Ugledni profesor: Znam kakav će manevar izvesti trgovci s cijenama zbog bojkota! Ministar ga podržava? Ma on se šali...

Potaknuti uspjehom bojkota prošlog petka i potporom građana, iz platforme "Halo, inspektore" najavili su nove akcije i bojkote i ovoga tjedna. Jesu li trgovci shvatili poruku potrošača i možemo li očekivati znatnije snižavanje cijena - o tome se raspravljalo u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog".

Podsjetimo, građani su pozvani da od četvrtka sedam dana ne kupuju u tri međunarodna trgovačka lanca - Lidlu, Eurospinu i DM-u. Poziva se na bojkot triju preskupih proizvoda, gaziranih pića, vode i deterdženta, u svim trgovinama.

U petak, 31. siječnja, žele da sve stane i da građani taj dan uopće ne kupuju, uključujući platni promet, ugostiteljske usluge, smještaj, prijevoz i dostavu.

PROČITAJTE VIŠE Kupili smo 15 proizvoda u ‘tvorničkom‘ dućanu najvećeg distributera i identične u dva trgovačka lanca, jedan je skuplji za 48%

- Nakon bojkota u petak trgovački lanci su pokazali da su spremni na spuštanje cijena, u mnogima su cijene otišle drastično dolje. I to pod oznakom ‘trajno sniženje‘. To znači da se može, rekao je savjetnik iz platforme "Halo, inspektore" Josip Kelemen.

Komentirajući činjenicu da je ovaj tjedan najavljen bojkot Coca-Cole, a da je Lidl u svom katalogu najavio sniženje cijene, Kelemen je rekao da su i neki drugi lanci stavili oznaku ‘trajno sniženje‘ na to piće. To je snažna poruka, dodao je.

‘Poruka Vladi da je tržište postalo slobodno lovište‘

Ekonomski analitičar profesor Ljubo Jurčić smatra da su bojkoti od jednog dana ili jednog tjedna kratko razdoblje da bi se moglo procijeniti hoće li doći do trajnog snižavanja cijena.

- Većina ljudi kupuje ono što im je potrebno. Dobar pokazatelj bit će promet na mjesečnoj razini, a najbolji pokazatelj bit će promet na godišnjoj razini. Ovaj bojkot ima duboko opravdanje, ali bio je nabijen emocijama. On je više poruka Vladi da je tržište postalo slobodno lovište. Prostora za sniženje cijene, osobito uvozne robe, ima, smatra Jurčić.

- S druge strane, hrvatska proizvodnja ne može postići obujam koji imaju strane kompanije. Mi u većini artikala ne možemo pokriti ni vlastitu potrošnju. Rješenje je u ravnoteži odnosa proizvodnje i tržišta, a instrumenti za strukturu proizvodnje i regulacije tržišta su u rukama Vlade, dodao je.

Profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić rekao je kako ne podržava bojkot jer "bilo koji oblik takvog pristupa ograničava zakon ponude i potražnje". Dodao je kako će "trgovci kratkoročno povući cijene, ali će se one vratiti".

PROČITAJTE VIŠE Bivši šef Konzuma tvrdi: ‘Bojkot? Ako traje 10 dana, da. Znate li koliko su otprilike veliki trgovci zasad izgubili novca?‘

- Hrvati su poznati kao mali miševi koji skupljaju. Mi doma imamo zalihe hrane za tri mjeseca, imamo frižidere, zamrzivače. Jedino što mi je kod ovog bojkota drago jest to što su Hrvati pokazali da nisu apolitični i da se nisu umrtvili. Mislim da bojkot treba usmjeriti prema Vladi koja ima instrumente, rekao je.

Činjenicu da Vlada i ministar gospodarstva podržavaju bojkot komentirao je riječima: "Mislim da se on šali, on je poznat kao čovjek koji se voli šaliti."

- Mi imamo visoke cijene u turizmu. Zamislite da ja sad od ministra turizma očekujem da povede bojkot protiv iznajmljivača i turističkih djelatnika. To je neozbiljno, dodao je.

‘Nije šala nego podsmijeh‘

Kelemen mu je replicirao rekavši da je trenutačno u Hrvatskoj na ‘trajnom sniženju‘ više od 2500 artikala. A na konstataciju da se "ministar šali", odgovorio je da se radi o "podsmijehu i ponižavanju potrošača koje je trebao po zakonu zaštititi".

- Očito je zaspao. Očito je pripremao kruh i kiflice i nije shvatio što se događa na tržištu, naglasio je.

Kelemen je rekao kako bi Državni inspektorat trebao imati više kadrova i sredstava kako bi pokrenuo više kontrola hrane, pića i uvozne robe.

- Danas cijene divljaju, a kvaliteta hrane i pića je niže kategorije, naglasio je.

PROČITAJTE VIŠE Ovo su sad već opasne ciljane hajke! Kriv je HNB, Vlada je kasno shvatila, a od svega profitira ‘nacionalni guru za cijene‘

Komentirajući skoru objavu liste proizvoda s ograničenim cijenama, a koja će, prema nekim najavama, sadržavati čak 70 proizvoda, Ljubo Jurčić je rekao: "Najveći je problem što se Vlada više bavi izradom te liste, nego što se 20 godina bavila dizanjem hrvatske proizvodnje."

- Zapustili smo i proizvodnju i poljoprivredu. Hrvatska nema prostora za reakciju jer je osuđena na dobavljače. Bio sam trgovac i ograničavala me jedino konkurencija. A zadatak Vlade je da osigura konkurenciju. To nije samo stvar inspekcija, dodao je.

- Trgovce zanima profit. Bez obzira koje je boje, koje vjere. Ako postoji poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, koja može trgovce zadovoljiti količinom, stalnošću i cijenom, tada bi oni kupovali kod nas i mnogi bi troškovi bili niži, rekao je Grgić.

BDP previše ovisi o prihodu od trgovine

Pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane je važno, složili su se sugovornici, i da ekstraprofit od uvoza ne ostaje u drugim državama. To je pogubno jer slabi ekonomsku osnovu države.

- Trgovina generira veliki dio našeg BDP-a i u slučaju da padne prihod, smanjit će se i dotok novca u proračun - a to nikome ne odgovara. Moramo dobro gospodariti svojim dohocima, pokušati zarađivati što više, a država nek radi svoj posao. Proizvođači se moraju uklopiti u tržište i povećati produktivnost, zaključio je Grgić.

Prof. Jurčić smatra kako Hrvatska nije ispunjavala nijedan uvjet za uvođenje eura i da zato, dvije godine nakon njegovog uvođenja - imamo hrvatske plaće i europske cijene, piše HRT.