OBLAČAN POČETAK GODINE

Ugledni Economist Intelligence Unit: 'Svjetski oporavak počet će u drugoj polovici godine, ali u Hrvatskoj tek 2014.'

Vlada RH tvrdi: BDP će rasti 1,8%. Economist uzvraća: Ne, past će za 0,4 posto...
Zagreb, 221012.Pantovcak - ured Predsjednika RH.Izvanredna konferencija za novinare predsjednika Ive Josipovica i premijera Zorana Milanovica povodom najnovije afere prisluskivanja.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Za globalnu ekonomiju početak iduće godine bit će “oblačan”, ocjenjuje britanska analitička kuća The Economist Intelligence Unit, ali s odmakom godine moglo bi doći do “razvedravanja”.

Rasprave o fiskalnoj litici u SAD-u će završiti, kao i njezin negativan utjecaj na investicije i potrošnju u toj zemlji. Sredinom godine počet će i oporavak eurozone, a očekuje se da će i Kina vratiti ekonomski zamah. Rezultat će biti malo bolja godina od prethodne. Rast globalnog BDP-a ubrzat će se s ovogodišnjih tri na 3,4 posto.

Peta godine recesije

Međutim, to je još uvijek daleko ispod prosjeka rasta prije krize i za mnoge zemlje 2013. godina predstavljat će tek pripremu za rast u 2014. Među njima je i Hrvatska za koju EIU predviđa još jednu, petu godinu recesije. Dok se mnogi analitičari nadaju da će Hrvatska iduće godine stagnirati ili minimalno rasti, u EIU ocjenjuju da će BDP pasti.

- Recesija u eurozoni imat će negativan utjecaj na hrvatski rast i očekujemo još jednu godinu pada BDP-a, od 0,4 posto - navodi EIU u analizi o Hrvatskoj. U drugom dijelu godine, kada počne oživljavanje svjetske ekonomije, lagani oporavak može očekivati i Hrvatska.

Značajni rizici

Međutim, domaće slabosti neće dopustiti osobit zamah. U 2014. godini BDP će rasti 1,3 posto, a do 2017. godine mogao bi dogurati do skromne stope od 2,5 posto. Izglednim smatra i rast napetosti između Vlade i javnog sektora zbog pokušaja rezanja prava, što će otežati smanjivanje deficita.

Premda umirujući, globalni scenarij ima i svoje značajne rizike. Drastične mjere štednje izazivaju otpor diljem Europe i političarima je sve teže provoditi svoje programe u uvjetima kad nema ekonomskog rasta. - To pothranjuje začarani krug fiskalne kontrakcije i pada ekonomije - kaže EIU.

Dodatni su problem znakovi slabosti njemačke ekonomije. No, dobra je vijest smanjenje rizika od raspada eurozone.

Cijena nafte pada, zlata i dalje raste

Nešto bolji ekonomski izgledi u 2013. godini, prema ocjeni EIU, mogli bi potaknuti ulagače da napuste sigurna ulaganja poput američkog dolara i ulože novac u rizičniju imovinu. U svakom slučaju, očekuju blago slabljenje dolara u odnosu na druge valute, uključujući euro. Kada je riječ o sirovinama, koje su znatno poskupjele u trećem kvartalu zbog labavljenja monetarne politike u SAD-u, očekuje se stabilizacija cijena, a u mnogim slučajevima i pad.

- Tržište sirove nafte povlači se u raznim smjerovima zbog naglašenog političkog rizika, slabosti ekonomije u eurozoni i zabrinutosti zbog fiskalne litice u SAD-u. No, naša procjena tržišnih fundamenta i prigušeni izgledi rasta govore da će cijena pasti - navodi EIU. S ovogodišnjih 112 dolara po barelu, cijena bi u 2013. godini trebala u prosjeku pasti na 103,8 dolara, što znači da ne treba očekivati ni rast cijene benzina.

Neke cijene sirovina, primjerice zlata i srebra, nastavit će s rastom i iduće godine. No, kada globalno gospodarstvo krene s jačim oporavkom 2014., počet će padati i cijena zlata.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 17:52