progovara o problemima s kojima se susreće privatan smještaj i koji je vodio Zajednicu obiteljskog turizma pri HGK. 2014. na spuštanje donjeg praga paušalnog poreza na dohodak za 30% i da će se možda ići u još koji ustupak u smjeru jačanja podjele na "domaćine" i "rentijere".
- Glavni cilj je potpuno ukinuti iznajmljivanje stanova turistima u zgradama s više od 4 stana različitih vlasnika i svesti obiteljski smještaj na 25 -30% ukupnog smještajnog kapaciteta. Ono što više neće biti obiteljski smještaj, bit će smještaj za dugoročni najam stranih radnika iz siromašnih dalekoistočnih zemalja. Manjak kapaciteta nakon odjave rješenja iznajmljivača nadoknadit će se izgradnjom i prodajom luksuznih objekata uz samo more. Te objekte će kupiti i iznajmljivati imućni stranci, a servisirati će ih siromašni radnici koji će biti smješteni u odjavljenim apartmanima u gradovima i turističkim mjestima, smatra Pinezić.
Inače u objašnjenju oko donošenja ove deklaracije pojašnjeno je kako povijest hrvatskog turizma počinje sa smještajem u domaćinstvu.
- I za vrijeme Dubrovačke republike također je postojao neki način obiteljskog smještaja jer u Dubrovniku nije bilo oficijelnog konačišta no ipak su razni trgovci, putnici iz dalekih zemalja boravili i odsjedali kod dubrovačkih obitelji koje su im za neku naknadu izdavale svoje domove. U Dubrovnik su dolazile mnoge važne osobe, ali vrijedno je spomenuti da prvi pisani trag od nekog tko je boravio kod neke dubrovačke obitelji a koji se može usporediti sa onim što je današnje moderno "izdavanje soba" dogodio se 24. svibnja 1818 godine kad je Dubrovnik posjetio austrijski Car Franjo I. Car je tom prilikom odsjeo u kući obitelji Gozza i ostavio pisani trag o svom boravku koji bi se mogao usporediti sa današnjim ocjenjivanjem smještaja na društvenim mrežama. Ovakvih primjera je bilo u svim poznatim zimovalištima i ljetovalištima gdje se je smještaj razvijao razvojem same potražnje. Obiteljski smještaj je bio prvi smještaj i ostao je u funkciji od početka razvoja suvremenog turizma do današnjih dana, navodi se.
Dodaje se da ugošćavanje turista manirom dobrog prijatelja ima stoljetnu tradiciju na području Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije.
- Na osnovama te tradicije hrvatski turizam profilirao je našu zemlju kao zemlju dobrih domaćina. Kroz dugu povijest kroz sva dosadašnja društvena uređenja, "kućna radinost", "privatni smještaj", "smještaj u domaćinstvu", "obiteljski smještaj" bili su jedna od glavnih poluga za opstojnost stanovništva na gospodarski i demografski deficitarnim područjima. Područja s tradicijom obiteljskog smještaja sačuvala su stanovništvo, ostvarila demografski oporavak, razvila komunalnu infrastrukturu, podigla društveni i životni standard svojim mještana i unaprijedila kvalitetu života stanovnika. Primorsko – goranska županija ima najdužu tradiciju u organizaciji obiteljskog smještaja. Još 1997. je upravo u našoj županiji organizirana prva strukovna organizacija – Strukovna skupina obiteljskog smještaja i to pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka. Tada je prvi puta "rođen" pojam "obiteljski smještaj", stoji u objašnjenju prijedloga donošenja deklaracije.
Inače, prema podacima iz 2023. godine, od ukupno 204.733 postelje u komercijalnom smještaju na domaćinstva na Kvarneru otpada 123.000 postelja. Obiteljski smještaj sudjeluje s 45% ostvarenja u ukupnom turističkom prometu Primorsko – goranske županije. U prihodima od tako zvanog drugog dohotka od iznajmljivanja smještaja turistima participira 80.000 stanovnika na cijelom prostoru te županije što čini trećinu ukupnog stanovništva. Zbog svega navedenog, iz Akcije mladih - Unije Kvarnera smatraju da je očuvanje tradicionalnog obiteljskog smještaja od strateškog značaja za Kvarner.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....